Upozorenje stručnjaka: Umjetna inteligencija će do 2045. izbrisati gotovo sve današnje poslove

Do 2045. roboti i umjetna inteligencija mogli bi učiniti većinu ljudskih poslova suvišnima, a vremena za pripremu je vrlo malo, upozorava Adam Dorr, direktor istraživanja u think tanku RethinkX.

Upozorio je da se strojevi razvijaju tolikom brzinom da će već unutar jedne generacije moći obavljati gotovo sve poslove koje danas rade ljudi – i to po nižoj cijeni te s jednakom ili boljom kvalitetom. Pozivajući se na povijesne obrasce tehnoloških preokreta, Dorr je usporedio današnju radnu snagu s konjima u doba automobila ili s analognim fotoaparatima u doba digitalne fotografije.

"Mi smo ti konji, mi smo ti filmski aparati", rekao je.

Njegov istraživački tim dokumentirao je više od 1500 velikih tehnoloških transformacija. U većini slučajeva, rekao je Dorr, nova tehnologija brzo zavlada tržištem čim dosegne svega nekoliko postotaka udjela – obično u roku od 15 do 20 godina.

"Strojevi koji mogu razmišljati već su ovdje i njihove sposobnosti se svakim danom šire – bez kraja na vidiku. Nemamo puno vremena da se pripremimo za ovo."

Ipak, smatra da neće nestati svi poslovi. Vjeruje da će uski krug zanimanja opstati čak i nakon što AI preuzme većinu poslova – posebno oni koji se temelje na ljudskoj povezanosti, povjerenju i etičkoj složenosti. Kao primjere navodi seksualne radnike, sportske trenere, političare i etičare – zanimanja za koja vjeruje da bi mogla ostati relevantna.

"Ostat će niša za ljudski rad u nekim područjima. Problem je u tome što takvih zanimanja nema ni približno dovoljno da bi se zaposlilo četiri milijarde ljudi."

Dorr upozorava da bi predstojeće promjene mogle dovesti ili do velike nejednakosti, ili do onoga što naziva "superobiljem" – društva u kojem su ljudske potrebe zadovoljene bez tradicionalnog rada. No, da bi se to postiglo, potrebni su radikalni eksperimenti u načinu na koji definiramo rad, vrijednost i vlasništvo.

"Ovo bi mogla biti jedna od najnevjerojatnijih stvari koja se ikada dogodila čovječanstvu, ali samo ako budemo spremni."

Brojni vodeći AI istraživači i tehnološki lideri dijele Dorrove zabrinutosti, iako se njihova mišljenja razlikuju o tome koji će poslovi opstati.

Geoffrey Hinton, poznat kao "kum umjetne inteligencije", upozorio je da su "obični intelektualni poslovi" najviše ugroženi. U lipnju je izjavio da bi ga bilo strah raditi u korisničkoj službi ili kao pomoćnik u pravnim poslovima. Ipak, vjeruje da su fizički poslovi poput vodoinstalaterskih zasad sigurniji, jer će proći dosta vremena prije nego što AI postigne ljudsku razinu spretnosti i motoričke preciznosti.

U svibnju je izvršni direktor Anthropica Dario Amodei rekao da vjeruje kako bi polovina svih početnih uredskih poslova, uključujući one u tehnologiji, financijama, pravu i savjetovanju, mogla nestati u roku od pet godina.

S druge strane, izvršni direktor Nvidije Jensen Huang i znanstvenik Mete Yann LeCun protivili su se toj ideji, rekavši da će AI transformirati poslove, a ne ih potpuno eliminirati.

Izvršni direktor OpenAI-ja Sam Altman također smatra da će AI zamijeniti mnoge uloge, ali vjeruje da će se pojaviti nove.

Ekonomist s MIT-a David Autor iznio je mračniju prognozu, da AI možda neće izbrisati poslove, ali bi mogao učiniti ljudske vještine beskorisnima, što bi dovelo do "Mad Max ekonomije" u kojoj se mnogi bore za sve manji broj stvarno vrijednih poslova.