Uloga blockchaina u usklađivanju s GDPR-om

Uloga blockchaina u usklađivanju s GDPR-om

Foto: DepositPhotos

Opća uredba o zaštiti osobnih podataka (GDPR) stigla je 25. svibnja na područje Europske unije i u prvim danima izazvala poneke probleme njenim obveznicima. No, to se smirilo i polako postaje jasnije koliko benefita dobivaju apsolutno svi transparentnijim baratanjem podacima korisnika. A ono bi trebalo biti olakšano uz blockchain tehnologiju.

Ali, to je tek teorija i pokušaj stručnjaka da pomogne manjim kompanijama i institucija, koje ipak imaju više problema s GDPR-om nego oni veći. Naime, opseg posla je osjetan, a ujedno je sami posao iznimno osjetljiv i treba mu pristupiti na takav način. Nešto je to s čim se nikad manji nisu susreli. Ali moraju se snaći...

Jer, visina seže od obične opomene pa sve do četiri posto ukupnog godišnjeg prihoda ili 20 milijuna eura (što je veće). Pored kazne, organizacija je dužna i nadoknaditi i štetu uzrokovanu neadekvatnim ponašanjem prema osobnim podacima. Obzirom da se danas osobni podaci obrađuju automatski u velikim količinama, štete koje mogu nastati bit će mahom uzrokovane nedozvoljenim procesiranjem osobnih podataka, što znači da će se pojedinačna šteta množiti sa brojem oštećenih osoba. Bilo bi sjajno to izbjeći...

Uz blockchain tako nešto može se poprilično lako, u teoriji. Više se silni podaci ne bi čuvali na jednom mjestu, oni kojih se tiče lako bi im pristupali, svaka "transakcija" bila bi javno vidljiva, samo bi sadržaj bio tajan svima osim ovlaštenim osobama. Dakle, idealna tehnologija za strogu odredbu i količinu posla koju ona traži.

Možda ova ideja nikad ne zaživi, ali trebalo bi je uzeti u obzir, stigla su vremena kad se od blockchaina može ostvariti boljitak na više polja, ne mora on biti vezano isključivo za kriptovalute, trgovinu, odnosno, obavljanje transakcija u svakom smislu. Blockchain može čuvati podatke i uz blockchain lako im se može pristupiti, na siguran, transparentan i pregledan način.

Još iz kategorije

INOVACIJA …  i kako je odbiti

INOVACIJA … i kako je odbiti

13.07.2018. komentiraj

Ne, ovo nije pogreška u naslovu! Stvarno se mislilo „odbiti“, a ne a „dobiti“! To je tema koju smo u raznim instancama vidjeli u više članaka u ovoj kolumni. Od recentnih katastrofalnih promašaja tipa Kodak („digitalna kamera bi nam uništila postojeći posao!“), do prastarih izjava kojima se odbijala inovacija (''Lord Kelvin, Predsjednik The Royal Society, 1895: ''Nemogući su strojevi za letenje teži od zraka.).

INOVACIJA …  i individualni „case study“

INOVACIJA … i individualni „case study“

03.07.2018. komentiraj

U prethodnoj smo kolumni vidjeli da se alternativne izvore financijske i druge potpore inovatorima mora smatrati „nužnim zlom“ jednostavno zato, jer inovaciji nedostaje institucionalna potpora. Tako imamo start-up-ove zato, jer je „golu“ ideju nemoguće prodati. Štoviše, ne može je se niti provesti na način da bi je netko čak i BESPLATNO prihvatio za realizaciju. Svatko tko nešto izmisli, „osuđen“ je i na „egzekuciju“: osnivanje tvrtke, papirologiju zaštite intelektualnog vlasništva, pribavljanje resursa, uspostavu proizvodnje, marketing, te konačno osiguranje tržišnog uspjeha proizvoda nastalog na osnovi inovativne ideje.

INOVACIJA …  i potpora razvoju

INOVACIJA … i potpora razvoju

27.06.2018. komentiraj

Prije prikaza konkretnog slučaja razvoja inovativne ideje potrebno je malo pojasniti kakav je eko-sustav potpora istraživanju i razvoju. Za potrebe financiranja razvoja imamo čak i specijaliziranu banku – EBRD. U ranijoj kolumni INOVACIJA … i poslovni anđeli je prikazano kako je poslovna politika te banke financiranje „samo“ poslovnih poduhvata u visokom stadiju implementacije Na postavljeno pitanje potpore jednoj inovativnoj ideji, za koju je načinjeno istraživanje, prijavljen patent, objavljen preliminarni znanstveni rad i načinjen funkcionirajući prototip, off-record odgovor je bio negativan („To nije područje investiranja za EBRD – daleko prerani stadij razvoja proizvoda. Srdačan pozdrav,...“).