EU odobrio njemačko ulaganje od 659 milijuna eura u pogone za poluvodiče
Europska komisija odobrila je u utorak Njemačkoj dodjelu 659 milijuna eura državnih potpora za uspostavu četiriju pogona za proizvodnju i razvoj poluvodiča.
Europski akt o čipovima stupio je na snagu u rujnu 2023. godine i usmjeren je na jačanje europskog ekosustava poluvodiča, sigurnosti opskrbe i otpornosti na poremećaje u globalnim lancima nabave. Njegov je središnji cilj udvostručiti udio Europske unije na svjetskom tržištu poluvodiča na 20 posto do 2030. godine, iako Komisija trenutačni europski udio procjenjuje na približno deset posto. Program Chips for Europe poduprt je s do 3,3 milijarde eura iz programa Obzor Europa i Digitalna Europa, uz dodatna sredstva iz nacionalnih proračuna, razvojnih banaka i privatnih ulaganja.

Europska komisija odobrila je u utorak Njemačkoj dodjelu 659 milijuna eura državnih potpora za uspostavu četiriju pogona za proizvodnju i razvoj poluvodiča. „Podupiranjem inovacija u području poluvodiča jačamo svoju tehnološku suverenost i konkurentnost Europe“, izjavila je nadležna europska povjerenica Teresa Ribera. „Ove će mjere pridonijeti jačanju položaja i autonomije Europske unije u lancu vrijednosti poluvodiča“, priopćila je Europska komisija iz Bruxellesa.
Prema podacima Komisije, Njemačka će dodijeliti 353 milijuna eura izravnih bespovratnih sredstava za pogon za proizvodnju silicijeva karbida u Baesweileru u saveznoj zemlji Sjeverna Rajna-Vestfalija. Dodatnih 214 milijuna eura namijenjeno je proizvodnji silicijskih energetskih MOSFET tranzistora u Itzehoeu u Schleswig-Holsteinu, dok će 74 milijuna eura biti usmjereno u opremu za optičku i tankoslojnu metrologiju u Weilburgu u Hessenu. Preostalih 18 milijuna eura predviđeno je za dva visoko specijalizirana pogona za proizvodnju čipova u Münchenu.
Projekti će se financirati koordinirano iz njemačkog saveznog proračuna i sredstava nadležnih saveznih zemalja. Svi uključeni dionici obvezali su se osigurati pozitivne učinke na europski lanac vrijednosti poluvodiča te surađivati sa sveučilištima i istraživačkim institucijama.
Europska unija želi povećati svoj udio u globalnoj proizvodnji poluvodiča s približno deset posto na 20 posto do 2030. godine. Države članice dosad su, prema podacima Europske komisije, projekte u tom području podržale s ukupno 14 milijardi eura.
Dodjela državnih potpora poduzećima u Europskoj uniji podliježe strogim pravilima kako bi se spriječilo da gospodarski snažnije članice, poput Njemačke, zahvaljujući većim proračunskim mogućnostima preuzmu pojedine tržišne sektore na štetu manjih gospodarstava.
Europski akt o čipovima stupio je na snagu u rujnu 2023. godine i usmjeren je na jačanje europskog ekosustava poluvodiča, sigurnosti opskrbe i otpornosti na poremećaje u globalnim lancima nabave. Njegov je središnji cilj udvostručiti udio Europske unije na svjetskom tržištu poluvodiča na 20 posto do 2030. godine, iako Komisija trenutačni europski udio procjenjuje na približno deset posto. Program Chips for Europe poduprt je s do 3,3 milijarde eura iz programa Obzor Europa i Digitalna Europa, uz dodatna sredstva iz nacionalnih proračuna, razvojnih banaka i privatnih ulaganja.
Komisija je već odobrila niz potpora za prve pogone takve vrste jer oni trebaju u Europu donijeti tehnologije ili proizvodne mogućnosti koje prije nisu bile dostupne u industrijskim razmjerima. Nova njemačka ulaganja obuhvaćaju različite dijelove lanca vrijednosti, od energetskih poluvodiča do opreme kojom se provjeravaju dimenzije, slojevi i kvaliteta čipova. Silicijev karbid posebno je važan za električna vozila, obnovljive izvore energije, industrijske pretvarače i druge sustave kojima su potrebni visoka učinkovitost i rad pri velikim naponima.
Energetski MOSFET tranzistori imaju ključnu ulogu u upravljanju i pretvorbi električne energije u podatkovnim centrima, automobilima, potrošačkoj elektronici i industrijskoj opremi. Metrologijska oprema jednako je važna jer bez preciznog mjerenja i kontrole proizvodnih procesa nije moguće pouzdano povećavati prinose ni uvoditi naprednije generacije čipova. Uključivanje sveučilišta, istraživačkih ustanova te malih i srednjih poduzeća trebalo bi pomoći širenju znanja i koristi izvan samih subvencioniranih kompanija. Europska komisija pritom mora provjeriti jesu li potpore nužne, razmjerne i ograničene na iznos potreban za realizaciju projekta kako se ne bi nepotrebno narušilo tržišno natjecanje.
Globalno tržište poluvodiča moglo bi do 2030. dosegnuti vrijednost od oko 1,37 bilijuna eura, a komponente povezane s umjetnom inteligencijom mogle bi generirati približno 70 posto njegova rasta. Uspjeh europske strategije zato neće ovisiti samo o izgradnji novih tvornica, nego i o dostupnosti energije, stručnjaka, naprednog pakiranja, proizvodne opreme, sirovina te stabilne potražnje europske automobilske, energetske i industrijske baze.