Domaća ICT industrija ključan dio hrvatskog gospodarstva, treba državu promatrati kao jednu županiju u EU

Prema analizi koju je proveo HUP ICT domaća ICT industrija među prvih sedam zemalja u EU po rastu produktivnosti ICT industrije, raste broj zaposlenih, a ove godine se rast nastavlja. Sličnu analizu proveo i ICTbusiness.info, a detalje i kako koja tvrtka stoji u pojedinom segmentu i ukupno na ICT tržištu možete pronaći ovdje.

Najvažnije snage ICT sektora svakako je računalno programiranja i srodni dijelovi gospodarstva koji ima prosječni rast izvoza 18 posto u zadnjih pet godina, Hrvoje Stojić glavni ekonomist HUP-a. Ukupni prihod ovog segmenta nastavlja rast i prošle godine 16,9 posto u odnosu na godinu dana ranije.

Cijela ICT industrija, kako ističe Stojić, ima visoku maržu dobiti prije kamata, oporezivanja, amortizacije i deprecijacije (EBITDA), bilježi se rast izvoza i to poglavito poguran računalnim segmentom o čemu smo već pisali.

Broj zaposlenih je rastao i to oko 9 posto, tvrdi Stojić i pritom napominje kako je sektor spreman za nove investicije.

Ulaganje u istraživanje i razvoj  računalnog segmenta raste 30 posto prosječno u 5 godina, odnosno to je više od jedne četvrtine svih investicija u istraživanje i razvoj, tvrdi Stojić.

Prema njegovim riječima raste i broj poduzetnika u segmentu računalnog programiranja i raste broj zaposlenih u ovoj problematičnoj 2023. godini gdje je dio domaćih firmi imao određeni broj otpuštanja. Stojić posebno ističe kako američko tržište postaje glavno izvozno tržište za računalni segment ICT industrije, a slijede ga Velika Britanija, Njemačka i Švedska.

Hrvatsku trebamo tretirati kao jednu županiju unutar EU, ističe predsjednik HUP ICT-a Hrvoje Josip Balen i dodaje kako treba još mnogo učiniti kako bi se tržištu pomoglo.

„Treba rasteretiti plaće i to ambiciozno i to poglavito visokokvalificiranih radnika,  uklanjanje nepoštene konkurencije koje porezno pogoduje tvrtkama koje nisu registrirane u Hrvatskoj, poboljšati sustav poreznih olakšica na istraživanje i razvoj,  uklanjanje barijera za provedbu nove Strategije pametne specijalizacije, jačanje konkurentnosti Zakona i poticanju ulaganja i proširiti alokaciju bespovratnih sredstava, jačanje centara za podršku studentima i da ih više završi fakultete. Donošenje migracijske politike koja će privlačiti i zadržavati strane radnike. Potrebno je osiguranje rasta širokopojasnog pristupa internetu prije svega optičke mreže. Jačanje uloge vijeća za digitalnu transformaciju“, ističe Balen.

Udio ICT sektora u bruto dodanoj vrijednosti od gotovo 6 posto premašuje prosjeke EU, označavajući ga kao sektor koji ima ključnu ulogu u gospodarskom razvoju zemlje, pokazala je analiza ICT sektora u Hrvatskoj, predstavljena na Ekonomskoj kavi Hrvatske udruge poslodavaca.

Posljednjih godina, hrvatska ICT industrija bilježi iznimno snažan rast, nadmašujući prosjeke EU te srednje i istočne europske regije. Sektor postaje sve važniji pokretač gospodarskog rasta Hrvatske, s mogućnošću da postane ključni faktor u ubrzanju realne konvergencije nakon priključenja Hrvatske euro području. 

Sektorska analiza pokazala je kako je izvoz usluga računalnog programiranja i povezanih djelatnosti impresivno porastao, premašujući 1,6 milijardi eura, čineći značajan udio u ukupnom izvozu naše zemlje. SAD postale su glavno izvozno tržište, zajedno s Njemačkom, Ujedinjenim Kraljevstvom i Švedskom. ICT se pokazao kao jedan od najotpornijih sektora u pandemiji, energetskoj krizi, tehnološkim promjenama i ostalim izazovima. Povećanje prihoda i profitabilnosti ovog sektora utjecalo je pozitivno na poslovanje, te je osnažilo povjerenje u njegov potencijal.

Ukupni prihod hrvatske ICT industrije dosgao je lani 7,2 milijardi eura (10,7 posto BDP-a), što je 16,9 posto više nego u 2021., te predstavlja gotovo 5 posto ukupnog prihoda nefinancijskog dijela ekonomije zemlje. Štoviše, prihod segmenta računalnog programiranja i povezanih djelatnosti dosegao je 3,5 milijardi eura (5,2 posto BDP-a), što je 24,5 posto više nego u 2021. ili 2,5 posto ukupnog prihoda nefinancijskog dijela ekonomije. Članice HUP ICT-a u 2023. očekuju rast prihoda od 10 - 15 posto, a u srednjem roku, do 2026., anketirani očekuju rast od 10 - 20 posto godišnje.

Broj zaposlenih u ICT industriji u 2022. dosegnuo je više od 50 tisuća, a broj poduzetnika u ICT iznosi više od 8 tisuća. Također, analiza je pokazala kako ICT sektor ima značajan porast zaposlenosti, u prvih osam mjeseci 2023. godine čak više od 10 posto. O značaju ove industrije govori i podatak kako naša dva "jednoroga" Infobip i Rimac, čine čak 4,1 posto hrvatskog bruto domaćeg proizvoda (BDP), tvrde u HUP ICT-u no samo ako se Infobip gleda kao hrvatska tvrtka što nije osim po suosnivačima jer vlasnik Infobipove tvrtke u Hrvatskoj i centrala je u Londonu. 

Kako bi se podržao daljnji razvoj ICT industrije i dostizanje cilja od 13 posto udjela u BDV-u,  HUP ICT udruga se zalaže za porezno rasterećenje na rad do razine TOP 5 najkonkurentnijih tranzicijskih zemalja EU, smanjenje poreza na (reinvestiranu) dobit  te porezne olakšice za istraživanje i razvoj. Također, zalaže se za poboljšanu imigracijsku politiku s fokusom na privlačenje stranih studenata i visokokvalificiranih radnika. Važnim se smatraju potpore za zapošljavanje i zadržavanje mladih i općenito ICT stručnjaka po uzoru na EU praksu.

HUP ICT udruga istaknula je i potrebu za uklanjanjem nepoštene konkurencije alternativnih oblika prihodovanja, kojima se porezno potiču firme koje nisu uopće registrirane u Hrvatskoj. U cilju daljnjeg kvalitetnog razvoja ICT infrastrukture, potrebno je osigurati postojanje mreža vrlo velikog kapaciteta u RH kao preduvjeta za digitalizaciju javne uprave, gospodarstva i društva uz povećano korištenje obnovljivih izvora energije.

Iz HUP-ICT pozivaju na korištenje potencijala hrvatske ICT industrije za ostvarenje dodatnih benefita i kvalitetnih pomaka u gospodarstvu, javnoj upravi i društvu. Za digitalnu transformaciju hrvatskog gospodarstva potrebno je jačati partnerstvo između tradicionalnih hrvatskih poduzeća i ICT poduzeća koje imaju iskustvo u digitalizaciji, a za ubrzanje tog procesa osigurati bespovratne potpore za digitalizaciju i potpore poduzetnicima za tranziciju na energetski i resursno učinkovito gospodarstvo.