HT Grupa u prvih devet mjeseci 2026. ostvarila rast prihoda i dobiti, ali marža EBITDA-e pod pritiskom

Hrvatski Telekom povećao je konsolidirane prihode za 3,5 posto, na 874,8 milijuna eura, a neto dobit nakon nekontrolirajućih udjela za 8,6 posto, na 121,5 milijuna eura. Rast je poduprt mobilnim uslugama i sistemskim rješenjima, dok se pritisci na troškove vide u sporijem rastu prilagođene EBITDA-e i padu njezine marže. Ulaganja su porasla, gotovina se smanjila, a isplata dividende i preuzimanje PRO-PING-a utjecali su na novčani tok i financijski položaj.

To ubrzanje je važan signal, ali samo po sebi ne dokazuje da će se isti tempo nastaviti i u ostatku godine. Rezultat tromjesečja odražava dinamiku pojedinih poslova i projekata, a osobito u segmentu sistemskih rješenja prihod može varirati ovisno o rokovima realizacije. Za ocjenu održivosti rasta treba zato zajedno promatrati više izvora prihoda i njihov učinak na profitabilnost.

U Hrvatskoj je konsolidirana Grupa ostvarila 802,3 milijuna eura prihoda, 3,3 posto više nego godinu ranije. Preostali dio konsolidiranih prihoda, 73,1 milijun eura, ostvario je Crnogorski Telekom, uz rast od 4,8 posto. Hrvatsko poslovanje čini približno 91,7 posto prihoda Grupe, pa je ono i dalje glavni pokretač ukupnog rezultata. Crnogorsko poslovanje pridonijelo je rastu, ali na razini Grupe ima manju težinu.

Nekonsolidirani poslovni prihodi HT-a u prvih devet mjeseci dosegnuli su 752,42 milijuna eura, što je 14,96 milijuna eura ili oko 2 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. U trećem tromjesečju prihodi su iznosili 269,56 milijuna eura, nasuprot 260,51 milijun eura godinu prije, odnosno porasli su oko 3,5 posto.

Prihodi od prodaje izvan grupe činili su najveći dio poslovnih prihoda. Dosegnuli su 722,40 milijuna eura, uz godišnji rast od približno 2 posto. Prihodi od prodaje društvima unutar grupe porasli su s 24,44 na 27,57 milijuna eura, odnosno za oko 12,8 posto. Njihov udio u ukupnim poslovnim prihodima i dalje je malen, ali taj rast valja čitati kao prihod u odnosima unutar HT-ove grupe društava, a ne kao jednak rast prihoda od krajnjih korisnika.

U samom trećem tromjesečju poslovni prihodi iznosili su 269,56 milijuna eura, što je oko 9,04 milijuna eura više nego godinu prije. Prihodi od prodaje izvan grupe porasli su za oko 8,74 milijuna eura. Iz samog nekonsolidiranog računa dobiti i gubitka ne može se utvrditi koji su korisnički segmenti, proizvodi ili usluge najviše pridonijeli rastu. Sažetak izvještaja navodi da su ga poduprli viši prihodi od mobilnih i fiksnih usluga te sistemskih rješenja, ali detaljna raščlamba tih izvora nije sadržana u brojkama prikazanima u priloženom dokumentu.

Rast prihoda ubrzao je u trećem tromjesečju u odnosu na kumulativni tempo za prvih devet mjeseci. To je povoljan signal, ali sam po sebi ne govori je li riječ o trajnom ubrzanju potražnje ili o učinku strukture prihoda i usporedne osnovice. Za takvu procjenu potrebni su detaljniji podaci o korisnicima, prosječnom prihodu po korisniku, prodaji uređaja i poslovnim rješenjima.

