Telekom tržište ostaje koncentrirano na tri velike, desetak manjih i mnogo malih tvrtki

 Analiza TOP 100 najboljih tvrtki u komunikacijskom i telekom dijelu hrvatskog ICT tržišta za 2025. godinu pokazuje sektor koji je po broju aktivnih poduzeća širok, ali je po tržišnoj snazi izrazito koncentriran. U ovom tekstu predstavljamo najbolje tvrtke iz TOP 100 tablica prema analizi tvrtki, odnosno poredak i strukturu poduzeća koja čine financijsku, operativnu i infrastrukturnu jezgru telekomunikacijskog dijela domaćeg ICT-a. Analiza je napravljena prema podacima Financijske agencije za 2025. godinu i to Fina Info.BIZ za ICTbusiness Media – ICTbusiness.info, a obuhvat uključuje aktivne tvrtke iz komunikacijskih i telekomunikacijskih NKD skupina.

U segmentu komunikacije i telekoma evidentirano je 465 aktivnih tvrtki. Od toga 421 tvrtka ima upisane podatke o zaposlenima, dok ih 44 nema taj podatak, što znači da se bez podatka o zaposlenima nalazi 9,46 posto ukupnog uzorka. Već sama struktura broja poduzeća pokazuje da je riječ o tržištu s vrlo širokom bazom malih subjekata. Najveća pojedinačna skupina su tvrtke s jednim do pet zaposlenih, kojih ima 219, odnosno 47,10 posto ukupnog broja. Slijede tvrtke bez zaposlenih, njih 100 ili 21,51 posto, dok je poduzeća sa šest do 20 zaposlenih ukupno 75, odnosno 16,13 posto. Drugim riječima, čak 84,73 posto svih aktivnih tvrtki u ovom segmentu ima do 20 zaposlenih ili nema zaposlenih, što jasno pokazuje da telekom i komunikacijski ekosustav ne čine samo veliki operatori nego i velik broj lokalnih, projektnih, servisnih, instalaterskih, infrastrukturnih i specijaliziranih pružatelja usluga.

Ipak, TOP 100 najboljih tvrtki u ovom segmentu ne može se razumjeti samo kroz broj poduzeća. Ključna razlika nalazi se između brojnosti malih tvrtki i financijske težine najvećih kompanija. Na vrhu tržišta nalaze se veliki nacionalni operatori, infrastrukturne tvrtke i veći pružatelji komunikacijskih usluga, dok sredina i donji dio poretka pokazuju koliko je tržište fragmentirano. Vodeće tvrtke nose najveći dio prihoda, profitabilnosti, ulaganja i zaposlenosti, a iza njih se nalazi dugačak niz manjih poduzeća koja sudjeluju u projektiranju, izgradnji, održavanju i prodaji komunikacijskih rješenja. Upravo zbog toga analiza TOP 100 nije samo poredak najvećih, nego i slika načina na koji funkcionira cijeli telekomunikacijski ekosustav.

Prema NKD strukturi, najveći broj aktivnih tvrtki nalazi se u djelatnosti žičane telekomunikacije, njih 211, odnosno gotovo polovica ukupnog segmenta. Slijede ostale telekomunikacijske djelatnosti sa 125 tvrtki, bežične telekomunikacije sa 69 tvrtki, proizvodnja komunikacijske opreme s 55 tvrtki te satelitske telekomunikacije sa samo pet tvrtki. Takav raspored potvrđuje da je tržište najgušće u klasičnim mrežnim, povezivim i uslužnim djelatnostima, dok su satelitske komunikacije izrazito uska niša. Istodobno, proizvodnja komunikacijske opreme ima manji broj tvrtki, ali je važna jer povezuje industrijsku, tehnološku i infrastrukturnu komponentu ICT tržišta.

