Međutim, udio maloprodaje u privatnoj potrošnji jako varira od zemlje do zemlje. U mnogim istočnoeuropskim zemljama gotovo svaki drugi euro odlazi na maloprodaju, posebice u Mađarskoj (50 posto), Bugarskoj (49 posto) i Hrvatskoj (47 posto). Posljednje mjesto zauzima Njemačka, gdje se samo nešto manje od 27 posto potrošačke potrošnje slijeva u maloprodajni sektor.
Udio privatne potrošnje koji ulazi u maloprodaju, a ne troši se na štednju, usluge ili slobodno vrijeme, polako se vraća na razine prije pandemije u Europskoj uniji, pokazalo je istraživanje GfK. U 2023. zabilježen je pad drugu godinu zaredom, a građani EU sada troše samo 33,9 posto svog novca u maloprodaji.
Najveći udio je u Mađarskoj, gdje se svaki drugi euro potroši u maloprodaji. Ovo su najnovija otkrića koja je danas objavio GfK u novoj, besplatnoj studiji o maloprodaji u Europi. Nakon što je 2020. i 2021. zbog pandemije udio maloprodaje u potrošnji privatnih potrošača porastao, u posljednje dvije godine ponovno je pao. Godine 2023. građani EU-a potrošili su 0,5 posto manje novca u maloprodaji nego prethodne godine, unatoč povećanju kupovne moći i prometa u maloprodaji od 5,5 posto.
“Unatoč inflaciji i rastu cijena hrane u 2023., udio potrošnje kućanstava u maloprodaji ponovno se približava razinama prije pandemije”, objašnjava voditelj studije Philipp Willroth. “Razlog za to je što je europsko stanovništvo uglavnom ulagalo svoj novac u maloprodaju, posebno u godinama pandemije koronavirusa 2020. i 2021., jer mnoga iskustva i usluge u slobodno vrijeme nisu bile moguće. Taj se učinak sada poništava, budući da Europljani moraju nešto nadoknaditi i žele opet više doživjeti i putovati.”
Međutim, udio maloprodaje u privatnoj potrošnji jako varira od zemlje do zemlje. U mnogim istočnoeuropskim zemljama gotovo svaki drugi euro odlazi na maloprodaju, posebice u Mađarskoj (50 posto), Bugarskoj (49 posto) i Hrvatskoj (47 posto). Posljednje mjesto zauzima Njemačka, gdje se samo nešto manje od 27 posto potrošačke potrošnje slijeva u maloprodajni sektor.
Nakon što je kupovna moć građana EU-a porasla za 7 posto u 2022., neto raspoloživi dohodak ponovno je značajno porastao u 2023. U cijeloj EU, kupovna moć po stanovniku u prosjeku je iznosila 19 786 eura, što odgovara nominalnom porastu od 5,5 posto. Stanovnici 27 država članica ukupno su imali na raspolaganju oko 8,9 trilijuna eura kupovne moći koju su mogli iskoristiti za hranu, stanovanje, usluge, troškove energije, privatne mirovine, osiguranje, odmore i mobilnost.
Baš kao i kupovna moć, promet u trgovini na malo u 27 članica EU porastao je za 5,5 posto. Međutim, ovo nominalno povećanje prometa stavlja se u perspektivu s obzirom na visoke potrošačke cijene, koje su posljedica trajno visokih troškova energije, gnojiva i stočne hrane, kao i geopolitičkih nesigurnosti. Najveće stope rasta unutar EU zabilježene su u istočnoeuropskim zemljama kao što su Bugarska (+18 posto), Rumunjska (+14 posto) i Hrvatska (+14 posto). Međutim, veća tržišta poput Španjolske i Poljske također bilježe stope rasta od preko 12 posto.
Iako je inflacija u 27 zemalja EU-a već pala 2023., razina je ostala prilično visoka na 6,4 posto. Prognoza za 2024. je 2,7 posto. To znači da cilj Europske središnje banke od 2 posto još neće biti dostignut, ali će rast cijena i dalje biti mnogo umjereniji nego 2022. i 2023. Belgija je jedina zemlja u kojoj se očekuje da će inflacija biti viša 2024. nego prethodne godine. godina.
Razne krize imale su trajan utjecaj na živote ljudi. Zabrinutosti europskog stanovništva su se promijenile i potrošači su u skladu s tim prilagodili svoje ponašanje prilikom potrošnje. Uobičajena mjera štednje je kupnja privatnih robnih marki, iako je to raširenije u zemljama veće kupovne moći od zemalja istočne Europe. U zemljama poput Španjolske, Nizozemske, Ujedinjenog Kraljevstva i Njemačke udio kupnje robe široke potrošnje u privatnim robnim markama, tj. hrane i drogerijskih proizvoda, iznosi preko 40 posto, a Španjolska prednjači s 47 posto.