Prihodi rastu brže u trećem tromjesečju

HT Grupa ostvarila je u prvih devet mjeseci 2026. ukupno 874,8 milijuna eura prihoda, prema 845,6 milijuna eura u istom razdoblju prethodne godine. Povećanje iznosi 29,2 milijuna eura, odnosno 3,5 posto. U samom trećem tromjesečju prihodi su porasli brže: s 301,1 milijun na 316 milijuna eura, što je rast od 4,9 posto.

To ubrzanje je važan signal, ali samo po sebi ne dokazuje da će se isti tempo nastaviti i u ostatku godine. Rezultat tromjesečja odražava dinamiku pojedinih poslova i projekata, a osobito u segmentu sistemskih rješenja prihod može varirati ovisno o rokovima realizacije. Za ocjenu održivosti rasta treba zato zajedno promatrati više izvora prihoda i njihov učinak na profitabilnost.

U Hrvatskoj je konsolidirana Grupa ostvarila 802,3 milijuna eura prihoda, 3,3 posto više nego godinu ranije. Preostali dio konsolidiranih prihoda, 73,1 milijun eura, ostvario je Crnogorski Telekom, uz rast od 4,8 posto. Hrvatsko poslovanje čini približno 91,7 posto prihoda Grupe, pa je ono i dalje glavni pokretač ukupnog rezultata. Crnogorsko poslovanje pridonijelo je rastu, ali na razini Grupe ima manju težinu.

U izvješću su odvojeno prikazani HT Grupa, HT Grupa u Hrvatskoj i Crnogorski Telekom. To nisu podaci koji se mogu jednostavno zbrojiti: konsolidirani iznosi Grupe već uključuju poslovanje njezinih društava, uz uklanjanje transakcija unutar Grupe. Prikaz Hrvatske i Crnogorskog Telekoma služi za razumijevanje izvora rezultata, a ne za izračun novog ukupnog prihoda.

Mobilne usluge i sistemska rješenja nose rast

Prihodi od mobilnih usluga na razini Grupe porasli su 4,1 posto, na 343,5 milijuna eura. U Hrvatskoj su iznosili 310,4 milijuna eura, uz rast od 4,2 posto, a u Crnoj Gori 33,2 milijuna, uz rast od 3,1 posto. U samom trećem tromjesečju prihodi od mobilnih usluga Grupe povećani su četiri posto, na 131,7 milijuna eura.

Operativni podaci hrvatskog poslovanja pokazuju da je broj mobilnih korisnika porastao 0,7 posto, na 2,671 milijun. Važnija je promjena unutar baze: broj postpaid korisnika povećao se 3,5 posto, na 1,649 milijuna, dok je broj prepaid korisnika pao 3,6 posto, na 1,022 milijuna. Prosječni prihod po korisniku, odnosno ARPU, porastao je 4,4 posto na 11,9 eura. U trećem tromjesečju ARPU je dosegnuo 12 eura, što je 5,6 posto više nego u istom tromjesečju 2025.

Rast prihoda uz gotovo nepromijenjen ukupan broj korisnika upućuje na to da veći doprinos dolazi od prihoda po korisniku i promjene strukture baze, a ne samo od njezina širenja. Postpaid korisnici, koji u prosjeku donose veći prihod od prepaid korisnika, čine sve veći dio baze. To je za prihod povoljan pomak, no treba ga promatrati uz cijenu zadržavanja i pridobivanja korisnika te uz trošak uređaja, popusta i dodatnih usluga, koji u izvješću nisu zasebno razloženi po korisničkom segmentu.

Crnogorski Telekom bilježi brži rast korisničke baze: broj mobilnih korisnika povećan je 10,8 posto, na 617 tisuća. Pritom je prepaid baza porasla 22,3 posto, a postpaid 3,1 posto. Rast je dijelom povezan s većom prodajom uređaja, no izvješće ne daje dovoljno detalja da bi se odvojio doprinos pojedinih proizvoda i korisničkih skupina ukupnom prihodu.

