Regulacija umjetne inteligencije sve se više udaljava od teorijske rasprave i ulazi u prostor konkretne odgovornosti, osobito kada sustavi upravljani algoritmima mogu izazvati štetu za život, zdravlje ili imovinu, objašnjava za ICTbusiness Media - ICTbusiness.info Stefan Martinić, odvjetnik koji se bavi pravnim aspektima novih tehnologija. Hrvatska je, prema njegovu tumačenju, u tom području otvorila vrlo važno, ali i vrlo osjetljivo pitanje: tko je odgovoran kada umjetna inteligencija pogriješi, ugrozi čovjeka ili sudjeluje u odluci koja može dovesti do štetne posljedice.
Martinić upozorava da je Hrvatska u tom smislu otišla vrlo daleko. „Vjerovali ili ne, Hrvatska je pionir što se tiče tog pitanja“, kaže, pozivajući se na ocjene prema kojima domaći kaznenopravni okvir ima jednu od najotvorenijih odredbi za pitanje odgovornosti za štetu koju može počiniti umjetna inteligencija. Problem je, međutim, u širini takvog normiranja. Odredba ne traži nužno da šteta stvarno nastane, nego da netko tijekom razvoja, testiranja, upravljanja, uporabe ili na drugi način korištenja umjetne inteligencije dovede drugoga u opasnost.
U praksi to znači da se kaznenopravna odgovornost može otvoriti i prije stvarne nesreće. „Ne mora se čak nitko niti pogaziti samovozećim autom“, ističe Martinić. Dovoljna bi mogla biti situacija u kojoj postoji ozbiljna mogućnost da se takva šteta dogodi. Time se, upozorava, potencijalno vrlo širok krug ljudi može naći pod povećalom policije, DORH-a i drugih tijela, od developera i IT stručnjaka do osoba koje su testirale, nadzirale ili koristile takav sustav.
Takav pristup otvara pitanje pravne sigurnosti i mogućeg odvraćajućeg učinka na investitore, poduzetnike i stručnjake koji rade na razvoju umjetne inteligencije. „Postavlja se pitanje je li takva odredba preširoka“, kaže Martinić. Još je veći izazov dokazivanje uzročno-posljedične veze. U kaznenom pravu ključno je utvrditi tko je točno što učinio i kako je baš ta radnja dovela do posljedice. Kod umjetne inteligencije, osobito kada na njezinu razvoju radi velik broj ljudi, to je znatno teže nego kod klasičnih tehnoloških ili prometnih slučajeva.
Martinić smatra da trenutačna novela Kaznenog zakona nije dovoljno precizno rješenje. „Postoji mogućnost da će svi u tom lancu opskrbe, od developera do proizvođača i korisnika, biti potencijalno pod izvidima, istragom ili optužnicama“, upozorava. Čak i ako nitko na kraju ne bude pravomoćno osuđen, sam postupak može stvoriti velik stres, pravnu nesigurnost i znatne troškove za sve uključene.
Kao razumniji pristup vidi povezivanje kaznene odgovornosti s konkretnim kršenjem pravila. To bi značilo da se odgovornost ne temelji samo na širokoj činjenici da je netko bio uključen u razvoj ili uporabu umjetne inteligencije, nego na tome je li prekršio pravila iz Uredbe o umjetnoj inteligenciji ili odgovarajućih sektorskih propisa. „Na taj način bismo imali veću pravnu sigurnost i jasnije bismo mogli doći do krivca“, kaže Martinić. Ako je riječ o autonomnom vozilu, tada bi se gledali i propisi o sigurnosti prometa; ako je riječ o medicinskom sustavu, relevantna bi bila pravila tog sektora.
Najveći problem sadašnjeg pristupa vidi u tome što zakon može zahvatiti preširok krug osoba, a da pritom ne daje dovoljno jasne kriterije za utvrđivanje krivnje. Pravila igre, smatra, moraju biti poznata unaprijed. „Trebaš se truditi poštovati pravila igre“, ističe Martinić, jer upravo zato postoje pravila dizajna, razvoja, testiranja i uporabe sustava umjetne inteligencije.
U širem europskom kontekstu vidi ozbiljnu kontradikciju. Dok Europska unija kroz Digital Omnibus ide prema olakšavanju dijela propisa, odgodama najstrožih obveza i poticanju inovacija, Hrvatska kaznenim propisom šalje drukčiji signal. „Naše pravno stanje u Hrvatskoj na temu umjetne inteligencije je shizofreno“, zaključuje Martinić. S jedne strane dolazi poruka o poticanju razvoja, a s druge vrlo široka kriminalizacija svih koji se približe umjetnoj inteligenciji. Upravo u tom raskoraku između inovacije i kaznenog rizika leži jedno od ključnih pravnih pitanja budućeg razvoja umjetne inteligencije u Hrvatskoj.
