Treba li jačati odnos Europske unije i Kine? Hrvati to podržavaju

Inicijativa Pojas i put Narodne Republike Kine u rujnu je obilježila desetu obljetnicu. Tijekom proteklih desetljeća, zahvaljujući toj inicijativi i drugim projektima, razvile su se snažne gospodarske veze između srednje Europe i Kine. Prema Eurostatu, Kina je bila najveći partner Europske unije s najvećom vrijednošću izvoza 2022.

Dok je 2002. uvoz iz Kine iznosio 7,8 posto ukupnog uvoza robe EU-a, do 2022. 20,9 posto uvoza EU-a potjecalo je iz Kine. Postoji rastuća međuovisnost između europskih država članica i azijske zemlje s kojom se zapadni donositelji odluka pokušavaju uhvatiti u koštac strategijom smanjenja rizika.

Tim povodom, CEPER je proveo ispitivanje javnog mnijenja u 12 srednjoeuropskih zemalja (Austriji, Bugarskoj, Hrvatskoj, Češkoj, Mađarskoj, Rumunjskoj, Srbiji, Slovačkoj, Sloveniji, Sjevernoj Makedoniji, Crnoj Gori i Poljskoj) kako bi bolje razumio što srednjoeuropski građani misle o odnosu svoje zemlje i Kine. Po tisuću ispitanika iz svake od 12 zemalja upitano je podržavaju li jačanje ili slabljenje gospodarskih veza između Kine i njihove zemlje. Odgovarajući na ovo pitanje, ispitanici su mogli birati između podrške slabljenju ili jačanju gospodarskih veza između Kine i njihove zemlje ili želje da gospodarske veze ostanu nepromijenjene na sadašnjoj razini.

Stoga, CEPER je pronašao podjelu između sjevera i juga po pitanju Kine. Postoji šest srednjoistočnoeuropskih, uglavnom južnih, zemalja u kojima relativna većina javnosti podržava jačanje gospodarskih odnosa s Kinom, dok u još tri regionalne, uglavnom sjeverne, zemlje relativna većina podržava zadržavanje gospodarskih odnosa na sadašnjoj razini.

Bugarska i zemlje bivše Jugoslavije pripadaju prvoj skupini. Jačanje gospodarskih veza s Kinom želi 50 posto Crnogoraca, 48 posto Srba i 49 posto Slovenaca. I u Hrvatskoj (38 posto), Sjevernoj Makedoniji (33 posto) te Bugarskoj (42 posto) najveći udio ispitanika podržava jače gospodarsko povezivanje. Treba naglasiti da 34 posto ispitanika iz Sjeverne Makedonije nije moglo, ili je odbilo, odgovoriti na ovo pitanje.

Zemlje s opreznijim stavom prema Kini imaju jače odnose sa SAD-om. U Rumunjskoj 42 posto, u Slovačkoj 47 posto i u Češkoj 49 posto stanovništva ne bi promijenilo trenutnu razinu gospodarskih veza s Kinom. Odnosno, ne bi ni produbili, ni oslabili trgovinske odnose s njom. Među njima je rumunjsko društvo najkritičnije - 35 posto Rumunja želi oslabiti ekonomske odnose s Pekingom, što je 11 postotnih bodova više nego u bilo kojoj drugoj zemlji u regiji.

Postoji i treća, prilično neodređena skupina srednjoeuropskih zemalja. U tim zemljama jaz između onih koji preferiraju "ekonomičnije odnose" i onih koji se zalažu za nepromijenjene odnose nije značajan. U Austriji je razlika samo osam, u Poljskoj sedam, a u Mađarskoj jedan posto. Niti jačanje, niti slabljenje ili zadržavanje ekonomskih odnosa nepromijenjenima nema više od 40 posto podrške u tim društvima. Za dublje odnose zalaže se 28 posto Austrijanaca, 34 posto Mađara i 27 posto Poljaka. Također, 22 posto Austrijanaca i Mađara, dok 13 posto Poljaka želi slabije trgovinske odnose s Kinom.

Općenito, slabljenje veza s Kinom nije podržano ni u jednoj od proučavanih zemalja. Većina ispitanika cijeni gospodarske veze s Kinom i, posebno u južnijim zemljama u regiji, vidi potencijal u širenju trgovinskih odnosa. Međutim, to ne znači da strategija smanjenja rizika ne bi bila popularna. Pitanje je samo što to točno znači.