Sistemska rješenja bila su najbrže rastuća glavna kategorija prihoda. Na razini Grupe povećana su 14 posto, na 70,5 milijuna eura, a u Hrvatskoj također 14 posto, na 67,8 milijuna eura. Crnogorski Telekom ostvario je 2,9 milijuna eura, uz rast od 14,6 posto. HT navodi da su rast potaknuli projekti iz područja kibernetičke sigurnosti, podatkovnih centara i integriranih ICT rješenja.

Taj segment proširuje prihodovnu bazu izvan tradicionalnih telekomunikacijskih usluga i može osnažiti ulogu HT-a u poslovnom ICT-u. Ipak, prihodi od sistemskih rješenja mogu ovisiti o rasporedu projekata i priznavanju prihoda. Njihov rast vrijedan je za ukupnu sliku, ali ga ne treba automatski tumačiti kao jednako stabilan ili ponavljajući prihod kao prihod od redovne pretplate.

Fiksno poslovanje: umjeren rast, bolji prihod od televizije

Prihodi od fiksnih usluga u Grupi povećani su 1,6 posto, na 272,6 milijuna eura. U Hrvatskoj su porasli 1,2 posto, na 250,5 milijuna, dok je Crnogorski Telekom ostvario rast od 5,6 posto, na 22,1 milijun eura. U trećem tromjesečju prihod Grupe od fiksnih usluga povećan je 3,1 posto, što je bolji rezultat od kumulativnog rasta za devet mjeseci.

Podaci o korisnicima u Hrvatskoj upućuju na blago širenje širokopojasnog i televizijskog poslovanja. Broj maloprodajnih širokopojasnih veza porastao je 2,3 posto, na 688 tisuća, a broj TV veza 0,3 posto, na 554 tisuće. Istodobno je broj maloprodajnih govornih veza pao 1,3 posto, na 702 tisuće, što je nastavak dugoročnog strukturnog slabljenja klasične fiksne telefonije.

Prihod po širokopojasnoj pristupnoj liniji bio je tijekom devet mjeseci gotovo nepromijenjen, 15,9 eura, dok je za samo treće tromjesečje iznosio 16,3 eura, 2,1 posto više nego godinu ranije. TV ARPU porastao je za devet mjeseci 5,6 posto, na 15,1 euro, a u trećem tromjesečju 6,8 posto, na 15,5 eura. To pokazuje da prihod od televizije raste brže od broja TV korisnika, pa je povećanje prihoda po korisniku važan dio rezultata tog segmenta.

HT je proširio dostupnost svoje FTTH mreže i navodi da je njezina pokrivenost porasla 20 posto na godišnjoj razini. To je pokazatelj širenja infrastrukture, ei ne treba ga zamijeniti s rastom priključenih korisnika ili tržišnog udjela. Izvješće ne daje ovdje apsolutni broj dodatno pokrivenih kućanstava ni broj novih FTTH korisnika, pa se samo iz postotka pokrivenosti ne može izračunati koliko je mreža izravno pridonijela prihodima.

Ostali mobilni prihodi Grupe ostali su približno stabilni, na 136,8 milijuna eura, dok su u Hrvatskoj pali 0,6 posto, na 128,4 milijuna. HT navodi da je veća aktivnost preprodaje ublažila niže prihode od prodaje mobilnih uređaja. Ostali fiksni prihodi Grupe porasli su šest posto, na 51,5 milijuna eura, ponajprije zbog usluga povezanih s infrastrukturom.

EBITDA raste sporije od prihoda

Prilagođena EBITDA nakon najmova porasla je 2,8 posto, na 331 milijun eura. Budući da su prihodi porasli 3,5 posto, dobit prije kamata, poreza, amortizacije i umanjenja vrijednosti nakon najmova rasla je sporije od prodaje. Marža prilagođene EBITDA-e smanjila se s 38,1 na 37,8 posto, odnosno za 0,3 postotna boda.

