Prema danas objavljenom PwC-ovom globalnom istraživanju o očekivanjima i strahovima zaposlenika za 2025. godinu, zaposlenici koji su tijekom protekle godine svakodnevno koristili generativnu umjetnu inteligenciju navode prednosti poput veće produktivnosti, stabilnijeg zaposlenja i viših primanja.
Gotovo 50.000 zaposlenika iz 48 velikih gospodarstava i 28 različitih sektora sudjelovalo je u istraživanju koje pokazuje da su svakodnevni korisnici generativne umjetne inteligencije, u odnosu na one koji je rijetko koriste, znatno češće ostvarili konkretne prednosti u pogledu produktivnosti (92 posto naspram 58 posto), stabilnosti zaposlenja (58 posto naspram 36 posto) i visine primanja (52 posto naspram 32 posto). Osim toga skloniji su pozitivnom stavu prema utjecaju umjetne inteligencije na sve ispitane kriterije.
Međutim, rezultati istraživanja upućuju na to da organizacije mogu učiniti više kako bi zaposlenicima olakšale razvoj vještina i profesionalni napredak u izazovnom gospodarskom okruženju. Svega 51 posto zaposlenika koji nisu na rukovodećim pozicijama smatra da ima pristup potrebnim resursima za učenje i razvoj, dok to isto tvrdi 66 posto menadžera i 72 posto viših rukovoditelja.
Pete Brown, Globalni voditelj usluga povezanih s radnom snagom, PwC, izjavio je sljedeće:
„Svakodnevna primjena umjetne inteligencije zaposlenicima donosi konkretne prednosti – veću produktivnost, stabilnije zaposlenje i viša primanja. No, za širu primjenu tih prednosti, poduzeća moraju učiniti više od samog educiranja. Potrebno je ponovno osmisliti sam način rada, a odnos čovjeka i stroja treba iznova definirati. Ako se ovaj trenutak dobro iskoristi, generativna umjetna inteligencija može postati snažan pokretač rasta i uključivosti ili tek još jedna propuštena prilika.”
“Nalazi našeg globalnog istraživanja o očekivanjima i strahovima zaposlenika za 2025. godinu pokazuju da generativna umjetna inteligencija već pruža stvarne prednosti onima koji je svakodnevno koriste – povećava produktivnost, jača sigurnost zaposlenja i omogućuje rast primanja. Ipak, stopa primjene još je uvijek niska, a pristup resursima za razvoj vještina nije jednak za sve.
Vidimo potrebu da organizacije umjetnu inteligenciju promatraju kao mnogo više od samog alata. To je prilika za poticanje rasta, jačanje uključivosti i izgradnju povjerenja. Organizacije moraju preispitati metode rada, jasno komunicirati, pružati podršku svojim timovima i ulagati u razvoj vještina na svim razinama.
U godini ispunjenoj izazovima, ali i prilikama, lideri moraju stvoriti okruženje u kojem zaposlenici razumiju smjer organizacije, osjećaju se usklađeni s ciljevima vodstva i imaju resurse potrebne za profesionalni razvoj. Na taj način umjetna inteligencija može zaista postati pokretač održivog rasta i konkurentske prednosti“, pojašnjava Slaven Kartelo, partner u Odjelu revizije i računovodstvenog savjetovanja zadužen za usluge povezane s umjetnom inteligencijom.
Rezultati istraživanja pokazuju da su svakodnevni korisnici generativne umjetne inteligencije znatno optimističniji kada je riječ o budućnosti svojih radnih mjesta u sljedećih 12 mjeseci (69 posto) u usporedbi s onima koji je rijetko koriste (51 posto) i onima koji je uopće ne koriste (44 posto).
Unatoč tome što 54 posto zaposlenika tvrdi da su tijekom protekle godine koristili umjetnu inteligenciju u svom radu, učestalost primjene i dalje je niska, što upućuje na postojanje značajnog prostora za rast i bolje iskorištavanje konkretnih prednosti koje umjetna inteligencija može donijeti. Samo 14 posto ispitanika svakodnevno koristi umjetnu inteligenciju, što predstavlja tek blagi porast u odnosu na 12 posto iz 2024. godine. Još manji udio ispitanika (6 posto) navodi da svakodnevno koristi agentsku umjetnu inteligenciju.
