Program je donio odgovore na izazove s kojima se suvremeno društvo susreće, stavljajući naglasak na medije, umjetnu inteligenciju i digitalnu transformaciju.
Drugi dan festivala Weekend.19 u Rovinju ispunio je prostore Stare tvornice duhana i Grand Park Hotela bogatim programom koji je obuhvatio brojne rasprave o medijima, tehnologiji, poslovanju i obrazovanju.
Održana su brojna događanja na više pozornica, a posjetitelji su mogli pratiti rasprave o gorućim društvenim i ekonomskim pitanjima te poslušati istaknute domaće i strane stručnjake. Program je donio odgovore na izazove s kojima se suvremeno društvo susreće, stavljajući naglasak na medije, umjetnu inteligenciju i digitalnu transformaciju.
Medijski dio programa posvetio se krizi povjerenja i fenomenu izbjegavanja vijesti. Panel nazvan Nisu samo loše vijesti – vijesti! ugostio je danskog novinara i osnivača Instituta za konstruktivno novinarstvo Ulrika Haagerupa, koji je upozorio da stvarnost često nije toliko loša koliko se prikazuje u medijima. Govoreći o konstruktivnom novinarstvu, naglasio je da ono ne predstavlja uljepšavanje stvarnosti niti izbjegavanje problema, izjavivši da konstruktivno novinarstvo nije politika, nije aktivizam i da se ne može biti konstruktivan ako se prije toga nema dobro dokumentiran problem.
Nastavak rasprave o medijima donio je panel pod nazivom Ništa mi neće ovi dan pokvarit! – Zašto bježimo od vijesti?, na kojem su sudjelovali profesorica s Fakulteta političkih znanosti Marijana Grbeša Zenzerović i sociolog s Fakulteta hrvatskih studija Ivan Burić, uz moderiranje zamjenika predsjednika Vijeća za medije Robert Tomljenovića. Tom prilikom izneseni su podaci Reutersova instituta prema kojima vijesti izbjegava 63 posto građana Hrvatske, a kao glavni razlozi navedeni su tjeskoba izazvana negativnim vijestima, nepovjerenje prema senzacionalističkim naslovima te dojam oslabljene kvalitete novinarskog rada.
Marijana Grbeša Zenzerović istaknula je da vijesti namjerno traže negativno u svakoj priči, čak i kada ona ima pozitivne aspekte, naglasivši da je to ključni problem te dodavši kako građani sve lakše prepoznaju preuveličavanje i nesrazmjer između naslova i stvarnog sadržaja članka, što izaziva odbojnost i narušava vjerodostojnost medija.
Program je ponudio i razgovore o poslovanju i korporativnim pričama unutar nove dvorane pod nazivom Kupola, u sklopu formata Što zapravo radi...?. Predsjednik Uprave Atlantic Grupe Emil Tedeschi gostovao je u razgovoru s radijskim voditeljem Danielom Bilićem, istaknuvši svoju cjeloživotnu strast prema glazbi i poručivši da je muzika najveća sila u ovom kozmosu, dok je u raspravi o utjecaju umjetne inteligencije na autorstvo zaključio da će se granice ljudskog stvaralaštva i tehnologije u budućnosti neminovno ispreplitati.
Izvršni direktor InterCapitala Matko Maravić publici je približio svijet investicijskog bankarstva, istaknuvši važnost tržišta kapitala i dugoročnog planiranja, dok je suosnivač i tehnološki direktor Infobipa Izabel Jelenić objasnio poslovanje te kompanije i njezinu ulogu u komunikaciji, istaknuvši da vole reći kako su svojevrsna komunikacijska kralježnica, upravo zato što omogućavaju biznisima da komuniciraju sa svojim korisnicima.
Obrazovanje i utjecaj tehnologije bili su u središtu prvog panela Education.Weekenda, na kojem je astronom Korado Korlević u razgovoru s Božom Skokom govorio o budućnosti, umjetnoj inteligenciji i obrazovanju. Korlević je istaknuo kreativnost, kritičko mišljenje i ljudskost kao ključne vrijednosti novog vremena te poručio da povijest pokazuje kako su i u razdobljima kriza postojale zajednice koje su birale odgovornost, etičnost i težnju boljem, postavivši pitanje može li ih se danas prepoznati i odlučiti ulagati upravo u njih.
Slične teme o liderstvu u doba umjetne inteligencije obradio je na HR.Weekendu profesor Tomas Chamorro-Premuzic, naglasivši da će, ako svi budu imali umjetnu inteligenciju koja će biti poput Wi-Fi-ja, električne energije ili pametnih telefona, jedina konkurentska prednost biti kultura.
Tehnološki dio programa zaključio je ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan, koji je na Tech.Weekendu govorio o digitalizaciji javne uprave, razvoju sustava e-Građani, primjeni umjetne inteligencije i kibernetičkoj sigurnosti, istaknuvši planirana ulaganja od 500 milijuna eura u gospodarstvo te povezivanje postojeće infrastrukture kao preduvjet za širu primjenu umjetne inteligencije.
Medijski dio programa posvetio se krizi povjerenja i fenomenu izbjegavanja vijesti. Panel nazvan Nisu samo loše vijesti – vijesti! ugostio je danskog novinara i osnivača Instituta za konstruktivno novinarstvo Ulrika Haagerupa, koji je upozorio da stvarnost često nije toliko loša koliko se prikazuje u medijima.
Singapurske agencije IMDA i EDB 21. kolovoza privremeno su dodijelile 200 MW novog kapaciteta za podatkovne centre četirima operatorima. Digital Realty, Equinix, Keppel Data Centres i ST Telemedia Global Data Centres dobivaju po 50 MW na otoku Jurong nakon drugog državnog poziva. Dodjela odgovara na potražnju za cloudom i AI infrastrukturom, ali ostaje uvjetovana tehničkim, energetskim i okolišnim obvezama prije konačnog odobrenja.
Umjetna inteligencija u pravnoj industriji više nije eksperimentalni dodatak, nego alat koji je već ušao u svakodnevni odvjetnički posao. Može sastavljati nacrte dopisa i ugovora, pomagati u oblikovanju strategije te preuzimati niz manjih i repetitivnih zadataka koji su donedavno zahtijevali znatno više vremena. „Osim IT-a, teško je pronaći industriju u kojoj se u posljednje tri ili četiri godine dogodio ovako tektonski pomak“, ističe za ICTbusiness Media - ICTbusiness.info Marko Porobija, managing partner, Porobija & Špoljarić. Promjena je posebno važna za pravo jer generativni modeli, za razliku od klasičnog softvera, mogu raditi s vjerojatnostima, nijansama i kontekstom koji su pravnicima prirodniji od jednostavne logike da ili ne.
