Uloga blockchaina u usklađivanju s GDPR-om

Uloga blockchaina u usklađivanju s GDPR-om

Foto: DepositPhotos

Opća uredba o zaštiti osobnih podataka (GDPR) stigla je 25. svibnja na područje Europske unije i u prvim danima izazvala poneke probleme njenim obveznicima. No, to se smirilo i polako postaje jasnije koliko benefita dobivaju apsolutno svi transparentnijim baratanjem podacima korisnika. A ono bi trebalo biti olakšano uz blockchain tehnologiju.

Ali, to je tek teorija i pokušaj stručnjaka da pomogne manjim kompanijama i institucija, koje ipak imaju više problema s GDPR-om nego oni veći. Naime, opseg posla je osjetan, a ujedno je sami posao iznimno osjetljiv i treba mu pristupiti na takav način. Nešto je to s čim se nikad manji nisu susreli. Ali moraju se snaći...

Jer, visina seže od obične opomene pa sve do četiri posto ukupnog godišnjeg prihoda ili 20 milijuna eura (što je veće). Pored kazne, organizacija je dužna i nadoknaditi i štetu uzrokovanu neadekvatnim ponašanjem prema osobnim podacima. Obzirom da se danas osobni podaci obrađuju automatski u velikim količinama, štete koje mogu nastati bit će mahom uzrokovane nedozvoljenim procesiranjem osobnih podataka, što znači da će se pojedinačna šteta množiti sa brojem oštećenih osoba. Bilo bi sjajno to izbjeći...

Uz blockchain tako nešto može se poprilično lako, u teoriji. Više se silni podaci ne bi čuvali na jednom mjestu, oni kojih se tiče lako bi im pristupali, svaka "transakcija" bila bi javno vidljiva, samo bi sadržaj bio tajan svima osim ovlaštenim osobama. Dakle, idealna tehnologija za strogu odredbu i količinu posla koju ona traži.

Možda ova ideja nikad ne zaživi, ali trebalo bi je uzeti u obzir, stigla su vremena kad se od blockchaina može ostvariti boljitak na više polja, ne mora on biti vezano isključivo za kriptovalute, trgovinu, odnosno, obavljanje transakcija u svakom smislu. Blockchain može čuvati podatke i uz blockchain lako im se može pristupiti, na siguran, transparentan i pregledan način.

Još iz kategorije

INOVACIJA …   i pravilo 5 sati tjedno?

INOVACIJA … i pravilo 5 sati tjedno?

21.11.2018. komentiraj

U prethodnoj smo kolumni vidjeli koliko loše stojimo s edukacijom za poduzetništvo. GEM studija daje direktne pokazatelje: Obrazovanje u školi je ocijenjeno s 2,39, a prosjek Europe (ne samo EU!) je 3,37 . Dakle prosjek EU je 40% bolji od Hrvatske, a to nas među 54 analiziranih zemalja stavlja na neslavno 46. mjesto. Obrazovanje nakon škole (cjeloživotno) je ocijenjeno s 3,69 i a prosjek Europe je 4,76 tj29% bolji. To nas smješta na još gore 51. mjesto što znači da su samo su tri analizirane zemlje gore od nas.

Nepopularni “notch” na mobitelima brzo će postati povijest

Nepopularni “notch” na mobitelima brzo će postati povijest

20.11.2018. komentiraj

Apple je prije nešto više od godinu predstavio skupocjeni iPhone X, a s njim ujedno i nepopularni “zub” (eng., notch), koji ljudima upada u oči i malo tko je njime zadovoljan. Srećom, uskoro ga više ne bismo trebali gledati pa možemo biti mirni. Osim ako ne postoje oni koji su bili njegovi fanovi pa će biti tužni zbog nove promjene.

„Stick and rudder“ za informatičara

„Stick and rudder“ za informatičara

19.11.2018. komentiraj

Kažu iskusniji kolege da je letenje u generalnoj avijaciji zadnje „pravo“ letenje. Daleko od toga da piloti koji upravljaju monstrumima od tehnologije i elektronike u komercijalnom zrakoplovstvu, ili nabrijanim vojnim „pilama“, nisu vrh vrhova među svima koji se bave zrakoplovstvom. Tu su tisuće sati i selekcija koju, i uz sav trud, samo rijetki mogu proći.