Slovenija za optičke mreže našla rješenje u EU sredstvima i javno-privatnom partnerstvu

U okviru kohezijske politike u razdoblju od 2007. do 2013. sredstva dodijeljena za ICT su značajno povećana, u apsolutnom i relativnom iznosu, i to preko 15 milijardi eura ili 4,4 posto od ukupnih sredstava u proračunu kohezijskih fondova.

Istovremeno, u strukturnim fondovima ukupno 2,3 milijarde eura je alocirano za širokopojasnu infrastrukturu, 12,9 milijardi eura za usluge informacijskog društva i dodatnih 360 milijuna eura kroz Europski fond za ruralni razvoj što je bilo iskorišteno za financiranje širokopojasne infrastrukture. Važan je to izvor sredstava koja će biti iskorištena kako bi Europa smanjila zaostajanje kada je u pitanju njezina informatizacija, a da bi se to postiglo potrebno je  stvoriti povoljne uvjete za javno privatno partnerstvo.

Uvidjevši korist primjene modela javno-privatnog partnerstva na povećanje efikasnosti korištenja EU fondova, Europska komisija je u prijedlog propisa koji reguliraju korištenje sredstava iz strukturnih fondova ugradila i odredbe kojima potiče i pojednostavljuje kombiniranje ova dva izvora financiranja. Jedan od uspješnih primjera javno-privatnog partnerstva na području izgradnje širokopojasne infrastrukture je primjer Slovenije.

Tako su tamo pokrenuta su četiri natječaja gdje su prijavitelji lokalne zajednice, gradile su se otvorene mreže koje su dostupne svim operaterima pod istim uvjetima, a gradi ih operator koji će i s njima i upravljati. Gradila su se tri tipa otvorene širokopojasne mreže u različitim kombinacijama tipa.

Tip A mreža je u potpunosti je financiran od strane privatnog partnera, Tip B mreža je u potpunosti je financiran od strane državnog proračuna za kohezijsku politiku, strukturne politike Europske unije dok je Tip C mreža dijelom financirana od strane lokalne zajednice i dijelom od privatnog partnera.

Jedan od privatnih partnera u Sloveniji bila je tvrtka kćer Telekoma Slovenije, na koji je oko bacio DT koji bi ga mogao kupiti u narednom privatizacijskom procesu nakon propalih pokušaja i odustajanja slovenske države preko HT-a, koja je u prvoj i drugoj fazi radila projekte vrijedne preko 80 milijuna eura i time osigurala širokopojasnu infrastrukturu preko 28.000 kućanstava.

Ulaskom u EU i Hrvatskoj će biti također dostupna sredstva za izgradnju širokopojasne infrastrukture. U strukturnim i kohezijskim fondovima u novom višegodišnjem proračunu (2014. - 2020.), ICT a time i širokopojasna infrastruktura je navedena kao jedna od 11 tematskih cjelina za koje je predviđeno financiranje. One će biti integrirane unutar Operativnih programa koji su temelj za povlačenje sredstava.

Međutim Hrvatska, unatoč brzom razvoju infrastrukture širokopojasnog pristupa, još uvijek ima značajan zaostatak gustoće širokopojasnih priključaka za prosjekom država članica Europske unije. Ukupan broj širokopojasnih priključaka nepokretne komunikacijske mreže (lipanj 2013) je 909.444 i sigurno je da bi sredstva uložena u svjetlovodnu infrastrukturu ovaj broj značajno podigla, smatraju dobro upućeni na telekomunikacijskom tržištu.

Jedinice lokalne i područne samouprave trebaju pripremiti svoje razvojne strategije, definirati smjer razvoja širokopojasne infrastrukture, te pronaći kvalitetnog privatnog partnera koji će moći te ciljeve i ostvariti. Upravo takvo partnerstvo može biti jamac kvalitetnog širenja svjetlovodne strukture i u Hrvatskoj.