Proces deregulacije telekom tržišta uobičajena je praksa unutar Europske Unije, čemu prethodi dubinska analiza tržišta kako bi se definirali relevantni ključni kriteriji. Hrvatsko tržište danas ima tri relevantna operatora u mobilnoj, dok su ulaskom trećeg operatora u fiksnu mrežu prošle godine, započeli snažni investicijski ciklusi koji su kao posljedica potaknuli ulaganja svih telekoma, što korisnicima otvara nove mogućnosti a Hrvatskoj osigurava daljnji digitalni razvoj. Ulaganja su i u optičku, ali i mobilnu 5G telekom infrastrukturu.
No, na području fiksne prisutan je duopol sa i dalje značajnom tržišnom snagom HT-a koja prema nekim procjenama, temeljenim na javno dostupnim podacima drži više od 60 posto tržišta fiksnog širokopojasnog pristupa internetu, pojašnjava naš izvor s telekom tržišta. Pritom treba svakako uzeti u obzir da se pogledi na deregulaciju, pojašnjava naš izvor jako razalikuju.
Hrvatski regulator HAKOM podnio je obavijest Europskoj komisiji u kojoj izražava želju za deregulacijom oko 72 lokalna tržišta za brzi fiksni internet. Predlaže se uklanjanje kriterija značajnog tržišnog igrača, čime će se zapravo ukinuti kontrole cijena koje postavlja HT-u za veleprodaju i maloprodaju. U HAKOM-ovom prijedlogu deregulacije tržište je segmentirano na dva načina i to po tehnologijama odnosno vrstama mreža, i geografski. Prema tehnologijama je segmentirano na tržište malog kapaciteta s uslugama pristupa internetu koje se pružaju putem bakrene mreže i mobilnih mreža te tržište velikog kapaciteta s uslugama pristupa internetu koje se pružaju putem svjetlovodnih i kabelskih mreža, tj. VHCN – mreža vrlo velikog kapaciteta.
Na telekom tržištu se postavlja se pitanje jesu li odluke regulatora usklađene sa EU praksom, primjerice promatrano kroz potencijale ulaganja alternativnih operatora čija je posljedica vidljiva u DESI indeksu koji Hrvatsku u 2022. godini stavlja na začelje. Naime, istaknute su velike razlike između pokrivenosti mobilnim uslugama, gdje već godinama posluju tri operatora i pokrivenosti kućanstava optičkim internetom, gdje je na tržište ušao treći konvergentni operator Telemach Hrvatska poglavito nakon početka vlastitih ulaganja i preuzimanja Optima Telekoma upravo od HT-a.
Prema smjernicama Europske Unije, u proces deregulacije ide se kada tržišni udio dominantnog operatora ne prelazi 50 posto, a u Hrvatskoj je taj udio, prema dostupnim podacima koji se mogu čuti na telekom tržištu, veći od 60 posto, što je ujedno najveći tržišni udio nekog operatora među 27 država članica.
Nadalje, upravo je ovaj kriterij u svim EU zemljama bio pokazatelj je li tržište zaista konkurentno. Iznova se postavlja pitanje odstupa li se od europskih praksi u metodologiji definiranja tržišta, ako je poznato kako se tržište dijeli na tržište malog kapaciteta (bakrena infrastruktura) i tržište velikog kapaciteta (optika, iznad 100Mbps), što stvara nerealistično mali tržišni udio najvećeg operatora. Ovakva podjela u Europskoj Uniji bila je prihvaćena samo u Danskoj, državi koja ima 95 posto pokrivenosti širokopojasnim pristupom, no u trenutnim uvjetima na hrvatskom tržištu postojeći prijedlog deregulacije bi potaknuo na ulaganje isključivo vodećeg operatora, no ne i ostale koji ulažu u vlastitu optičku infrastrukturu.
Naposljetku, HAKOM-ov prijedlog koji je dostavljen Europskoj komisiji i o kojem se govori na domaćem telekom tržištu neki smatraju spornim jer je suprotan dostupnom dokumentu „Pregled tržišta 2019. godine“ u kojem regulator zaključuje da optiku i bakar treba smatrati jedinstvenim tržištem te ne argumentiraju novo razlikovanje tržišta koje su u Obavijesti naveli.
Činjenica je kako je hrvatskog tržište specifično, stoga je poželjno promatrati segmentaciju kroz razinu pokrivenosti VHCN mrežama koja je bitno veća od iskoristivosti te iste infrastrukture, pri čemu taj kriterij predstavlja presudnu metriku za procjenu je li pojedino geografsko područje dovoljno konkurentno da bi moglo biti predmet deregulacije. Neki na telekom tržištu smatraju kako je to hrvatski regulator propustio.
Dalekosežne posljedice u slučaju deregulacije prema definiranim kriterijima
Hrvatski regulator svojim odlukama usmjerava alternativne operatore na veleprodajni model korištenja mreža najvećeg operatora, a uklanjanje kriterija značajnog tržišnog igrača omogućilo bi najvećem operatoru da neopravdano snizi maloprodajne cijene na relevantnim lokalnim tržištima te na taj način ugrozi održivost poslovanja konkurenata.
Naime, do sada u Hrvatskoj nisu zabilježeni alternativni operatori koji su uspješno poslovali oslanjajući se na veleprodajni pristup mrežama najvećeg operatora, a u slučaju deregulacije povijesni operator nema niti obvezu davanja pristupa na dereguliranim područjima prema reguliranim uvjetima.
Postojeći prijedlog deregulacije ugrozio bi zdravu tržišnu utakmicu te hrvatsko telekom tržište unazadio za 20 godina, na postavke prije liberalizacije tržišta, smatraju naši izvori na telekom tržištu i to to bi ugrozilo poslovanje alternativnih operatora. Pritom dobro upućeni ističu kako bi najveću štetu platili potrošači koje bi bilo teško zaštititi od rasta cijena, a pritom ne treba zaboraviti niti upitne kriterije deregulacije, ali i činjenicu da je regulator za ovu odluku predvidio rok od samo 4 mjeseca tranzicijskog perioda za telekom operatore.