To upućuje na pritisak na operativnu profitabilnost: od svakih 100 eura prihoda Grupi je nakon prilagodbe ostalo nešto manje EBITDA-e nego godinu prije. Pad je malen, ali se pojavljuje unatoč rastu prihoda. HT navodi da su materijalni troškovi bili viši zbog robe povezane sa sistemskim rješenjima i ostalim mobilnim prihodima, kao i zbog skuplje energije i vanjskih usluga. Niži troškovi roaminga i transformacijske inicijative djelomično su ublažili pritiske.

Troškovi redovnog poslovanja nakon najmova porasli su 2,7 posto, na 553,4 milijuna eura. Materijalni troškovi povećani su 2,1 posto, na 255,7 milijuna, a troškovi osoblja 1,3 posto, na 159,1 milijun eura. Ostali troškovi porasli su 3,6 posto, na 102,2 milijuna. Brži rast prihoda od ukupnih troškova pomogao je očuvati rast operativne dobiti, ali rast troškova unutar pojedinih stavki ograničio je poboljšanje marže.

U trećem tromjesečju razlika između rasta prihoda i EBITDA-e bila je izraženija. Prihodi su porasli 4,9 posto, prilagođena EBITDA nakon najmova 2,5 posto, dok je njezina marža pala s 42,6 na 41,6 posto. Troškovi redovnog poslovanja nakon najmova porasli su osam posto, na 190,6 milijuna eura. Materijalni troškovi u kvartalu bili su veći osam posto, a troškovi osoblja 8,6 posto.

Tromjesečni rezultat ne treba izravno prenositi na cijelu godinu: troškovi, projekti i jednokratne stavke mogu biti neravnomjerno raspoređeni. Ipak, taj podatak pokazuje zašto sama stopa rasta prihoda ne opisuje u potpunosti kvalitetu rezultata. Ako se troškovi u nastavku godine budu povećavali brže od prihoda, marža će ostati ključna točka koju treba pratiti.

Izvješće odvojeno prikazuje i EBITDA-u nakon najmova prije prilagodbi. Ona je za devet mjeseci iznosila 324,5 milijuna eura, 4,1 posto više nego godinu ranije, uz maržu od 37,1 posto prema 36,9 posto. Prilagođena EBITDA iznosila je 331 milijun eura jer se u obračun dodaju jednokratne stavke, koje su u ovom prikazu uglavnom povezane s restrukturiranjem, otpremninama i sudskim sporovima.

Ta razlika važna je za pravilno čitanje rezultata. EBITDA nakon najmova predstavlja objavljeni iznos prije jednokratnih prilagodbi; prilagođena EBITDA pokušava prikazati rezultat bez tih stavki. Za devet mjeseci 2026. jednokratne stavke iznosile su 6,5 milijuna eura, manje od 10,4 milijuna godinu ranije. U trećem tromjesečju, međutim, iznosile su 5,5 milijuna eura prema 1,9 milijuna u istom tromjesečju 2025., što je jedan od razloga zbog kojih se kvartalni prikaz EBITDA-e prije i poslije prilagodbi razlikuje.

Dobit raste brže, uz pomoć operativnog rezultata

EBIT iznosi 155 milijuna eura, što je 7,5 posto više nego u prvih devet mjeseci 2025. Marža EBIT-a povećana je sa 17 na 17,7 posto. Amortizacija bez najmova porasla je samo 1,2 posto, na 173,4 milijuna eura, sporije od prihoda, što je omogućilo da se rast EBIT-a ubrza u odnosu na prilagođenu EBITDA-u.

Neto dobit nakon nekontrolirajućih udjela iznosila je 121,5 milijuna eura, odnosno 8,6 posto više nego godinu ranije. Njezina marža porasla je s 13,2 na 13,9 posto. U trećem tromjesečju neto dobit porasla je 3,2 posto, na 55,6 milijuna eura, sporije od kumulativnog rasta za devet mjeseci. Marža neto dobiti u kvartalu smanjena je sa 17,9 na 17,6 posto.

