Ulazak u eurozonu dodatan poticaj izvozu i rastu zaposlenosti

Ulazak u eurozonu dodatan poticaj izvozu i rastu zaposlenosti

Foto: Fotolia

„Vidimo prevladavajuće koristi uvođenja eura za naše poduzetnike, međutim, pritom nikako ne smijemo smetnuti s uma da samo uvođenje eura neće riješiti strukturne probleme gospodarstva, te da je u našem vlastitome interesu da se što jači i stabilniji pridružimo eurozoni. Zato je nužno uložiti dodatne napore da u ovoj pretpristupnoj fazi ubrzamo ublažavanje strukturnih slabosti hrvatskoga gospodarstva“, istaknuo je predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović komentirajući prednosti i mane uvođenja eura.

Pojasnio je kako je naše gospodarstvo izrazito tijesno vezano uz gospodarstvo europodručja jer su nam članice eurozone najvažniji vanjskotrgovinski partner (dvije trećine robne razmjene obavljamo s 19 članica eurozone), a i najveći investitori u Hrvatsku dolaze iz zemalja europodručja (oko 66 posto ukupnih izravnih ulaganja). Turizam nam je također ovisan o posjetiteljima iz država eurozone (oko 70% ukupnih prihoda od turizma i oko 60% noćenja).

„Hrvatska ima izrazito visoku euroiziranost financijskoga sustava, pa s tih pozicija zamjena domaće valute eurom ima više prednosti u odnosu na rizike s gubitkom domaće valute kao instrumenta monetarne politike. U sustavu u kojemu su prihodi i obveze u istoj valuti znatno će se olakšati poslovanje gospodarstvenicima te smanjiti rizičnost u njihovom poslovanju. Stoga je glavna korist uvođenja eura za hrvatsko gospodarstvo uklanjanje valutnog rizika“, naglasio je Burilović, dodavši kako u sadašnjem sustavu postoji valutna neusklađenost obveza i imovine kod subjekata koji ostvaruju prihode u domaćoj valuti, a obveze su im vezane uz stranu valutu. Zbog toga je i sada osnovni instrument monetarne politike održavanje deviznog tečaja kune prema euru.

Još jedan pozitivan aspekt uvođenja eura za hrvatske građane i gospodarstvenike bio bi pad kamata, odnosno povoljniji uvjeti zaduživanja. Kamatne stope bi se približile razinama kamatnih stopa u europodručju, koje su trenutno osjetno niže nego u Hrvatskoj, unatoč tome što su generalno na povijesno niskim razinama.

Uvođenjem eura gospodarstvenicima će nestati i transakcijski troškovi zamjene kuna u eure i obratno, koji bi se u narednim godinama zbog očekivanog porasta broja izvoznika i vrijednosti izvoza, ali i uvoza, trebali povećati u odnosu na sadašnju razinu (procjenjuje se da iznose od 0,1 do 0,3% BDP-a na godišnjoj razini).

„Trenutno tek 15 do 16 posto tvrtki u Hrvatskoj ostvaruje robni izvoz, a kako je većina našeg robnog izvoza vezana uz euro, uvođenje jedinstvene valute dalo bi dodatan poticaj izvozu i rastu zaposlenosti. Zbog manjeg troška kapitala i rizika izvoza, kao i ukidanja tečajnih razlika, izvoznici će biti konkurentniji“, zaključio je Burilović.

Još iz kategorije

VELIKA ICT ANALIZA: Softverski izvoz porastao 28,1 posto, a tko su najveći domaći softverski izvoznici

VELIKA ICT ANALIZA: Softverski izvoz porastao 28,1 posto, a tko su najveći domaći softverski izvoznici

21.08.2019. komentiraj

Izvoz softverske industrije u 2018. godini porastao je 28,1 posto i dosegao 4,243 milijarde kuna pokazuju podaci iz godišnjih financijskih izvješća ako se gleda samo segment softvera prema NKD-u. Na prvom mjestu s rastom od 6,17 posto smjestio se Span kojem je izvoz dosegao 172,22 milijuna kuna. Na drugom mjestu je vodnjanski Infobip, ali samo njegov hrvatski dio poslovanja, koji je u izvozu rastao 23,67 posto na 166,76 milijuna kuna.

VELIKA ICT ANALIZA: Tko su najveće domaće softverske tvrtke prema EBITDA

VELIKA ICT ANALIZA: Tko su najveće domaće softverske tvrtke prema EBITDA

20.08.2019. komentiraj

Nastavljamo s analizom softverskog segmenta domaće ICT industrije i to prema najuspješnijima kada je riječ o dobiti prije kamata, oporezivanja, amortizacije i deprecijacije (EBITDA) koji je na razini ovog segmenta dosegao u prošloj poslovnoj godini više od 1,79 milijardi kuna uz rast od 2,04 posto na godišnjoj razini.

VELIKA ICT ANALIZA: Tko su najveće domaće softverske tvrtke prema prihodima

VELIKA ICT ANALIZA: Tko su najveće domaće softverske tvrtke prema prihodima

19.08.2019. komentiraj

I došlo smo do najzanimljivijeg dijela naše velike analize domaće ICT industrije i to do softvera. Upravo je ovaj dio industrije oduvijek bilježio vrlo visoke stope rasta pa je tako bilo i prošle godine jer je softverska industrija porasla 17,61 posto kada je riječ o prihodima odnosno dosegla je 12,8 milijardi kuna prihoda. Ukupno je u ovoj analizi promatrano gotovo 2300 tvrtki što samo govori o važnosti ovog sektora koja će se dodatno vidjeti kada u analizi dođemo do broja zaposlenih i prosječnim plaćama.