Svađa bankara i telekoma - manje marže na dobrobit korisnika

Prvog dana konferencije New Banking Vision, koja se u organizaciji Asseco SEE održava u Rovinju, jedan od najljepših trenutka svakako je bio okrugli stola na kojem su s jedne strane sudjelovali bankari, trgovci i telekomaši i na kraju je postalo jasno kako će to biti žestoka borba za tržište.

Na okruglom stolu, koji je ponekad više sličio na „Fight club“ sučelili su se predstavnik Zagrebačke banke Luka Tomašković, Marko Carević iz Telenora, Dražen Jurković iz Konzuma, Maciej Witucki glavni izvršni direktor Oranga i Alistair Newton iz Gartnera.

I dok je Tomašković cijelo vrijeme napadao telekom operatere jer ne razumije zbog čega ulaze na tržište bankarskih usluga s malim maržama koje ruše tržište odmah je postalo jasno da bojazan ipak dolazi od transakcijskih naknada od koje banke jako dobro zarađuju. Predstavnik Zagrebačke banke gotovo pa se zgražao nad činjenicom da će ulazak telekoma s 3 centa srušiti naknadu transakcije na 1 cent i da će to konačnici značiti da zapravo telekomi na to tržište ne ulaze samo radi smanjenja prihoda već radi nekih drugih razloga i da zapravo u tome leži problem.

Tomašković je pokušavao iskoristiti iste one argumente koje su koristili incumbent telekom operateri kako je riječ o tržištu u kojem treba mnogo toga ulagati i opravdati visoke marže koje banke danas imaju i koje će očito telekom operateri sigurno na dobrobit korisnika sniziti. Nitko ne može zaustaviti telekom operatere od ulaska na tržište, ali oni trebaju shvatiti kako nastupiti na tržištu i ponašati se „bankarski“, vapio je s pozornice Tomašković.

Pritom nije zaboravio spomenuti novu uslugu zajedno s Konzumom, koju je razvijao Asseco koja omogućuje potvrđivanje transakcije putem barcoda na mobitelu koja se nalazi unutar m-banking usluge ZABA-e nazvana m-kupi koju u odnosu na oko 200 tisuća korisnika mobilnog bankarstva koristi ipak nakon samo tjedan dana koristi veći broj korisnika uz 200-300 korisnika dnevno.

Vrlo jasno mu je odgovorio Maciej Witucki glavni izvršni direktor Oranga u Poljskoj koji je kazao da oni ulaze u to tržište jer vide specifičnu skupinu koja čak i nema bankovni račun, koja ima pametni telefon i to se samo po sebi nameće.

On ističe kako je moguće korisnika SMS ili MMS porukom obavijestiti kako je na drugoj stranici gdje se nalaze njegove aplikacije na iPhonu ili Samsungu i njihova za financijske usluge i tako ga vrlo lako „pogurati“ da počne koristiti usluge koje mu telekomunikacijski operater nudi.

S druge strane, Witucki je istaknuo kako se i na telekom tržištu nešto slično događalo dolaskom alternativnih telekoma, no stav Dražena Jurkovića iz Konzuma koji predstavlja maloprodaju sasvim je jasan. Oni kao Konzum žele imati što više mogućnosti plaćanje jer već sada osim gotovine, kreditnih kartica, loyalty kartica, različitih vouchera, te drugih sredstava plaćanja i na kraju dolazi m-payment koji su predstavili zajednički s bankom. Jurković kaže kako je korištenje pametnih telefona samo dodatak koji im je potreban da zaokruže svoje usluge. Pritom svakako treba spomenuti da Konzum već omogućuje plaćanje računa uz korištenje barkoda, te mogućnost podizanja gotovine na kasama.

Jurković je istaknuo kako i oni, kao i telekomi znaju mnogo o svojim korisnicima, a za to im služe loyalty kartice gdje se bilježi potrošnja, ali i na kojem se prodajnom mjestu kupuje i točno koja roba. Sve je zavedeno u vrlo velike baze podataka, no zanimljivo je kako ih nitko previše nije spominjao, kao niti alate kako iz svih tih skupljenih podataka doći do odgovora što korisnici zapravo žele.

Vrlo otvoreno govorio je Marko Carević iz Telenora u Srbiji ponovno istaknuvši kako telekom operateri mnogo toga znaju o svojim korisnicima od njihovih navika, gdje se kreću, što gledaju, što surfaju, što slučaju i da je jako dobro to iskoristiti i omogućiti im bankarske usluge putem telekomunikacijskih usluga kao novostvorenu dodanu vrijednost. Potrebno je stvoriti ekosistem u kojem je takvu uslugu moguće kombinirati i s mobilnim marketingom.

U maniri pravog rasnog engleskog suca Alistair Newton iz Gartnera pokušavao je umiriti sukobljene strane jer očito da je bio jedan bankar premalo, jer ipak su bila dvojica iz telekoma od kojih je jedan predstavljao Telenor i to onaj isti koji je u Srbiji kupio banku i u potpunosti zaokružio uslugu. S jedne strane Telenor je sebi osigurao izvor prihoda za financiranje razvoja, a s druge strane i direktno ušao u bankarski sektor.

Newton je cijelo vrijeme pokušavao usmjeriti raspravu na budućnost bankarskog sustava, ali nikako nije mogao izbjeći realnost tržišta da su i drugi zahvaljujući takvoj financijskoj regulativi koja vlada u EU odlučili uči na tržište bankarskih usluga iako im one u konačnici nisu core business.

On je prebacivao lopticu na maloprodaju jer očito je Konzum u cijeloj raspravi oko budućnosti transakcija odnosno bankarstva općenito bio ipak neka neutralna tampon zona, a neki su primijetili kako je predstavnik Konzuma i fizički razdvajao bankara od dva telekomaša.