Prva kumulativna analiza poslovanja u 2012

Uvidom u podatke iz trenutno dostupnih nerevidiranih godišnjih financijskih izvješća za 2012. za dio poslovnih subjekata čije dionice kotiraju na Zagrebačkoj burzi, njih 133, napravljena je prva kumulativna analiza njihovog poslovanja 2012. - 2011.

Poslovni prihodi u 2012. u odnosu na 2011. smanjeni su za 1.2% (1.1 milijarda kuna), sa 96.4 na 95.3 milijardi kuna. Istodobno poslovni rashodi porasli su za 4.5% (3.9 milijarda kuna), sa 86.1 na 90.0 milijarda kuna. Najveći rast poslovnih rashoda 2012/2011 zabilježen je na poziciji „troškovi sirovina i materijala“, za 12.8% dok su neto plaće porasle za 0.9%. Posljedica tih promjena je značajno smanjenje operativne dobiti, za 5 milijarda kuna ili -48.8%. Značajne uštede na financijskim rashodima, smanjenje „kamata i tečajnih razlika“ za 313 milijuna kuna (-12.5%), utjecalo je da je neto dobit smanjena znatno manje od operativne, za -38.7%. Inače, od 133 promatrana poslovna subjekta, u 2012. njih 76 ostvarilo je pozitivan rezultat iz poslovanja (neto dobit) a 57 negativan. Taj omjer nije značajnije negativno promijenjen u odnosu na 2011. (79 - 54).

Gospodarska kriza koja neprekidno traje već 5 godina u kombinaciji s visokom nelikvidnošću u 2012. je daljnje utjecala na negativne promjene na neto radnom kapitalu kod promatranih. U odnosu na 2011. kada je neto radni kapital (razlika između kratkotrajne imovine i obveza) iznosio pozitivnih 4.2 milijarda kuna, u 2012. je pretvoren u negativnu vrijednost,  -1.8 milijarda kuna. Shodno tome i koeficijenti tekuće i ubrzane likvidnosti ostvarili su pad 2012./2011. Koeficijent tekuće likvidnosti smanjen je sa 1.10 na 0.96, a ubrzane sa 0.83 na 0.71. Radi se o vrijednostima koje uz ostale raspoložive informacije, dodatno ukazuju o kakvoj težini izazova je riječ, a koji su postavljeni pred hrvatski ekonomski sustav pri rješavanju nelikvidnosti.

Koeficijent zaduženosti kod promatranih poslovnih subjekata koji pripadaju kategoriji „teškaša“ ukazuje da nisu prezaduženi po kreditima i sličnim izvorima financiranja te da ima prostora za realizaciju kvalitetnih poduzetničkih projekata koji bi prvenstveno uz „pravu“ odnosno primjerenu komercijalnu podršku financijskih institucija (znatno niže kamatne stope, primjerene za primjenu u kriznim okolnostima) mogli utjecati, korak po korak, na pozitivan gospodarski preokret.

No, dok ne dođe do promjena navika financijskih institucija da rizike poslovanja pokušavaju amortizirati nerazumno visokim kamatnim stopama isključivo na teret gospodarstva, veliki poslovni sustavi, koji to mogu i znaju, u većini slučajeva će radije primjenjivati konzervativne upravljačke metode, rezati troškove i smanjiti ulaganja na minimum, ustvari „kočiti“ razvoj i rast.

U skladu s tim „opreznim“ konceptima i okolnostima iz okruženja, odnos pokazatelja o danima naplate i danima plaćanja, ukazuje da su „veliki“ pojačali korištenje svoje pregovaračke moći, kako prema kupcima tako i prema dobavljačima. Ubrzali su naplatu svojih potraživanja za velikih 15 dana, sa 86 u 2011. na 71 u 2012. Istovremeno broj dana plaćanja obveza je ostao gotov nepromijenjen, sa 68 u 2011. na 69 u 2012. Svoj uspjeh koji je zasigurno i posljedica primjene analitičko-planskih znanja, uporabe i razumijevanja dostupnih poslovnih informacija pri odlučivanju, što je od izuzetne važnosti za poslovanje u kriznim uvjetima, nisu baš ravnomjerno podijelili s jednim od svojih važnih dionika - partnera, dobavljačima.

Kada tijekom svibnja postanu dostupni podatci iz godišnjih financijskih izvješća za 2012. za sve one koji su ih obvezi predati, između svih analitičkih standarda, bit će izuzetno interesantno promotriti promjene i odnose ključnih podataka i pokazatelja prema veličinama.