Rast neto dobiti nije posljedica samo rasta prihoda. Na rezultat su utjecali operativna izvedba, amortizacija, financijski rezultat i porez. Neto financijski rezultat, bez učinka MSFI-ja 16, bio je negativan 1,3 milijuna eura prema negativnih 0,7 milijuna godinu ranije. Financijski prihod pao je s 4,3 na 1,8 milijuna eura, dok su financijski rashodi iznosili 3,8 milijuna, manje nego godinu prije. Porez je ostao gotovo nepromijenjen, 26,7 milijuna eura.

HT navodi da je rast neto dobiti odražavao bolju operativnu izvedbu i niže jednokratne stavke. Ipak, neto dobit treba tumačiti u kontekstu cijelog računa dobiti i gubitka: prilagođena EBITDA raste sporije od prihoda, a kvartalna marža EBITDA-e je niža. Devetomjesečni rast dobiti je pozitivan, ali ne uklanja pitanje hoće li se pritisci na troškove nastaviti.

Marže EBITDA-e, EBIT-a i neto dobiti

U prvih devet mjeseci 2026. marža prilagođene EBITDA-e nakon najmova HT Grupe iznosila je 37,8 posto, prema 38,1 posto godinu ranije, što je pad od 0,3 postotna boda. Prihodi su rasli brže od prilagođene EBITDA-e, pa je Grupi od svakih 100 eura prihoda ostalo nešto manje prilagođene operativne dobiti nego u istom razdoblju 2025. Marža EBITDA-e nakon najmova prije jednokratnih prilagodbi kretala se u suprotnom smjeru: porasla je s 36,9 na 37,1 posto.

Marža EBIT-a porasla je sa 17 na 17,7 posto, odnosno za 0,7 postotnih bodova. EBIT je povećan 7,5 posto, na 155 milijuna eura, dok je amortizacija bez najmova rasla sporije od prihoda. Marža neto dobiti povećana je s 13,2 na 13,9 posto, također za 0,7 postotnih bodova, a neto dobit nakon nekontrolirajućih udjela porasla je 8,6 posto, na 121,5 milijuna eura.

U trećem tromjesečju slika je bila drukčija: marža prilagođene EBITDA-e pala je s 42,6 na 41,6 posto, marža EBIT-a s 22,9 na 22,1 posto, a marža neto dobiti sa 17,9 na 17,6 posto. Dakle, kumulativni rezultati za devet mjeseci pokazuju poboljšanje marži EBIT-a i neto dobiti, ali je u posljednjem tromjesečju zabilježeno njihovo smanjenje na godišnjoj razini. Marža prilagođene EBITDA-e oslabila je u oba prikaza.

Hrvatska nosi glavninu dobiti, Crna Gora raste brže po neto dobiti

HT Grupa u Hrvatskoj ostvarila je 304 milijuna eura prilagođene EBITDA-e, 2,7 posto više nego godinu ranije, uz maržu od 37,9 posto prema 38,1 posto. Neto dobit nakon nekontrolirajućih udjela iznosila je 120,1 milijun eura, uz rast od 7,8 posto. Hrvatsko poslovanje tako čini gotovo cijelu neto dobit Grupe, premda konsolidirani rezultat uključuje i doprinos društava izvan Hrvatske.

Crnogorski Telekom ostvario je 27 milijuna eura prilagođene EBITDA-e, 3,7 posto više, dok je neto dobit porasla 36,8 posto, na 8,1 milijun eura. Prihod je povećan 4,8 posto, na 73,1 milijun eura. Brži rast neto dobiti odražava promjenu u završnim stavkama računa dobiti i gubitka, a ne samo rast prihoda. Zbog znatno manje baze, taj postotni rast ima ograničen učinak na ukupnu dobit Grupe.

