KIBERNETIČKI KRIMINAL

Generativna umjetna inteligencija potaknut će prijevare i napade lažnog predstavljanja u 2026., upozorava Svjetski ekonomski forum

Prema istraživanju WEF-a, čak 73 posto ispitanih direktora (CEO-a), ili netko iz njihovog poslovnog ili privatnog okruženja, bio je pogođen kibernetičkim prijevarama tijekom 2025. godine.

Generativna umjetna inteligencija potaknut će prijevare i napade lažnog predstavljanja u 2026., upozorava Svjetski ekonomski forum
Depositphotos

Generativna umjetna inteligencija (AI) u 2026. godini postaje jedan od ključnih čimbenika rasta kibernetičkih prijevara i napada lažnog predstavljanja, upozorava World Economic Forum (WEF). Prema njihovom najnovijem izvješću, kibernetički kriminalci sve češće koriste napredne AI alate kako bi ubrzali i unaprijedili napade na tvrtke i pojedince, dok se zabrinutost zbog krađe identiteta među potrošačima dodatno povećava.

Prema istraživanju WEF-a, čak 73 posto ispitanih direktora (CEO-a), ili netko iz njihovog poslovnog ili privatnog okruženja, bio je pogođen kibernetičkim prijevarama tijekom 2025. godine. Najčešći oblici napada bili su phishing, vishing (glasovni phishing) i smishing (SMS phishing), koje je prijavilo 62 posto ispitanika. Uz to, 37 posto ih je doživjelo prijevare s računima ili plaćanjima, dok je 32 posto prijavilo krađu identiteta.

Zanimljivo je da su se prioriteti čelnih ljudi kompanija u samo godinu dana znatno promijenili. Dok je ransomware donedavno bio najveća prijetnja, danas su, prema WEF-u, AI-povezani rizici i kibernetičke prijevare preuzeli vodeće mjesto među poslovnim brigama.

Potrošači sve zabrinutiji zbog krađe identiteta

Rastuće prijetnje ne pogađaju samo organizacije, već i krajnje korisnike. Prema izvješću tvrtke Experian, 68 posto potrošača navodi krađu identiteta kao svoju najveću brigu, dok je krađa podataka s kreditnih kartica druga po redu s 61 posto. Ovi podaci jasno ukazuju na rastući osjećaj nesigurnosti u digitalnom okruženju.

Sličan trend potvrđuju i podaci američke regulatorne institucije Federal Trade Commission (FTC), prema kojima su potrošači u 2024. godini prijavili gubitke od 12,5 milijardi dolara zbog prijevara, što predstavlja rast od 25 posto u odnosu na prethodnu godinu.

AI snižava barijere za kriminalce

Prema riječima Konstantin Levinzona, suosnivača tvrtke Planet VPN, generativna AI značajno snižava barijere za provođenje napada.

„Dok se tvrtke bore s zaštitom svojih mreža, individualni korisnici suočavaju se s porastom osobnih kibernetičkih rizika. Najnoviji AI alati omogućuju izvođenje sve sofisticiranijih napada koji djeluju uvjerljivo i autentično“, ističe Levinzon.

Posebno upozorava na mogućnost prevođenja i lokalizacije prijevara na gotovo bilo koji jezik, čime se otvara prostor za globalne kampanje socijalnog inženjeringa, kao i za hiperrealistične deepfake napade.

Posebno ugrožene ranjive skupine

WEF dodatno naglašava da porast generativne AI povećava digitalne sigurnosne rizike za određene skupine, poput djece i žena, koje su sve češće mete lažnog predstavljanja i zloupotrebe sintetičkih slika.

Istovremeno, problem nedostatka stručnjaka za kibernetičku sigurnost ostaje jedan od najvećih izazova za poslovni sektor. U Europi i Srednjoj Aziji 33 posto tvrtki, a u Sjevernoj Americi 35 posto, navodi manjak naprednih sigurnosnih vještina. U Latinskoj Americi i Africi taj udio doseže i do 70 posto.

Iako AI može pomoći u ublažavanju tog nedostatka automatizacijom dijela poslova, Levinzon upozorava da loša implementacija može otvoriti nove rizike – od pogrešnih konfiguracija i pristranih odluka do pretjeranog oslanjanja na automatizaciju.

Edukacija kao ključna obrana

Zaključno, stručnjaci ističu da je edukacija i dalje najučinkovitija obrana.

„Informirani zaposlenici i korisnici rjeđe nasjedaju na prijevare, češće koriste jedinstvene lozinke i višefaktorsku autentifikaciju. Korištenje VPN-a također bi trebalo postati dio svakodnevne internetske higijene“, zaključuje Levinzon.

U godini u kojoj će generativna AI dodatno ubrzati razvoj digitalnih prijetnji, kombinacija tehnologije, znanja i svijesti korisnika ostaje presudna za sigurnije digitalno okruženje.