Veličinska struktura dodatno objašnjava zašto se TOP 100 mora čitati u dva sloja. Prvi sloj čine kompanije koje imaju značajnu tržišnu snagu, veći broj zaposlenih, razvijenu infrastrukturu, stalne prihode i kapacitet za investicije. Drugi sloj čine tvrtke koje su po broju zaposlenih male, ali su često važne u konkretnim nišama: lokalne mreže, optička infrastruktura, instalacije, nadzor, oprema, sustavi povezivanja, specijalizirane komunikacijske usluge i tehnička podrška. Podaci pokazuju da u cijelom segmentu postoje samo dvije tvrtke s više od 1001 zaposlenih, jedna tvrtka s 501 do 1000 zaposlenih, dvije tvrtke s 201 do 500 zaposlenih te dvije tvrtke sa 101 do 200 zaposlenih. To znači da najveći poslodavci u sektoru čine vrlo uzak krug, dok je većina tržišta organizirana kroz male poslovne jedinice.

U žičanim telekomunikacijama posebno je vidljiva masovnost malih tvrtki: od 211 poduzeća, njih 105 ima od jednog do pet zaposlenih, 43 nemaju zaposlenih, a 37 ih je u razredu od šest do 20 zaposlenih. To potvrđuje da je riječ o djelatnosti u kojoj uz najveće operatore postoji niz manjih mrežnih, lokalnih i infrastrukturnih subjekata. U bežičnim telekomunikacijama raspored je nešto uravnoteženiji, jer se uz 27 tvrtki s jednim do pet zaposlenih i 14 bez zaposlenih pojavljuju i veće tvrtke, uključujući dvije u razredu 201 do 500, jednu u razredu 501 do 1000 te jednu s više od 1001 zaposlenih. Upravo bežični dio tržišta pokazuje najveću prisutnost većih struktura među manjim brojem tvrtki.

Ostale telekomunikacijske djelatnosti također su izrazito fragmentirane: od 125 tvrtki, njih 59 ima od jednog do pet zaposlenih, 33 su bez zaposlenih, a 15 ih ima od šest do 20 zaposlenih. Takva struktura upućuje na velik broj specijaliziranih poslovnih modela koji ne moraju imati veliki broj radnika da bi sudjelovali u tržištu, nego se oslanjaju na znanje, opremu, ugovore, projekte ili specifične tehničke kapacitete. Proizvodnja komunikacijske opreme ima 55 aktivnih tvrtki, od čega ih je 25 u razredu od jednog do pet zaposlenih, 11 u razredu od šest do 20, a 10 bez zaposlenih. To pokazuje da je i proizvodna komponenta komunikacijskog segmenta u Hrvatskoj pretežno mala, iako može imati važan doprinos u pojedinim nišama.

Najvažniji zaključak ove analize jest da se tržišna snaga komunikacija i telekoma ne može mjeriti samo brojem poduzeća. Brojčano dominiraju mikro i male tvrtke, ali ekonomski utjecaj koncentriran je kod vodećih operatora i infrastrukturnih kompanija. Upravo zato TOP 100 najboljih tvrtki iz tablica daje najvažniji presjek sektora: pokazuje tko ima najveću financijsku težinu, tko diktira investicijske cikluse, tko zapošljava najviše ljudi i tko oblikuje infrastrukturu na kojoj se razvijaju digitalne usluge. U 2025. godini telekomunikacijski segment ostaje zrela i stabilna jezgra ICT tržišta, ali se ispod vrha vidi snažna širina manjih subjekata koji održavaju, nadograđuju i specijaliziraju tržište.

Analiza je rađena prema raspodjeli tvrtki prema pretežitom NKD odnosno grupiranju djelatnosti. Softver obuhvaća NKD 58.21, 58.29, 62.01, 62.02, 62.03, 62.09 i 63.11; računala obuhvaćaju NKD 26.20, 46.50, 47.40, 58.12, 95.11 i povezane računalne djelatnosti; telekomi odnosno komunikacije obuhvaćaju NKD 26.30, 61.10, 61.20, 61.30 i 61.90.

BROJ TVRTKI PO NKD KODOVIMA - SEGMENT KOMUNIKACIJE / TELEKOMI

Izvor: Fina Info.BIZ

STRUKTURA TVRTKI PO BROJU ZAPOSLENIH (2025) - SEGMENT KOMUNIKACIJE / TELEKOMI

Izvor: Fina Info.BIZ

STRUKTURA TVRTKI PO NKD KODOVIMA I VELIČINI (2025)

Izvor: Fina Info.BIZ

UDIO TVRTKI PO VELIČINI (%) - PO NKD KODOVIMA

Izvor: Fina Info.BIZ