Hrvati otkrili kako bi iskoristili slobodno vrijeme u autonomnim vozilima

Hrvati otkrili kako bi iskoristili slobodno vrijeme u autonomnim vozilima

Foto: DepositPhotos

Autonomna vozila u kojima ćemo se voziti u budućnosti omogućit će nam da sjednemo u auto, upišemo cilj, udobno se namjestimo na sjedalu i opustimo se sve do kraja vožnje. Goodyear je potaknuo građane Hrvatske da već danas razmišljaju o mobilnosti budućnosti i putem digitalnog upitnika provedenog uz pomoć chatbota Goodyja došao do zanimljivih rezultata.

Vrijeme koje bi uštedjeli na račun autonomne vožnje Hrvati bi potrošili prije svega za upotrebu digitalnih kanala i razgovor uživo. Rezultati ispitivanja pokazuju da bi većina (26 posto) to vrijeme posvetila pretraživanju internetskih stranica i upotrebi društvenih mreža, a s minimalnim zaostatkom slijedi razgovor sa suputnicima (25 posto).

Ispitanici iz Hrvatske bi slobodno vrijeme u automobilima potrošili za odmor ili spavanje (15 posto), gledanje videa ili filmova (9 posto) te za komuniciranje mobilnim telefonom (7 posto), a u manjoj mjeri za slanje e-pošte (4 posto) i čitanje knjiga (3 posto).

U ispitivanju se pokazalo zanimljivo odstupanje između žena i muškaraca; naime, predstavnice nježnijega spola na prvo su mjesto u velikoj većini stavile upotrebu interneta i društvenih mreža (33 posto), a muškarci razgovor s ostalim putnicima (26 posto).

Europski vozači proveli bi slobodno vrijeme na mobilnim telefonima

Usporedba rezultata hrvatskog ispitivanja s ispitivanjem koje je Goodyear proveo u suradnji s Londonskim fakultetom za ekonomske i političke znanosti (LSE) 2016. godine u 11 europskih zemalja pokazala je neka odstupanja.

Najviše vremena koje bi dobili na račun autonomnih automobila, europski vozači potrošili bi za telefoniranje, odnosno pisanje SMS poruka (42 posto), a slijede pretraživanje internetskih stranica (37 posto) i čitanje (28 posto).

Još iz kategorije

Prosječne plaće Quality Assurance zaposlenika

Prosječne plaće Quality Assurance zaposlenika

20.02.2019. komentiraj

Prosječna plaća za zaposlenike koji rade na osiguranju kvalitete softvera iznosi 8.592,00 kune neto, pokazuje istraživanje tvrtke Lemax provedeno krajem prošle godine godine s ciljem prikupljanja informacija o prosječnim plaćama na pozicijama osiguranja kvalitete (Quality Assurance) te podizanja svijesti o važnosti uloge osiguranja kvalitete softvera. Prosječna neto plaća za middle menadžment iznosi 8.711,00 kuna, za senior menadžment 11,144,00 kuna dok za voditeljske pozicije 11.826,00 kuna.

Umjetna inteligencija ne može dosegnuti zrelost samo igrajući igrice

Umjetna inteligencija ne može dosegnuti zrelost samo igrajući igrice

19.02.2019. komentiraj

Umjetna inteligencija (UI) od 1997. godine i šahovskih partija s Garijem Kasparovim uspješno pobjeđuje ljude u igrama. Kroz dva desetljeća to se potvrdilo u igrama kao Go ili Dota 2, što je svakako hvalevrijedno no jednostavno nije dovoljno i umjetna inteligencija ne može dosegnuti zrelost ako po cijele dane igra igre i uči kako u njima pobijediti ljude.

Do 2023. u upotrebi će biti 8 milijardi glasovnih asistenata

Do 2023. u upotrebi će biti 8 milijardi glasovnih asistenata

19.02.2019. komentiraj

Virtualni asistenti, kojima se u pravilu upravlja glasom, glavni su pokretač tržišta Interneta stvari (IoT) i prema prognozama bi ih se do 2023. godine diljem svijeta trebalo koristiti njih čak osam milijardi, osjetno više od aktualne 2,5 milijarde. To će biti dvostruko više od ukupnih korisnika interneta i imat će vrijednost od oko 80 milijardi američkih dolara.