Opća uredba o zaštiti osobnih podataka (GDPR) stigla je 25. svibnja na područje Europske unije i u prvim danima izazvala poneke probleme njenim obveznicima. No, to se smirilo i polako postaje jasnije koliko benefita dobivaju apsolutno svi transparentnijim baratanjem podacima korisnika. A ono bi trebalo biti olakšano uz blockchain tehnologiju.
Ali, to je tek teorija i pokušaj stručnjaka da pomogne manjim kompanijama i institucija, koje ipak imaju više problema s GDPR-om nego oni veći. Naime, opseg posla je osjetan, a ujedno je sami posao iznimno osjetljiv i treba mu pristupiti na takav način. Nešto je to s čim se nikad manji nisu susreli. Ali moraju se snaći...
Jer, visina seže od obične opomene pa sve do četiri posto ukupnog godišnjeg prihoda ili 20 milijuna eura (što je veće). Pored kazne, organizacija je dužna i nadoknaditi i štetu uzrokovanu neadekvatnim ponašanjem prema osobnim podacima. Obzirom da se danas osobni podaci obrađuju automatski u velikim količinama, štete koje mogu nastati bit će mahom uzrokovane nedozvoljenim procesiranjem osobnih podataka, što znači da će se pojedinačna šteta množiti sa brojem oštećenih osoba. Bilo bi sjajno to izbjeći...
Uz blockchain tako nešto može se poprilično lako, u teoriji. Više se silni podaci ne bi čuvali na jednom mjestu, oni kojih se tiče lako bi im pristupali, svaka "transakcija" bila bi javno vidljiva, samo bi sadržaj bio tajan svima osim ovlaštenim osobama. Dakle, idealna tehnologija za strogu odredbu i količinu posla koju ona traži.
Možda ova ideja nikad ne zaživi, ali trebalo bi je uzeti u obzir, stigla su vremena kad se od blockchaina može ostvariti boljitak na više polja, ne mora on biti vezano isključivo za kriptovalute, trgovinu, odnosno, obavljanje transakcija u svakom smislu. Blockchain može čuvati podatke i uz blockchain lako im se može pristupiti, na siguran, transparentan i pregledan način.
Završena je napokon konsolidacija hrvatskog telekom tržišta, nakon što je Telemach Hrvatska kupio Optima Telekom od ZABA-e i HT-a, a A1 Hrvatska prije toga kupio što veće što manje telekome (B.Net) i kabelske operatore, sada je Hrvatski Telekom pripojio Iskon kojeg je kupio prije već podosta godina. Iako se pripajanje dogodilo s početkom ove godine i formalno pravno, sve je počelo još prošle godine. Time je završena konsolidacija tržišta i sada imamo tri velika telekoma HT, A1 i Telemach i nekoliko manjih Terrakom, 4Tel, Pro-Ping i još neke. I borba se za korisnike na optici nastavlja, a slično je u u mobilnom segmentu.
I dok čekamo rezultate najvećeg domaćeg telekoma HT-a, stigli su rezultati A1 Hrvatska. Za Telemach Hrvatska znamo samod a su u kompaniji jako zadovoljni, da su svi pokazatelji u zelenom, no više ćemo znati kada bude predano godišnje financijsko izvješće. rezultati A1 su jako dobri obzirom na vrlo izazovnu godinu iza nas.
U prošloj poslovnoj godini nastavili smo rasti, unatoč tome što su se kamatne stope jako povećale i sveopća tržišna klima nije bila pogodna. Naš novi proizvod Software Assurance (SSCS) nastavlja snažno rasti, a postojeći servisi podupiru investiranje u nove produkte. Premda mnoga od imena klijenata ne možemo objaviti, među njima su vodeće tehnološke i security kompanije današnjice, kao i društvene mreže, vladine agencije i korporacije. Neke od njih spadaju u Fortune 500, što je popis najvećih kompanija u SAD-u.