Ulaganja rastu, a omjer ulaganja i prihoda prelazi 22 posto

HT Grupa je u prvih devet mjeseci uložila 194,7 milijuna eura nakon najmova, 7,2 posto više nego godinu ranije. Udio ulaganja u prihodima povećan je s 21,5 na 22,3 posto. U Hrvatskoj je uloženo 176,8 milijuna eura, pet posto više, dok su ulaganja Crnogorskog Telekoma porasla 33,5 posto, na 17,9 milijuna eura.

HT ulaganja povezuje s razvojem optičke i mobilne mreže, 5G infrastrukture i podatkovnih centara, ali i sa strateškom nabavom opreme zbog očekivanog rasta cijena memorije i servera. To znači da dio povećanja odražava ubrzano ili unaprijed planirano nabavljanje opreme, a ne isključivo veći obujam izgrađene infrastrukture u promatranom razdoblju.

U izvješću se pojavljuju dvije različite kategorije ulaganja. Iznos od 194,7 milijuna eura odnosi se na investicije nakon najmova, dok je novčani izdatak za kupnju dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine u izvještaju o novčanom toku iznosio 194,4 milijuna eura. Te se stavke ne smiju zamijeniti: jedna je pokazatelj ulaganja prema definiciji HT-a, a druga novčani odljev u financijskom izvještaju. Nadalje, izdaci za stjecanje vlasničkih i dužničkih instrumenata iznosili su nula, a ostali investicijski novčani izdaci 16,7 milijuna eura, uključujući učinak akvizicije PRO-PING-a.

Za cijelu 2026. HT očekuje da CAPEX AL bude stabilan ili da poraste približno jedan posto u odnosu na 2025. To je promjena u odnosu na prethodna očekivanja niskog jednoznamenkastog pada. Izgledi za niski jednoznamenkasti rast prihoda i prilagođene EBITDA-e ostali su nepromijenjeni. Konačni godišnji rezultat zato će ovisiti i o tome može li se rast ulaganja provesti uz očuvanje planirane profitabilnosti.
Novčani tok: poslovanje generira više gotovine, ali investicije i dividenda smanjuju stanje novca
Neto novčani tijek iz poslovnih aktivnosti porastao je pet posto, na 299,1 milijun eura. To je više od rasta prilagođene EBITDA-e i pokazuje da je Grupa u promatranom razdoblju iz redovnog poslovanja generirala veći novčani priljev. Na rezultat su pozitivno djelovali veća dobit prije poreza i amortizacija, dok su ga opterećivala kretanja obrtnog kapitala i veći novčani odljevi prema dobavljačima.

Neto novčani odljev iz investicijskih aktivnosti povećao se s 161,6 na 207,7 milijuna eura. U to ulaze veći izdaci za dugotrajnu imovinu i 16,7 milijuna eura ostalih investicijskih izdataka. HT povezuje veći investicijski odljev s rastom kapitalnih ulaganja i akvizicijom PRO-PING-a.

U financijskim aktivnostima Grupa je primila 140 milijuna eura novih kredita i zajmova, a istodobno otplatila 100 milijuna. Isplatila je i 130,2 milijuna eura dividende te 38,1 milijun eura za otplatu najmova. Neto novčani odljev iz financijskih aktivnosti bio je 167,7 milijuna eura, manji nego 231,3 milijuna godinu ranije, ponajprije zbog novih zaduženja i nižih ostalih financijskih izdataka.

Nakon poslovnih, investicijskih i financijskih aktivnosti, novac i novčani ekvivalenti smanjeni su za 76,4 milijuna eura, na 96,7 milijuna eura. Usporedivo stanje na kraju prvih devet mjeseci 2025. bilo je 121,7 milijuna. Manja gotovinska pozicija ne znači sama po sebi problem s likvidnošću, ali pokazuje da je snažno generiranje novca iz poslovanja bilo više nego iskorišteno za ulaganja, akviziciju, dividendu i druge financijske izdatke.

