Europska unija želi povezati policiju, vatrogasce, hitnu medicinsku pomoć i civilnu zaštitu sigurnom komunikacijskom infrastrukturom. Predviđen je prelazak s uskopojasnih sustava na širokopojasnu 5G tehnologiju, uz satelitsku pričuvu. Hitne službe imale bi prednost pristupa mreži i u slučaju preopterećenja. Države članice pritom bi zadržale nadzor nad nacionalnim mrežama.
Europska komisija predložila je europski sustav kritičnih komunikacija (EU Critical Communication System), kojim želi uspostaviti namjensku, univerzalnu mrežu za hitne službe diljem Europe. Inicijativom se nastoje prevladati sadašnja tehnološka ograničenja i osigurati otpornost komunikacija kada zemaljske usluge nisu dostupne.
Prema prijedlogu, policija, vatrogasci, zdravstvene službe i službe civilne zaštite mogle bi neometano komunicirati na području cijele Europske unije. Sustav bi podržavao prijenos govora, fotografija i videa, zahvaljujući prelasku s uskopojasnih na širokopojasne 5G tehnologije. Satelitska infrastruktura EU-a služila bi kao redundantna pričuva. Komisija također navodi mogućnost komunikacije u stvarnom vremenu putem jedinstvenog, sigurnog uređaja posebno razvijenog za taj sustav.
Komisija ističe da je modernizacija potrebna radi odgovora na prirodne katastrofe, terorističke prijetnje i rizike koje dronovi predstavljaju za kritičnu infrastrukturu. Pripadnici hitnih službi imali bi prioritet pri pristupu mreži tijekom velikog opterećenja ili prekida. Za zaštitu od hibridnih i kibernetičkih prijetnji najavljena je primjena snažne enkripcije i sigurnosnih protokola.
Strategija uključuje uspostavu europskog centra za nadzor mreže, sigurne svjetlovodne mreže koja povezuje članice i centra za procjenu kibernetičkih prijetnji. Predviđeno je da sve komponente sustava dolaze od europskih tvrtki. Komisija smatra da će takav okvir potaknuti nacionalna ulaganja u kritične komunikacije, uz očuvanje suvereniteta država nad njihovim mrežama.
Kritične komunikacije razlikuju se od uobičajenih mobilnih usluga po zahtjevima za raspoloživošću, kontinuitetom i prioritetom pristupa. Kod velikih nesreća komercijalne mreže mogu biti preopterećene upravo kada je koordinacija službi najpotrebnija. Širokopojasna veza omogućuje razmjenu situacijskih snimki i drugih podataka s terena. Takvi podaci mogu olakšati zajedničko djelovanje različitih službi i prekograničnu pomoć. Satelitska pričuva važna je kada je fizička infrastruktura oštećena. Ipak, satelitske i zemaljske veze imaju različita ograničenja kapaciteta i dostupnosti.
Zbog toga otpornost sustava podrazumijeva više neovisnih komunikacijskih putova. Dodatno je važno uskladiti identitet korisnika, ovlasti i enkripciju između država. Tehnička interoperabilnost sama po sebi nije dovoljna bez zajedničkih operativnih postupaka. Uvođenje ovakve infrastrukture zahtijeva i postupno prilagođavanje terminalne opreme hitnih službi. Nacionalni sustavi pritom moraju moći nastaviti raditi i kada prekogranična veza nije dostupna.
Europska komisija predložila je europski sustav kritičnih komunikacija (EU Critical Communication System), kojim želi uspostaviti namjensku, univerzalnu mrežu za hitne službe diljem Europe. Inicijativom se nastoje prevladati sadašnja tehnološka ograničenja i osigurati otpornost komunikacija kada zemaljske usluge nisu dostupne.
GSMA Intelligence procjenjuje da će broj globalnih 6G veza do 2035. dosegnuti 2,4 milijarde. Prema prognozi, nakon prvih komercijalnih pokretanja očekuje se kontinuiran rast, počevši od približno 50 milijuna veza na kraju 2030. godine.
Orange Business dobio je novu francusku kvalifikaciju SecNumCloud za cloud namijenjen kritičnim aplikacijama i umjetnoj inteligenciji. Operator istodobno s infrastrukturnim ulagačem Morrisonom priprema zajedničku kompaniju koja bi u europske podatkovne centre trebala uložiti do tri milijarde eura i približno deset puta povećati raspoloživi kapacitet. U novi pothvat ulazi pet postojećih centara na četiri kampusa, a dovršetak partnerstva ovisi o regulatornim odobrenjima.
