Green Eenergi Fair: Obnovljivi izvori su tu, sada su na redu mreža i baterije

Drugo izdanje sajma i konferencije Green Energy Fair (GEF) otvoreno je jučer u Areni Zagreb, a prvi dan obilježile su rasprave o problemima elektroenergetske mreže, priključenju novih projekata i razvoju baterijskih spremnika. Na sedam panela sudjelovali su predstavnici energetskih i industrijskih kompanija, regulatornih tijela, diplomati i stručnjaci iz energetskog sektora.

Jedna od središnjih tema bila je cijena električne energije i njezin utjecaj na gospodarstvo. Potpredsjednica Hrvatske gospodarske komore Marija Šćulac upozorila je da je električna energija za poduzeća u posljednjih šest godina poskupjela 120 posto. Zatražila je bržu provedbu programa CIS, vrijednog približno 35 milijuna eura za Hrvatsku, po uzoru na Sloveniju, uz ciljane, transparentne i vremenski ograničene potpore.

Predsjednik Uprave Končara Gordan Kolak podsjetio je da Hrvatska uvozi oko 30 posto električne energije, dok se u budućnosti očekuje rast potrošnje. Posebno je izdvojio projekt podatkovnog centra Pantheon, uz koji se planira gradnja dalekovoda i trafostanica potrebnih i za priključenje drugih projekata obnovljivih izvora energije. Prema njegovoj procjeni, najavljeni radovi mogli bi se realizirati u dvije godine ako svi uključeni ispune svoje obveze. Kolak je također ocijenio da rast cijena električne energije proizlazi iz kretanja cijena plina i nafte, a ne iz proizvodnje energije iz sunca i vjetra.

Predsjednica Uprave INA-e Zsuzsanna Ortutay navela je da je kompanija prošle godine u projekte energetske tranzicije uložila 50 milijuna eura te da nastavlja ulagati u solarne elektrane i skladištenje energije. Marijan Vuko iz Uprave CEMEX-a rekao je da kompanija raspolaže s više od 17.000 solarnih panela i planira izgradnju prve fasadne solarne elektrane.

Raspravljalo se i o infrastrukturi za električna vozila. Karla Janeš Mesarić, direktorica ENNA Powera i ENNA Chargea, najavila je ugradnju baterijskih spremnika na dijelu punionica te mogućnost plaćanja bankovnim karticama putem POS uređaja. Istaknula je da ENNA na hrvatskom tržištu djeluje i kao proizvođač i kao opskrbljivač električnom energijom.

Tomislav Ivanetić iz Qela, privatne neovisne mreže punionica, smatra da će se isplativost takvih ulaganja povećavati s vremenom te da će se i benzinske postaje morati prilagoditi električnim vozilima.

"Punjenje električnih vozila postupno će postati uobičajen dio svakodnevice, kao što je danas točenje goriva", poručio je Ivanetić.

Alen Žarković, direktor AleDo TECH-a i HOBACA-e, upozorio je na problem međusobne ovisnosti broja električnih automobila i dostupnosti punionica. Naglasio je važnost pouzdanog softvera koji povezuje vozače, punjače i operatere te ocijenio da bi izravno kartično plaćanje moglo smanjiti potrebu za roaming platformama.

Predstavljen je i napredak projekta fotonaponske elektrane Promina. Tomislav Ivančić iz ACCIONI potvrdio je da je gradnja počela u siječnju, a početak proizvodnje električne energije očekuje se u proljeće 2028. godine. U projektu sudjeluju lokalne tvrtke, a elektrana bi trebala zaposliti deset radnika. Ivančić je kao najveću prepreku izdvojio dugotrajno ishođenje dozvola i suglasnosti.

Željko Bago iz Končara potvrdio je da proizvodnja transformatora napreduje prema planu te da je oprema koju je bilo moguće nabaviti u Hrvatskoj kupljena od domaćih dobavljača. Nova trafostanica koristit će digitalne sustave i optičke komunikacije, uz posebnu pozornost posvećenu kibernetičkoj sigurnosti. Igor Šumonja iz Hrvatskog operatora prijenosnog sustava (HOPS) upozorio je da se među projektima koji traže priključenje na mrežu nalaze i oni koji možda nikada neće biti realizirani.

Posebna pozornost posvećena je baterijskim spremnicima, čiji razvoj u Hrvatskoj još uvijek ne prati rast broja solarnih elektrana. Zlatko Zmijarević iz Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA) upozorio je na potrebu prilagodbe regulatornog okvira i bolje informiranosti građana.

Predsjednik Uprave HEP ODS-a Anton Marušić ocijenio je da se baterijski spremnici na distribucijskoj mreži razvijaju prilično stihijski, prema interesima investitora, a ne nužno ondje gdje bi najviše koristili elektroenergetskom sustavu. Članica Uprave HOPS-a Renata Rubeša najavila je izradu studije koja bi trebala odrediti najpogodnije lokacije za njihovu ugradnju.

Antonela Vidović Zubak iz KOER-a naglasila je da isplativost baterija ne ovisi samo o njihovoj snazi i kapacitetu, nego i o načinu upravljanja. O praktičnoj primjeni govorili su i Marko Kičin iz AleDo TECH-a, koji je predstavio softver razvijen u suradnji s FER-om za analizu potrošnje i priključaka, te Zdeslav Matić iz Crostoriona, koji smatra da bi investitori u solarne elektrane trebali razmotriti i ugradnju spremnika zbog sve češćih viškova proizvodnje.

Max Alway-Townsend iz američkog Neutrona upozorio je da financijska održivost baterijskih projekata ne bi smjela ovisiti isključivo o promjenjivim prihodima od pomoćnih usluga, dok je Patrik Danz iz IBC SOLAR-a istaknuo njihovu sve veću važnost za kućanstva, električna vozila i velike energetske sustave, osobito zbog izloženosti Europe promjenama cijena energije.

Na završnom panelu govorilo se o uključivanju mladih u energetski sektor. Dina Dragija iz Youth Leadership Networka upozorila je da energetska nesigurnost može ugroziti i nacionalnu sigurnost. Hrvatski izaslanik mladih pri Ujedinjenim narodima Ivan Novak predložio je veća ulaganja u iskorištavanje energije iz otpada i razvoj domaćih sustava skladištenja, uključujući pješčane baterije.

Rebecca McManus iz Aurora Energy Researcha istaknula je da za rad u energetici nije nužna tehnička diploma, dok je mladi energetski ambasador Anis Jaafary naglasio važnost suradnje različitih struka.

Rasprave su pokazale da razvoj obnovljivih izvora energije sve više ovisi o mogućnostima elektroenergetske mreže, brzini izdavanja dozvola i ulaganjima u skladištenje električne energije. Upravo su ta pitanja, uz cijenu struje za gospodarstvo, obilježila prvi dan konferencije u Zagrebu.