"U uvjetima geopolitičke nestabilnosti, rastućih kibernetičkih prijetnji i sve šire primjene umjetne inteligencije ključno je mogu li organizacije nastaviti poslovati i u kriznim situacijama te ostaju li njihovi sustavi sigurni, dostupni i obnovljivi u slučaju poremećaja."
Umjetna inteligencija sada se koristi u kibernetičkom kriminalu za automatizaciju prevara, skaliranje phishing kampanja i industrijalizaciju lažnog predstavljanja na razini koja je ranije bila nepraktična.
Generativna umjetna inteligencija (AI) u 2026. godini postaje jedan od ključnih čimbenika rasta kibernetičkih prijevara i napada lažnog predstavljanja, upozorava World Economic Forum (WEF).
Prema posljednjem izvještaju Agencije Europske unije za kibersigurnost (ENISA), od srpnja 2024. do lipnja 2025. u Europskoj uniji je zabilježeno gotovo 4900 incidenata, pri čemu su jednako bili ugroženi mali, srednji ili veliki poduzetnici.
"Sama količina i raznolikost vrsta podataka u ovom curenju sugerira da se najvjerojatnije radi o centraliziranoj točki za prikupljanje, potencijalno održavanoj u svrhu nadzora, profiliranja ili obogaćivanja podataka", navodi stručni tim.
Napadači su često koristili preusmjeravanja putem legitimnih servisa, poput Googlea, kako bi dostavili malware. Primjerice, u jednom Dropbox napadu, e-mail je sadržavao poveznicu na PDF dokument hostan na Dropboxu, koji je sadržavao malware.
Dok cyber kriminalci pokreću sve sofisticiranije napade, IT direktori vodećih svjetskih kompanija bore se s valom digitalnih prijetnji bez presedana; od Ransomwarea do Phishinga i budućih rizika Quantum Computinga.
"Različiti oblici prijetnji u fizičkom i kibernetičkom prostoru zahtijevaju sveobuhvatni pristup u kreiranju integralnog koncepta sigurnosti."
Procjene pokazuju da će globalno tržište industrijske kibernetičke sigurnosti, koje je 2024. godine vrijedilo 84,54 milijarde dolara, do 2029. doseći 135,11 milijardi dolara, uz prosječnu godišnju stopu rasta (CAGR) od 9,8%. Taj rast pokreću sve veća integracija Interneta stvari (IoT) u sustave industrijske kontrole (ICS), primjena umjetne inteligencije i generativnog AI-ja u sigurnosnim rješenjima te prijelaz prema pametnoj proizvodnji.
Njemačke tvrtke izgubile su oko 267 milijardi eura u proteklih 12 mjeseci zahvaljujući aktivnostima kibernetičkog kriminala. Digitalna udruga Bitkom otkrila je da se većina poduzeća priprema za povećanje broja napada u 2025.
"Nakon interne istrage, utvrđeno je da je neovlašteni pristup uzrokovao kvar sustava, što je rezultiralo nemogućnošću pružanja nekih usluga."
Između 27. i 29. svibnja 2024. Operacija Endgame, koordinirana iz Europolovog sjedišta, ciljala je na dropere uključujući IcedID, SystemBC, Pikabot, Smokeloader, Bumblebee i Trickbot.
Godine 2023. gubici povezani s kibernetičkim zločinima diljem svijeta prijavljeni FBI-u iznosili su 12,5 milijardi dolara, prelazeći granicu od 10 milijardi dolara drugu godinu zaredom.
Prema IBM-ovom X-Force Threat Intelligence Indexu za 2024. kibernetički kriminalci udvostručuju iskorištavanje korisničkih identiteta kako bi ugrozili poduzeća diljem svijeta.
Uspješni kibernetički napadi mogu izazvati značajnu financijsku i raznu drugu štetu poslovnim organizacijama, a Atlas VPN je kroz izvještaj otkrio koliku točno. Radi se o više od 100.000 američkih dolara po napadu!
Stručnjaci u Jedinici 42 (eng. Unit 42), Palo Altovom timu za obavještavanje o prijetnjama, otkrili su da kibernetički kriminalci sve više koriste tehniku poznatu kao skrivanje domene (eng. domain shadowing) kako bi olakšali hosting zlonamjernih web stranica.
Velikim problem bankama danas su različiti oblici napada na njihove korisnike, a time i na njih i to prije svega putem phishing napada. Oni su i dalje u tijeku govore nam sigurnosni stručnjaci iz nekoliko institucija i upozoravaju kako je potrebno učiniti sve kako bi se zaštitili.
Prvi Adriatic MSP Summit na temu kibernetičke sigurnosti održan je danas u Zagrebu, a okupio je brojne domaće i međunarodne stručnjake koji su raspravljali o strategijama razvoja i unaprjeđenja kibernetičke sigurnosti. Na konferenciji je naglašeno kako je najveći problem sa kibernetičkim prijetnjama činjenica da se treba držati korak s razvojem tehnologije te evolucijom sigurnosnih prijetnji, a mnoge kompanije u privatnom i javnom sektoru već su u zaostatku, koji zbog negativnih globalnih ekonomskih trendova, postaje sve naglašeniji.
Ispitivanjem više od 500 stručnjaka za kibernetičku sigurnost iz različitih industrija, studija je otkrila tako porazne podatke. Posljedice su uključivale gubitak klijenata ili poslovnih partnera, krađu osjetljivih financijskih podataka...
Prema onome što se doznalo, 27 posto phishing e-mail poruka usmjerenih na zaposlenike s rukovodećih pozicija u kompanijama šalju se najčešće ponedjeljkom.