Značajna razlika u dostupnosti resursa za usavršavanje: zaposlenici koji nisu na rukovodećim pozicijama zaostaju za višim rukovoditeljima kada je riječ o mogućnostima za rast i profesionalni razvoj
Iako organizacije sve više ulažu u stručna usavršavanja kako bi se prilagodile novim tehnologijama, istraživanje potvrđuje da su ti napori poslodavaca često neujednačeni. Samo 51 posto zaposlenika koji nisu na rukovodećim pozicijama smatra da ima pristup potrebnim resursima za učenje i razvoj, dok taj udio među menadžerima iznosi 66 posto, a među višim rukovoditeljima 72 posto.
Trendovi upućuju na to da će oni koji već koriste umjetnu inteligenciju dodatno povećati svoju prednost u odnosu na ostatak radne snage. Čak 75 posto zaposlenika koji svakodnevno koriste umjetnu inteligenciju smatra da ima potrebne resurse za učenje i razvoj, u usporedbi sa samo 59 posto onih koji je koriste povremeno.
Postoje značajne razlike i u tome koliko se zaposlenici osjećaju dijelom organizacijske kulture koja potiče učenje. Iako 54 posto zaposlenika općenito smatra da se neuspjeh u njihovom timu promatra kao prilika za rast, u tehnološkom sektoru taj stav dijeli 65 posto zaposlenika, dok u sektoru transporta i logistike tek njih 47 posto.
Rastuće financijske poteškoće među zaposlenicima diljem svijeta dodatno negativno utječu na njihovu motivaciju
Iako 70 posto ispitanika barem jednom tjedno izražava zadovoljstvo svojim poslom, prisutni su i jasni pokazatelji stresa. Samo 53 posto globalne radne snage osjeća snažan optimizam u pogledu budućnosti svojih radnih mjesta, pri čemu zaposlenici koji nisu na rukovodećim pozicijama sa 43 posto znatno zaostaju za višim rukovoditeljima, među kojima taj udio iznosi 72 posto. Povjerenje u viši menadžment nije ujednačeno – samo 64 posto ispitanika navodi da razumije ciljeve svoje organizacije. Ti su postoci još niži među zaposlenicima koji nisu na rukovodećim pozicijama te među pripadnicima generacije Z.
Financijske poteškoće pogađaju 55 posto globalne radne snage, što predstavlja porast u odnosu na 52 posto zabilježenih u 2024. godini. Nešto više od trećine zaposlenika (35 posto) osjeća se preopterećeno barem jednom tjedno, a taj udio raste na 42 posto među pripadnicima generacije Z. Manje od polovice (43 posto) dobilo je povišicu u posljednjih godinu dana, dok je promaknuće ostvarilo manje od petine zaposlenika (17 posto). Zbog sve nepovoljnijih gospodarskih kretanja, sve manje zaposlenika namjerava zatražiti povišice (pad s 43 posto na 37 posto) i promaknuća (pad s 35 posto na 32 posto).
Međutim, poduzeća koja aktivno podržavaju svoje zaposlenike imaju priliku ostvariti vidljive prednosti. Zaposlenici koji se poistovjećuju s ciljevima vodstva pokazuju 78 posto višu razinu motivacije u usporedbi s onima koji tu povezanost ne osjećaju.
„Generativna umjetna inteligencija već donosi konkretne prednosti onima koji je koriste svakodnevno – zaposlenici navode značajan rast u pogledu produktivnosti, osjećaja stabilnosti zaposlenja i visine primanja – no svakodnevno je koristi tek 14 posto zaposlenika. Ovdje nije samo riječ o tehnologiji, ovdje je riječ o ljudima. Zaposlenici napreduju kada razumiju smjer kojim organizacija ide – kada osjećaju da su usklađeni s ciljevima vodstva, njihova motivacija raste za čak 78 posto. U godini sve izraženijih financijskih izazova i preopterećenosti zaposlenika, lideri moraju prilagoditi način rada, biti jasni i ulijevati povjerenje i to konkretnim primjerima primjene, čvrstim zaštitnim mehanizmima te razvojem vještina, povjerenja i podrške koji umjetnu inteligenciju čine primjenjivim alatom, a ne samo apstraktnim konceptom“, ističe Nicki Wakefield, Globalna voditeljica aktivnosti za klijente i industrije, PwC.
