Radnici potroše pola vremena boreći se s podacima

Radnici potroše pola vremena boreći se s podacima

Foto: DepositPhotos

Prikupljanje podataka posljednjih godina iznimno je bitno jer na temelju njih organizacije postaju svjesnije navika onih od kojih žive, ali i ako dobro barataju njima, mogu ih nuditi klijentima. Samo, to je mukotrpan posao za ljude u trenucima kad umjetna inteligencija i strojno učenje još uvijek nisu na potrebnim razinama za ispuniti apsolutno sve potrebne zadaće vezane uz rad s podacima.

Konkretnije, zaposlenici zaduženi za baratanje podacima provode 90 posto radnog tjedna, što je oko 36 sati, na pretragu, pripremu i analizu podataka. Pretraga i priprema pritom uzimaju 15 i 33 posto ukupnog vremena. I to unatoč činjenici da se u prosjeku za tako nešto koristi četiri do sedam različitih alata.

I cijelu tu muku oko 54 milijuna zaposlenika koji se bave podacima jako dobro zna. Znaju i njihove organizacije, ali unatoč konstantnom napretku i pokušajima da im se posao olakša, spomenutih 90 posto vremena otpada na baratanje podacima, a čak 44 posto vremena otpada na neuspješno baratanje podacima jer ne postoji dovoljno dobra suradnja timova ili partnera, ali i postoje "rupe" u znanju različitih timova i partnera na određenim projektima.

Sve to frustrira u više smjerova. Zaposleni su iscrpljeni, a organizacije troše previše novca, ali i vremena, što bi se dodatnim tehnološkim napretkom moglo ubrzati, u svakom slučaju. No, trenutno je situacija takva kakva jest, teška, ali unosna. Jer, u podacima, posebno onima koji se nazivaju Big Data, kriju se iznimne informacije. Što ne čudi s obzirom na količinu...

Primjerice, dnevno bi već sljedeće godine svjetska ekonomija trebala generirati 40 zetabajta podataka, a to je samo dodatni znak da analitičara podataka kronično nedostaje. Naime, s dolaskom mobilnih mreža pete generacije (5G), Interneta stvari (IoT), pametnih gradova, podaci će kolati kao nikad prije. Samo, problematično je da se nije razmišljalo o radnoj snazi koja bi trebala svime time baratati.

Zato ovih 54 milijuna zaposlenih u ovom segmentu toliko pati i već nakon dvadesetak mjeseci traži novi posao. Toliko je stresno to čime se bave...

Još iz kategorije

Uzrok nastanka uragana otkriva američki tim na čijem je čelu hrvatska znanstvenica

Uzrok nastanka uragana otkriva američki tim na čijem je čelu hrvatska znanstvenica

24.08.2019. komentiraj

Hrvatska znanstvenica, teorijska fizičarka, prof. dr. sc. Željka Fuchs Stone, direktorica Centra za klimu i vodu na institutu New Mexico Tech, poznata i kao lovkinja na uragane, započela je sa svojim kolegama znanstvenicima novi projekt “OTREC”, kojim planiraju razotkriti misterij nastanka uragana.

GNOME  i KDE zajednički za Linux desktop

GNOME i KDE zajednički za Linux desktop

23.08.2019. komentiraj

Linux za desktop računala ima mnogo obožavatelja, ali nikad nije uspio pridobiti mase u smislu kao Windows ili Mac OS, što je posljedica fragmentacije izvedene od strane različitih proizvođača. O tome je pričao i osnivač Linuxa Linus Torvalds, no možda ta kritika više neće vrijediti sad kad su dva najveća rivala za Linux desktop odlučila raditi zajedno.

Stvorena umjetna inteligencija koja može uređivati fotografije bez ikakvog učenja

Stvorena umjetna inteligencija koja može uređivati fotografije bez ikakvog učenja

23.08.2019. komentiraj

Tehnologija je napredovala do iznimnih razina pa tako i ona koja se veže uz fotografiju, tako da su mogućnosti njihova uređivanja probile granice s dolaskom umjetne inteligencije i strojnog učenja. Do te mjere da jesamo djelić određene fotografija dovoljan da bi se izvukli segmenti i stvorila potpuno nova, svježa, poboljšana fotografija...