Juniper Research predviđa rast broja zahtjeva za povrat kartičnih transakcija veći od 50 posto. Trgovce na automatizaciju potiču rastući operativni troškovi i složenost obrade sporova. Istraživači pritom naglašavaju da odluke ne bi trebalo potpuno prepustiti automatiziranim sustavima.
Broj zahtjeva za povrat kartičnih plaćanja (chargeback) koje pokreću vlasnici kartica mogao bi do 2031. dosegnuti 616 milijuna, što je rast veći od 50 posto, pokazuje istraživanje Juniper Researcha. Trend se povezuje s boljom informiranošću potrošača o postupcima povrata zahvaljujući društvenim mrežama i porastom namjernih prijevara koje se u industriji nazivaju „friendly fraud”, kada korisnik osporava transakciju iako za to nema opravdan temelj.
Izvješće navodi da sve veći broj zahtjeva potiče trgovce na uvođenje automatiziranih sustava, koji se lakše prilagođavaju većim količinama predmeta od ručne obrade. Prijelaz je ponajprije posljedica visokih troškova ljudskog rada: znatni resursi troše se na provjeru zahtjeva, prikupljanje dokaza i sastavljanje službenih očitovanja. Zbog visokih operativnih troškova neki trgovci trenutačno ni ne osporavaju zahtjeve za povrat.
Primjenom inteligentnih pravila odlučivanja, automatiziranim prikupljanjem dokaza i standardiziranim predlošcima trgovci mogu smanjiti opseg ručnog rada i ograničiti gubitak prihoda. Istraživanje ipak preporučuje zadržavanje ljudskog nadzora nad automatiziranim postupcima kako bi se održala ravnoteža između operativne učinkovitosti i kvalitete odluka.
„S obzirom na rast broja zahtjeva za povrat, trgovci su praktički prisiljeni uvesti automatizaciju jer ona znatno povećava učinkovitost sprječavanja gubitaka. Međutim, budući da se strategije postupanja s takvim zahtjevima moraju prilagoditi potrebama svakog trgovca, najučinkovitijim se i dalje pokazuje model u kojem čovjek sudjeluje u odlučivanju”, rekao je suautor izvješća Michael Greenwood.
Povrat kartičnog plaćanja razlikuje se od uobičajenog povrata novca koji trgovac izravno odobrava kupcu. Kod chargebacka postupak se vodi kroz kartični i bankarski sustav prema primjenjivim pravilima. Razlozi osporavanja mogu uključivati neovlaštenu transakciju, neisporučenu robu ili neslaganje s naplaćenim iznosom. Za uspješnu obradu važni su potpuni i pravodobno dostupni dokazi. Trgovci zato čuvaju podatke o narudžbi, komunikaciji i potvrdi isporuke u skladu s propisima. Automatizacija može pomoći u razvrstavanju zahtjeva prema vrsti i rokovima. Međutim, neispravno pravilo može dovesti do sustavnih pogrešaka u velikom broju predmeta. Ljudski nadzor osobito je bitan za neuobičajene i složene slučajeve. Sprječavanje prijevara ne smije zanemariti legitimna prava potrošača. Kvaliteta upravljanja sporovima ovisi i o jasnoći prodajnih uvjeta te korisničke podrške.
Broj zahtjeva za povrat kartičnih plaćanja (chargeback) koje pokreću vlasnici kartica mogao bi do 2031. dosegnuti 616 milijuna, što je rast veći od 50 posto, pokazuje istraživanje Juniper Researcha. Trend se povezuje s boljom informiranošću potrošača o postupcima povrata zahvaljujući društvenim mrežama i porastom namjernih prijevara koje se u industriji nazivaju „friendly fraud”, kada korisnik osporava transakciju iako za to nema opravdan temelj.
Operatori telekomunikacijskih mreža u Europskoj uniji mogli bi dobiti dulji rok za uklanjanje infrastrukture dobavljača koji se smatraju visokorizičnima. Europska komisija predložila je trogodišnje prijelazno razdoblje za stavljanje takve opreme izvan uporabe, ponajprije opreme kineskih dobavljača.
Hrvatska je u posljednjih nekoliko godina snažno podigla razinu optičke i 5G infrastrukture, ali sljedeća faza razvoja bit će tehnički zahtjevnija. Rast podatkovnih centara, clouda i umjetne inteligencije povećava potrebe za kapacitetom, redundancijom i energetskom dostupnošću. Kako za ICTbusiness Media - ICTbusiness.info ističe Bojan Klasan, voditelj data centra u A1 Hrvatska, standardne veze više nisu dovoljne za novu generaciju digitalne infrastrukture. Veliki sustavi sve češće traže optičke pravce od 100 i 400 Gbit/s, fizički odvojene trase i minimalnu latenciju. A1 svoj zagrebački podatkovni centar povezuje iz tri neovisna optička smjera i tijekom 2025. povećao mu je kapacitet.