Novac na kraju razdoblja treba razlikovati od ukupne financijske zaduženosti. Izvješće navodi primitke i otplate kredita tijekom razdoblja te obveze po najmu, ali priloženi sažeti prikaz ne daje zaseban iznos ukupnog neto duga u obliku koji bi omogućio njegovu pouzdanu procjenu samo iz tih stavki. Stoga pad gotovine ne treba sam po sebi nazivati rastom neto duga bez potpune usporedbe svih financijskih obveza.
Bilanca je stabilna po veličini, ali je gotovine manje
Ukupna imovina Grupe iznosila je 2,118 milijardi eura na 30. rujna 2026., gotovo jednako kao na kraju 2025. Dugotrajna imovina povećana je 2,4 posto, na 1,599 milijardi eura, a materijalna imovina porasla je 4,1 posto, na 954,6 milijuna. To je u skladu s većim ulaganjima, no iz same promjene bilance nije moguće utvrditi koliki dio rasta potječe od ulaganja, amortizacije ili akvizicije.

Kratkotrajna imovina smanjena je osam posto, na 518,4 milijuna eura. Najveća promjena je pad novca i novčanih ekvivalenata za 76,4 milijuna eura, odnosno 44,1 posto u usporedbi s 31. prosincem 2025. Istodobno su zalihe porasle 29,3 posto, na 63,7 milijuna eura, a kratkoročna potraživanja 7,9 posto, na 283,8 milijuna. Rast zaliha treba pratiti u kontekstu nabave opreme, ali izvješće ne daje dovoljno informacija da bi se cijeli porast pripisao toj nabavi.

Ukupni kapital smanjio se neznatno, s 1,662 na 1,655 milijardi eura. Ukupne obveze ostale su gotovo nepromijenjene, na 463,1 milijun eura. U strukturi obveza ističe se rast kratkoročnih obveza po najmu za 16,8 posto, na 26,9 milijuna, dok su dugoročne obveze po najmu povećane 3,5 posto, na 63,8 milijuna eura. Kratkoročna rezerviranja za otpremnine smanjena su s 9,1 milijun na 0,7 milijuna eura, što je pridonijelo padu te stavke kratkoročnih obveza.

Sama stabilnost ukupnih obveza ne znači da su sve vrste zaduženja nepromijenjene. Kreditna zaduženja, najmovi i obveze prema dobavljačima imaju različitu narav i rokove dospijeća. Za cjelovitu procjenu financijske poluge potrebno bi usporediti i ugovorne rokove, kamatne uvjete te ukupne kreditne obveze, a ti detalji nisu prikazani u sažetoj tablici bilance.

PRO-PING širi doseg, ali njegov doprinos još nije moguće izdvojiti

HT je 31. srpnja 2026. dovršio preuzimanje 100 posto udjela u društvu PRO-PING, regionalnom pružatelju širokopojasnih usluga. Njegovo poslovanje uključeno je u konsolidirane rezultate od datuma stjecanja kontrole, no u ovom sažetom izvješću nije zasebno prikazan doprinos PRO-PING-a prihodima, EBITDA-i, korisnicima ili novčanom toku.

Zato se rast prihoda i korisnika ne može automatski pripisati akviziciji. Za procjenu njezina učinka potrebni su zasebni podaci o poslovanju PRO-PING-a, a zatim i podaci o troškovima integracije, potrebnim ulaganjima i očekivanim sinergijama. Izvješće potvrđuje strateško širenje širokopojasnog poslovanja, ali ne daje dovoljno materijala za zaključak o financijskom povratu придобивene tvrtke.

HT Towers, društvo za upravljanje pasivnom mobilnom infrastrukturom, posluje od rujna 2025. i također je dio strukture Grupe. Usporedbe s prethodnom godinom stoga treba čitati uz svijest o promjenama u konsolidacijskom obuhvatu. Izvješće ne kvantificira zasebno njihov učinak na rast prihoda ili troškova.
Dividenda visoka u odnosu na dobit Društva
Glavna skupština odobrila je dividendu od 1,69 eura po dionici za poslovnu godinu 2025., išplaćenu u srpnju 2026. Ukupni novčani izdatak Grupe za dividendu u prvih devet mjeseci iznosio je 130,2 milijuna eura. HT navodi da je to 92,8 posto dobiti samog Društva za 2025. godinu, a ne dobiti Grupe za prvih devet mjeseci 2026.

