HT predstavio program za pripravnike Magenta LogIn

Najjači domaći telekom operator Hrvatski Telekom predstavio je program za pripravnike Magenta LogIn, koji pruža karijernu priliku svim studentima iz ICT područja koji su diplomirali unatrag 18 mjeseci.

Kako sami ističi devetero praktikanata dobilo je priliku u deset mjeseci, koliko program traje, okušati se u IT odjelima: R&D, Architecture, Business and Service Enablement, Digital Enablement te Voice Platforms&Services, i to u Zagrebu, Osijeku i Splitu. Iz HT-a napominju kako pritom mogu birati specijalističko područje u kojem žele početi graditi svoju karijeru te raditi na zanimljivim projektima i novim platformama.

Predsjednik Uprave HT-a je prilikom predstavljanja istaknuo da je ponosan na cijeli progam i na činjenicu kako su od gotovo 200 prijava, izabrali smo devet pripravnika koji dobivaju priliku raditi u industriji koja može promijeniti ljudske živote nabolje.

„Razvoj tehnologije danas nudi nove mogućnosti ne samo za HT, već i za hrvatsko društvo. Zato poručujem našim pripravnicima da budu znatiželjni, da iskoriste i priliku svoj potencijal kako bi oblikovali hrvatsko gospodarstvo i društvo te bili glavni pokretači novih ideja“, poručio je Nebis.

O sinergiji obrazovanja i tržišta rada te nestašici IT kadrova na panel raspravi razgovarali su dekani hrvatskih tehnoloških fakulteta te predstavnici HT-a. Dekan FER-a Vedran Bilas ustvrdio je da Hrvatska ima potencijala biti tehnološka destinacija, zahvaljujući izvrsnim kadrovima i uspjehu koji hrvatske tvrtke polučuju u posljednjem desetljeću; od investicija, prvih jednoroga do uspješnih poduzeća. No, za to je, kako je istaknuo, važan i specijalizirani domaći kadar, pa i strani talenti.

Dekan FERIT-a Tomislav Matić rekao je da se sve više maturanata odlučuje za inženjersko zvanje, što znači da njihov fakultet ima potencijala za daljnji rast. Kaže da je rast sektora premašio 20 posto, što znači da bi trebalo povećati upisne kvote, no Matić naglašava da kod povećanja kvota također žele zadržati i kvalitetu. Pokrenuli su i studij automobilskog računarstva i komunikacija koji je sve popularniji.

Dekanica Tehničkog veleučilišta u Zagrebu i znanstvena savjetnica, Jana Žiljak Gršić, poručila je pripravnicima da inovativnost treba obuhvaćati znanje, istraživanje i prije svega želju da se stvori nešto novo.

„Radeći svoju doktorsku dizertaciju, došla sam do znanstvenog otkrića koje mi je otvorilo vrata u svijetu, počela sam se družiti s inovatorima. Prije 15 godina, kad je to sve krenulo, vrateći se u Hrvatsku na TVZ uvela sam kolegije vezane uz inovacije u informatici i računarstvu. Zaključila sam da je važno naučiti kako pristupiti traženju novih rješenja. Internet nam u tome danas pomaže, no nedostaje kritičke analize, timskog rada, ali i samostalnog istraživačkog rada. I mala inovacija je velik doprinos društvu. Treba težiti nečemu novom; to omogućava napredak, i to vaš osobni i vaše tvrtke. Moje preporuka je da na svaki zadatak gledate kritički i u njemu tražište moguća poboljšanja, nove i bolje ideje; da dođete do rješenja koje će biti veliko zadovoljstvo vama, a istovremeno doprinos vašoj tvrtki“, poručila je Žiljak Gršić.

V.d. dekan FESB-a, Branimir Lela, rekao je da bez gospodarstva nema ni visokog obrazovanja, i obrnuto, zbog čega je sinergija izuzetno važna.

„Na jugu je uvijek prednjačio turizam kao glavna djelatnost, no sve jače se razvija i IT. Tvrtke dolaze po studente dok su još na prvim godinama, pa s jedne strane i fakultet lako izgubi takve talente. Pokušavamo na FESB-u ostvariti sinergiju s gospodarstvom jer tako studenti mogu dobiti praktična znanja. Ako pak pitate sektor, ljudi kažu da im nedostaju komunikacijske vještine, želja za znanjem, napretkom i istraživanjem. A znanje dobivaju kroz znanstveno-istraživačke projekte. Imamo preko 200 ugovora s različitim tvrtkama oko prakse, od čega je više od 100 iz IT sektora. Na kraju dana ljudi su ključ svega, a kvalitetnu radnu snagu možemo dobiti jedino razvojem tehnološkog sektora. Pokrenuli smo i poduzetnički program za studente; prolaze kroz tromjesečni inkubator u kojem uče o poduzetničkim vještinama, a mentoriraju ih profesori“, naveo je Lela.

Boris Drilo, član Uprave i glavni direktor za tehniku i informacijske tehnologije u HT-u, rekao je da su elektrotehnika i računarstvo zastupljene u svim granama u HT-u.

„Sve što učite na fakultetu možete vidjeti kako funkcionira u praksi u HT-u, ali i sve ono što je danas novo u tehnologiji. U HT-u mladima možemo ponuditi timski rad i odličan odnos među kolegama, uz zajedničko rješavanje problema. Ja sam karijeru započeo u Ericssonu Nikola Tesla, nastavio sam je graditi u HT-u i smatram da je znatna prednost raditi u velikoj tvrtki jer se dobije širina. Kad završite fakultet, važno je da ovladate što većim spektrom tehničkih, ali i netehničkih znanja. Odabir velikog sustava meni je pomogao da se razvijem, a uvjeti za mlade danas su još i bolji nego u moje vrijeme, pa nudimo još više svim kolegicama i kolegama koji će nam se pridružiti“, istaknuo je Drilo.

Član Uprave i glavni direktor za ljudske resurse (CHRO) u HT-u Ivan Bartulović rekao je da se tržište rada jako brzo mijenja, te da ono što je bilo aktualno prije pet godina, danas više nije. „Potrebne su nove kompetencije, a poslodavci od zaposlenika očekuju da unaprijede svoje vještine i da napreduju. Prema istraživanju Svjetskog ekonomskog foruma, 70 posto zaposlenih vjeruje da im sadašnje kompetencije neće biti dovoljne za napredak za sljedećih pet godina', naglasio je Bartulović te dodao da danas ljudi više ne provedu svoj cijeli radni vijek u jednoj tvrtki, već da svakih 2-5 godina mijenjaju poslodavca. 'Mladi danas mogu birati gdje će raditi lakše nego što je to bilo prije par desetljeća“, rekao je Bartulović.