Wireless Broadband Alliance smatra da razvoj šeste generacije mobilnih mreža neće ostvariti puni potencijal bez povezivanja s Wi-Fi tehnologijom. Posebno ističe pokrivenost zatvorenih prostora, u kojima Wi-Fi već ima dominantnu ulogu. Predložena konvergencija trebala bi pojednostaviti upravljanje povezivošću i smanjiti troškove. Uspjeh će ovisiti i o poslovnim modelima te mogućnosti suradnje različitih mreža.
Zbog velike raširenosti Wi-Fi tehnologije ona je prirodan kandidat za uključivanje u buduće standarde 6G mreža, smatra organizacija Wireless Broadband Alliance (WBA). Prema njezinu stajalištu, nova generacija povezivosti neće moći ostvariti postavljene ciljeve bez integracije Wi-Fi-ja.
WBA je pozvao širu telekomunikacijsku industriju da istraži načine zajedničkog rada Wi-Fi i mobilnih mreža kako bi korisnicima bila dostupna povezanost na što većem području. Predsjednik i izvršni direktor organizacije Tiago Rodrigues istaknuo je da je Wi-Fi neizostavan za ostvarivanje tog cilja, osobito kada je riječ o povezivanju unutar zgrada.
Organizacija je nedavno objavila izvješće u kojem obrazlaže zašto bi Wi-Fi trebao postati jedan od temeljnih dijelova 6G ekosustava te predlaže nekoliko mogućih modela integracije. Rodrigues smatra da takav pristup predstavlja praktičan okvir za smanjenje operativnih troškova i tehnološke složenosti.
Povezivanje različitih pristupnih tehnologija središnji je dio strategije WBA-a. Organizacija tvrdi da Wi-Fi može biti presudan za dosljedno korisničko iskustvo i kvalitetnu pokrivenost duboko unutar zgrada, što su među zahtjevima okvira IMT-2030 Međunarodne telekomunikacijske unije (ITU) za 6G. Budući da Wi-Fi već prevladava u unutarnjim prostorima, WBA predlaže prilagodbu pristupnih modela kako bi usluge mogle raditi neovisno o tome koristi li se Wi-Fi ili mobilna mreža.
Pritom konvergencija Wi-Fi-ja i 6G mreža, prema WBA-u, ne smije ostati samo tehničko pitanje. Potrebno je uzeti u obzir troškove infrastrukture, korisničko iskustvo, automatizaciju i mogućnosti razvoja novih usluga. Takav bi pristup koristio i mrežnim operatorima i proizvođačima opreme.
Usmjerenost na ekonomsku održivost trebala bi ukloniti dio prepreka koje su dosad usporavale pokušaje povezivanja Wi-Fi-ja s 4G i 5G mrežama. Uspješna integracija mogla bi imati važnu ulogu u autonomnim mrežama, industrijskim komunikacijama, hitnim službama i digitalnim logističkim sustavima.
Okvir IMT-2030, koji je ITU odobrio 2023. godine, određuje smjer razvoja mobilnih sustava šeste generacije. On ne propisuje jedan gotov proizvod, nego skup scenarija uporabe i sposobnosti budućih mreža. Među predviđenim područjima primjene nalaze se sveprisutna povezanost, komunikacije s vrlo malim kašnjenjem i integracija umjetne inteligencije. Standardizacija konkretnih radijskih tehnologija zaseban je proces u kojem sudjeluju industrija i međunarodna tijela. Wi-Fi se tradicionalno koristi u frekvencijskim pojasevima koji ne zahtijevaju pojedinačne operatorove dozvole za uporabu spektra.
Mobilne mreže u velikoj se mjeri oslanjaju na licencirani spektar, što utječe na način planiranja i upravljanja radijskim resursima. Korisnicima je pritom važnije da veza radi pouzdano nego naziv tehnologije kojom je ostvarena. U poslovnim objektima i industrijskim pogonima to otvara prostor za zajedničko upravljanje pristupom, identitetima i sigurnosnim pravilima. U praksi bi trebalo uskladiti autentifikaciju, prijelaz između mreža i kvalitetu usluge. Važno je razlikovati takvu konvergenciju od tvrdnje da će Wi-Fi sam po sebi postati službena radijska tehnologija 6G sustava. Konačna arhitektura ovisit će o standardizaciji, dostupnosti opreme i poslovnoj računici operatora.
Zbog velike raširenosti Wi-Fi tehnologije ona je prirodan kandidat za uključivanje u buduće standarde 6G mreža, smatra organizacija Wireless Broadband Alliance (WBA). Prema njezinu stajalištu, nova generacija povezivosti neće moći ostvariti postavljene ciljeve bez integracije Wi-Fi-ja.
Hrvatska se prema najnovijim podacima francuske platforme za mjerenje kvalitete internetskih veza nPerf nalazi među tri najbolje rangirane države usporedive površine kada je riječ o brzini slanja podataka putem fiksnog interneta. U razdoblju od početka srpnja do kraja rujna 2026. godine prosječna izmjerena brzina uploada iznosila je 78,41 Mbps, što je Hrvatskoj osiguralo treće mjesto u skupini država površine između 55.000 i 95.000 četvornih kilometara.
A1 Hrvatska otvorila je u zagrebačkom Avenue Mallu prvu poslovnicu uređenu prema novom maloprodajnom konceptu koji će tijekom sljedećih godinu dana biti uveden i na ostalim tržištima A1 Grupe. Riječ je o promjeni dosadašnjeg pristupa prodaji telekomunikacijskih usluga i uređaja, pri čemu je naglasak stavljen na mogućnost neposrednog isprobavanja tehnologije, usporedbu proizvoda i jednostavniji odabir usluga. Hrvatska je prva od sedam zemalja u kojima A1 Grupa posluje dobila poslovnicu uređenu prema novom konceptu, a upravo je hrvatski tim imao vodeću ulogu u njegovu razvoju.