Ova razlika je važna. Omjer isplate odnosi se na godišnju dobit matičnog društva i odobrenu dividendu, dok je 121,5 milijuna eura neto dobit konsolidirane Grupe za prvih devet mjeseci 2026. Drukčije razdoblje i drukčiji obuhvat ne dopuštaju izravnu usporedbu tih dviju brojki. Dividenda je velik odljev novca i, zajedno s investicijama i akvizicijom, smanjila je stanje gotovine, no iz toga se ne može zaključiti da je isplata bila pokrivena samo tekućim novčanim tokom.

"U prvih devet mjeseci 2026. nastavili smo rasti unatoč zahtjevnom makroekonomskom i geopolitičkom okruženju. Prihodi su porasli za 3,5 posto, a prilagođena EBITDA AL za 2,8 posto, ponajprije zahvaljujući rastu prihoda od mobilnih usluga i sistemskih rješenja. Učinkovitim upravljanjem troškovima ublažavali smo učinak poskupljenja i inflatornih pritisaka te istodobno nastavili povećavati kapitalna ulaganja. Ulaganja od 194,7 milijuna eura potvrđuju našu kontinuiranu usmjerenost na razvoj optičke i 5G mreže, digitalne infrastrukture i korisničkog iskustva. Napravili smo i važne iskorake u razvoju ponude i jačanju tržišne pozicije. Preuzimanjem društva PRO-PING dodatno smo osnažili kapacitete u području širokopojasnih usluga. Obilježili smo dvadeset godina MAXtv-a, a posebno smo ponosni na ulogu hrvatskog tima u razvoju T-Travela, globalne eSIM usluge Deutsche Telekom Grupe. Od oblikovanja korisničkog iskustva, ponude i cjenovnog modela do razvoja stotina poslovnih partnerstava, naše su kolegice i kolege svojim znanjem i iskustvom pridonijeli stvaranju prvog globalnog proizvoda u DT Grupi namijenjenog korisnicima diljem svijeta", ističe Nataša Rapaić, predsjednica Uprave i glavna izvršna direktorica HT-a.

"Našu predanost odgovornom i održivom poslovanju potvrđuje i priznanje EcoVadis, koje nas svrstava među pet posto najbolje ocijenjenih kompanija na globalnoj razini u posljednjih 12 mjeseci. Društvena odgovornost, uz izgradnju najmodernije infrastrukture, obuhvaća i osposobljavanje ljudi i poduzeća da iskoriste mogućnosti koje tehnologija donosi. Platformom AIMO!, edukacijama „AI ti to možeš” i brojnim alatima dosad smo obuhvatili više od 900.000 ljudi, odnosno više od 23 posto hrvatske populacije. AIMO! ćemo nastaviti razvijati i širiti kako bismo odgovornom i sigurnom primjenom umjetne inteligencije omogućili konkretne koristi za građane i veću konkurentnost gospodarstva. U razdoblju pred nama očekujemo nastavak zahtjevnih  uvjeta poslovanja, uz daljnje inflatorne pritiske na naše troškove i ulaganja.  Poslovanje ćemo i dalje prilagođavati promjenama u okruženju, uz jasan fokus na kvalitetu mreže i usluga, unaprjeđenje korisničkog iskustva te povećanje operativne učinkovitosti  i odgovornu primjenu naprednih tehnologija. Time jačamo dugoročnu konkurentnost Hrvatskog Telekoma, stvaramo vrijednost za dioničare, društvo i zaposlenike te pridonosimo digitalnom i gospodarskom razvoju Hrvatske", zaključuje Nataša Rapaić.