Google je navodno naručio više od tri milijuna specijaliziranih AI čipova koje bi Intel trebao proizvesti 2028. godine. Riječ je o dijelu nastojanja da se diverzificira proizvodnja TPU čipova i smanji pritisak na TSMC. Za Intel bi takav posao bio važan signal oporavka njegovih ambicija u foundry poslovanju.
Depositphotos / Ilustracija
Google je s Intelom sklopio narudžbu za proizvodnju više od tri milijuna svojih specijaliziranih AI čipova u 2028. Pretraživački div planira koristiti Intel za proizvodnju dijela svojih tensor processing unit čipova, odnosno TPU-ova, nakon višemjesečnog testiranja proizvodnih sposobnosti tog proizvođača čipova.
Google Cloud TPU-ovi prilagođeni su čipovi namjenski izrađeni za umjetnu inteligenciju i optimizirani za treniranje i izvođenje naprednih AI modela. Potez odražava sve veći pritisak na TSMC, koji teško zadovoljava snažnu potražnju za svojim foundry kapacitetima, zbog čega kupci traže alternative. Posao označava još jednu važnu pobjedu za Intel nakon što je izvršni direktor Lip-Bu Tan veći dio prošle godine jačao Intelovu bilancu velikim vanjskim ulaganjima, a sada se čini da donosi operativna poboljšanja koja su prije godinu dana izgledala malo vjerojatna.
Google je u travnju proširio partnerstvo s Intelom, obvezavši se koristiti više generacija procesora te kompanije u svojim AI podatkovnim centrima. Kasnije istog mjeseca Intel je otkrio plan pridruživanja projektu Terafab AI čipova Elona Muska za izgradnju procesora koji bi pokretali milijarderove orbitalne podatkovne centre i humanoidne robote. Prošlog mjeseca tehnološki div sklopio je sporazum o zajedničkom pothvatu s upraviteljem imovine Blackstoneom radi stvaranja AI cloud kompanije sa sjedištem u SAD-u, čime se jača proizvodnja TPU-a. Nvidia također procjenjuje Intelovu proizvodnu tehnologiju za nadolazeći procesor koji bi mogao spojiti četiri grafička čipa u jednu jedinicu.
Googleova odluka uklapa se u širu promjenu na tržištu AI infrastrukture, gdje kupci više ne žele ovisiti o jednom proizvođaču čipova ili jednoj tvornici. TPU strategija važna je za Google jer mu omogućuje optimizaciju vlastitih modela, cloud usluga i troškova računalstva bez potpune ovisnosti o GPU tržištu. Intel, s druge strane, pokušava dokazati da može biti vjerodostojna foundry alternativa za najzahtjevnije korisnike umjetne inteligencije. U tom segmentu nije dovoljno imati proizvodni kapacitet, nego i procesnu tehnologiju, pouzdanost, rokove isporuke, pakiranje čipova i sposobnost rada s velikim kupcima.
TSMC ostaje dominantan u naprednoj proizvodnji, ali snažna potražnja za AI čipovima stvara prostor za druge dobavljače. Američke tehnološke kompanije pritom imaju i geopolitički motiv jer žele više proizvodnje osigurati u SAD-u ili u pouzdanijem lancu opskrbe. Diverzifikacija može smanjiti rizik nestašica, ali uvodi i dodatnu složenost u dizajn, testiranje i certifikaciju čipova. Ako Intel uspješno izvede ovakve narudžbe, mogao bi znatno ojačati pregovaračku poziciju prema drugim hyperscale korisnicima. Za tržište AI-ja to bi značilo veću konkurenciju u proizvodnji, ali ne nužno i brzo smanjenje cijena jer potražnja i dalje snažno raste. U svakom slučaju, proizvodnja AI čipova postaje jedan od najvažnijih strateških resursa digitalnog gospodarstva.
Mnoge ključne državne usluge, registri i informacijski sustavi u Europi još uvijek počivaju na tehnologijama razvijenim potkraj prošlog stoljeća. Ovi sustavi, iako često stabilni u bazičnom radu, iznimno su skupi za održavanje, pate od kroničnog nedostatka programera koji poznaju stare programske jezike (poput COBOL-a) i potpuno su nesposobni za povezivanje s modernim aplikacijama i AI alatima kroz standardne API sučelja.
Prema medijske informacijeu, Microsoft uz nova Nvidijina Windows računala planira predstaviti softver koji bi AI agentima omogućio obavljanje zadataka lokalno na računalima. Time se AI PC pozicionira kao platforma za lokalnu automatizaciju, a ne samo kao uređaj s NPU-om.
Europska komisija kroz Cloud and AI Development Act želi najmanje utrostručiti kapacitete podatkovnih centara u Europskoj uniji u sljedećih pet do sedam godina, što je jedan od najambicioznijih infrastrukturnih ciljeva europske digitalne politike.