Direktori zadržavaju povjerenje unatoč rastu troškova

Geopolitički poremećaji i rast troškova mogli bi upućivati na povlačenje poslovnih čelnika i smanjivanje ambicija, no najnovije PwC-ovo istraživanje pokazuje razmjerno stabilno povjerenje. U anketi koja je obuhvatila nekoliko stotina direktora iz više od 50 zemalja ispitanici su uglavnom zadržali očekivanja rasta, premda posluju u nestabilnom okruženju. Poremećaji su za njih postali uobičajena okolnost poslovanja.

Podaci pokazuju da je 42 posto direktora vrlo ili izrazito uvjereno u rast prihoda svoje tvrtke u sljedećih 12 mjeseci, u usporedbi s 39 posto osam mjeseci ranije. Trećina, odnosno 33 posto ispitanika, navodi da im je povjerenje poraslo, dok je 26 posto prijavilo njegovo smanjenje. Globalni predsjednik PwC-a Mohamed Kande ocijenio je da su za budući rast bolje pripremljene organizacije koje mogu razmišljati dugoročno i ulagati u sposobnosti povezane s umjetnom inteligencijom. Otpornost pritom više nije samo način obrane od poremećaja nego postaje i konkurentska prednost.

U trogodišnjem horizontu povjerenje ostaje visoko, na 51 posto, ali poslovne okolnosti nisu jednostavne. Direktori prijavljuju osjetno snažniji rast troškova energije nego ostalih operativnih izdataka. Gotovo petina, njih 19 posto, navodi da su troškovi energije zbog globalnih šokova porasli više od deset posto, dok je usporediv rast troškova koji nisu povezani s energijom zabilježilo 12 posto ispitanika. Takve okolnosti otežale su odluke o određivanju cijena za 27 posto direktora, a upravljanje dobavnim lancima za njih 26 posto.

Tvrtke koje najbrže napreduju u primjeni umjetne inteligencije bilježe i najveće koristi. Više od polovice direktora, njih 51 posto, u posljednje je vrijeme uočilo promjenu poslovnog učinka AI-ja, a 39 posto već prijavljuje pozitivne rezultate. PwC takvu povezanost tehnološke pripremljenosti i otpornosti naziva „tehnološkom otpornošću”. Tvrtke koje spajaju dugoročno razmišljanje i čvrste temelje za primjenu umjetne inteligencije imaju 74 posto veću vjerojatnost prijaviti uspjeh s AI-jem te 66 posto veću vjerojatnost izraziti snažno povjerenje u budući rast prihoda od organizacija koje u tome zaostaju. U takvu okruženju zadržavanje postojećeg stanja može značiti gubitak koraka s konkurencijom.

Ljetno istraživanje obuhvatilo je 351 direktora iz 59 zemalja i 27 sektora, a provedeno je od 15. svibnja do 22. lipnja 2026. godine. Svi su ispitanici sudjelovali i u prethodnom velikom godišnjem istraživanju, što omogućuje praćenje promjene stavova istih ljudi, umjesto usporedbe dvaju potpuno različitih uzoraka. Upitnik je sadržavao pet pitanja o povjerenju, globalnim šokovima, zahtjevnim strateškim odlukama i poslovnoj primjeni umjetne inteligencije.

Oko 70 posto ispitanika navelo je da su im globalni poremećaji u 2026. povećali energetske i druge troškove. Od početka godine 38 posto tvrtki koristilo je AI za prepoznavanje novih poslovnih prilika povezanih s promijenjenim okolnostima, primjerice novom potražnjom, prilagodbom ponude ili ulaskom na druga tržišta. Znatno manji udio, 23 posto, primjenjivao ga je za rano prepoznavanje mogućih poslovnih učinaka globalnih šokova, uključujući izloženost dobavljačima i promjene cijena sirovina.

Pozitivni rezultati nisu bili univerzalni: 16 posto ispitanika navelo je zadržavanje ili pogoršanje negativnih AI učinaka na prihode i troškove. U skupini s višom tehnološkom otpornošću uspjeh u primjeni AI-ja prijavilo je 55 posto tvrtki, nasuprot 32 posto u slabije pripremljenoj skupini, dok je snažno povjerenje u rast prihoda iskazalo 48 posto prema 29 posto. Ti omjeri opisuju povezanost obilježja tvrtki i odgovora njihovih čelnika u okviru promatranog istraživanja, a ne dokaz da samo uvođenje pojedinog AI alata automatski uzrokuje rast prihoda ili smanjenje troškova.

Šire godišnje istraživanje, objavljeno u siječnju, obuhvatilo je 4 454 direktora iz 95 zemalja i područja, anketiranih od 30. rujna do 10. studenoga 2025. godine. U tom je punom uzorku snažno povjerenje u rast prihoda u sljedećih 12 mjeseci iskazalo 30 posto čelnika, pa taj rezultat nije izravno usporediv s početnih 39 posto iz manje skupine koja je ponovno anketirana. U godišnjem istraživanju 42 posto direktora izdvojilo je brzinu prilagodbe tehnološkim promjenama, uključujući umjetnu inteligenciju, kao svoju najveću zabrinutost. Istodobno je 56 posto navelo da od AI-ja još nije ostvarilo znatnu financijsku korist, a samo 12 posto prijavilo je i povećanje prihoda i smanjenje troškova. Globalni i regionalni rezultati tog velikog istraživanja ponderirani su prema nominalnom BDP-u zemalja, dok su sektorski i nacionalni nalazi temeljeni na neponderiranim odgovorima. Takva metodološka razlika važna je pri čitanju prosjeka jer rezultat pojedine skupine direktora ne predstavlja automatski jednaku promjenu u svim sektorima i državama.