Iz kalkulacije MMF-a o stvarnom padu BDP-a pak izostavljen je utjecaj dvaju važnih odrednica životnog standarda u Hrvatskoj i službene statistike, a tu su aktivnosti ostvarene u 'sivoj' ekonomiji te novčani transferi iz inozemstva.
Naime, prema okvirnim procjenama Državnog zavoda za statistiku u sivoj zoni u Hrvatskoj ostvaruje se oko osam posto BDP-a, što je više od 30 milijardi kuna, međutim MMF procjenjuje da je brojka puno veća, odnosno da se svaka četvrta kuna ostvaruje u zoni neevidentiranoj od strane Porezne uprave, što bi značilo da se u Hrvatskoj ne prijavi gotovo 100 milijardi kuna ostvarenih prihoda, ističu analitičari MKS-a.
Pritom se najviše sivih aktivnosti odvija u trgovini, graditeljstvu, ribarstvu i ugostiteljstvu te naravno u turističkom smještaju. Uzimajući u obzir te podatke, udar na kupovnu moć građana kroz recesiju mogao bi biti i znatno osjetniji od očekivanih devet posto s obzirom na to da je dodatni izvor prihoda, koji do sada nije bio evidentiran, dolazio iz sektora koji će tijekom 2020. godine zamrijeti.
Valja podsjetiti i kako je ubrzani pad broja nezaposlenih u Hrvatskoj proteklih godina uz blagi rast ekonomije prije svega bio pod jakim utjecajem otvaranja granica za hrvatske radnike i posljedično iseljavanja. U posljednjih pet godina prema službenim podacima iselilo se 189 tisuća građana, ali riječ je samo o onim ljudima koji su odjavili boravište ili prebivalište u Hrvatskoj što većina ne radi zbog zdravstvenog osiguranja i ostalih socijalnih benefita tako da je realnija procjena koja govori o višestruko većem broju građana. Oni su nestali iz evidencije nezaposlenih, a lako je moguće da bi ih globalna recesija mogla natjerati da se vrate u Hrvatsku. Njihov eventualni povratak neće samo pokvariti statistiku već i utjecati na realni pad standarda, obzirom da se može najaviti ozbiljniji pad deviznih transfera iz inozemstva prema Hrvatskoj.
Naime, ukupni prihodi od osobnih doznaka iz inozemstva lani su iznosili 3,52 milijarde eura, a u njima su primanja zaposlenika izvan Hrvatske koji imaju račune u domaćim bankama, mirovine ostvarene u inozemstvu, primanja pomoraca i sl. Važno je napomenuti kako su se ti prihodi od ulaska Hrvatske u Europsku uniju do prošle godine udvostručili pa je razvidno očekivati da će njihov pad imati znatan utjecaj na kupovnu moć u Hrvatskoj.
Kako bi odgovorila na sve veću potrebu umjetne inteligencije za računalnom snagom, konkurencija među kompanijama koje predvode utrku dobavljača AI poluvodiča postaje sve intenzivnija, navodi Gartner. U okviru analize Company to Beat, Gartnerovi su analitičari identificirali tržišne predvodnike u više od 40 kategorija kako bi odredili kompanije koje konkurenti moraju nadmašiti.
Globalni razvoj umjetne inteligencije ulazi u novu fazu u kojoj se tehnološki ekosustavi Sjedinjenih Američkih Država i Kine sve više razdvajaju i tako stvaraju dva različita pristupa razvoju i primjeni AI tehnologija. Iako obje zemlje prepoznaju umjetnu inteligenciju kao ključni izvor gospodarske i geopolitičke moći, njihovi se tehnološki putevi sve više razlikuju, SAD se fokusira na razvoj najnaprednijih modela i infrastrukture, dok Kina gradi ekosustav usmjeren na brzo usvajanje umjetne inteligencije u gospodarstvu i razvoj vlastitih tehnoloških rješenja.
Europska komisija utvrdila je obveze s kojima će se kompanije suočiti kada sljedećeg mjeseca počnu vrijediti nova pravila o transparentnosti umjetne inteligencije. Svrha tih pravila jest suzbijanje opasnosti od lažnog predstavljanja i obmanjujućeg sadržaja.
