EU pojačava kontrolu izvoza zbog sigurnosnih rizika

EU je danasojačao svoju sposobnost da odgovori na nove sigurnosne rizike i nove tehnologije. Nova Uredba o kontroli izvoza stupa na snagu danas i pooštrit će kontrole trgovine robom s dvojnom namjenom, civilnom robom i tehnologijama s mogućom vojnom ili sigurnosnom uporabom - dok će se istovremeno unaprijediti kapacitet EU-a za zaštitu ljudskih prava i podršku sigurnim opskrbnim lancima za strateške artikle.

„Moramo bolje odgovoriti na nove prijetnje u sve nestabilnijem svijetu. To znači bolje razumijevanje tehnologija dvostruke namjene, uključujući tehnologije cyber-nadzora koje se mogu zloupotrijebiti za kršenje ljudskih prava. Zahvaljujući ovim novim pravilima EU -a, zemlje EU -a sada će još bliže surađivati međusobno i sa saveznicima na potencijalnim sigurnosnim rizicima koji proizlaze iz biotehnologije, umjetne inteligencije i drugih tehnologija u nastajanju. Također ćemo se udružiti kako bismo osigurali jednake uvjete za tvrtke, na primjer, u kontekstu novog Vijeća za trgovinu i tehnologiju između EU-a i SAD-a", ističe izvršni potpredsjednik i povjerenik za trgovinu EU, Valdis Dombrovskis.

Novi okvir dopušta EU-u da poduzme niz važnih radnji kako bi udružio stručnost i uhvatio se u koštac s posebnim izazovima, osobito u vezi s cyber-nadzorom, gdje su smjernice dubinske analize u pripremi, ali i s tehnologijama s dvostrukom namjenom u nastajanju, poput naprednog računalstva.

Uredba uvodi veću transparentnost povećanjem razine konzultacija i izvješćivanja između država članica i Komisije, doprinoseći razvoju nove platforme za elektroničko licenciranje EU -a koja je već isprobana u četiri države članice EU -a.

Također, pruža pravnu osnovu za djelovanje EU -a na multilateralnoj, plurilateralnoj i bilateralnoj razini, prepoznajući da učinkovitost kontrola ovisi o suradnji glavnih proizvođača tehnologije, i nadograđuje se na postojeći multilateralni okvir kontrole izvoza, naime Wassenaarskog aranžmana, koji čini osnovu za mnoga ograničenja nametnuta uredbom na razini EU -a.
Europska komisija je u rujnu 2016. usvojila zakonodavni prijedlog za modernizaciju kontrola EU -a nad izvozom osjetljivih proizvoda dvostruke namjene, robe i tehnologije, koji će zamijeniti Uredbu iz 2009. Takvi predmeti imaju mnoge civilne namjene, ali se mogu koristiti i za obranu, obavještajne i u svrhe provođenja zakona (nuklearni i posebni materijali, telekomunikacije, elektronika i računala, svemir i zrakoplovstvo, pomorska oprema itd.), a također se mogu zloupotrijebiti za kršenje ljudskih prava.

Nova Uredba uključuje mnoge prijedloge Komisije za sveobuhvatnu „nadogradnju sustava“ i učinit će postojeći sustav kontrole izvoza EU učinkovitijim i to kroz uvođenje nove dimenzije „ljudske sigurnosti“ kako bi EU mogao odgovoriti na izazove koje postavljaju nove tehnologije dvostruke namjene, a posebno tehnologije za nadzor nad internetom, koje predstavljaju rizik za nacionalnu i međunarodnu sigurnost; uključujući zaštitu ljudskih prava.

Uz to dogodilo se i ažuriranje ključnih pojmova i definicija (npr. definicija "izvoznika" za primjenu na fizičke osobe i istraživače uključene u prijenos tehnologije s dvostrukom namjenom); pojednostavljenje i usklađivanje postupaka izdavanja dozvola i dopuštanje Komisiji da, po „pojednostavljenom“ postupku, odnosno delegiranom aktu, izmijeni popis stavki ili odredišta podložnih posebnim oblicima kontrole, čime će sustav kontrole izvoza postati agilniji i sposobniji za razvoj i prilagodbu okolnostima, poboljšanje razmjene informacija između tijela za izdavanje dozvola i Komisije s ciljem povećanja transparentnosti odluka o licenciranju, bolja koordinacija i podrška za snažno provođenje kontrola, uključujući poboljšanje sigurne elektroničke razmjene informacija između agencija za izdavanje dozvola i provedbe.

Predviđa se i razvoj programa izgradnje kapaciteta i osposobljavanja EU-a za tijela za izdavanje dozvola i provedbu u državama članicama, dopiranje do industrije i transparentnost sa dionicima, razvijanje strukturiranog odnosa s privatnim sektorom putem posebnih konzultacija sa dionicima od strane relevantne skupine stručnjaka država članica komisije, omogućavanje snažnijeg dijaloga s trećim zemljama i traženje jednakih uvjeta na globalnoj razini.