Zašto je slušanje kritična vrlina za poduzetnike

Poduzetnici koji su ostvarili uspjeh nerijetko će ispričati priču o tome kako su čuli neki savjet i iskoristili ga pa se na kraju pokazao zlata vrijednim. Taj savjet mogli su dobiti na ulici, od slučajnog prolaznika, ili nekog od svojih nadređenih kroz karijeru, ili jednostavno od podređenih ili kolega. Bitna stavka jest da su slušali, usvojili i iskoristili.

To je ono što se pokazuje kao bitna vrlina - slušanje. Svaki dobar lider zapravo zna kako slušati jer bez toga ne ide. Ljudi koji rade posao na jednom mjestu imaju brojna saznanja, ideje, probleme i rješenja. Čuti ih i profiltrirati je korak prema uspjehu. Stoga, ako želite postati bolji u slušanju drugih, u nastavku teksta donosimo razloge zašto je to dobro i kako to postići.

1. Moć dobrog slušanja

Tijekom istraživanja unutar kompanije, Bain&Company je kroz iskustva dvije tisuće zaposlenih otkrio da većina kao vrlinu svojih lidera bira usredotočenost. Ispred 32 druge ponuđene vrline. Dakle, nije slučajnost. Zaposlenima je bitno da ih nadređeni sasluša jer tako im daje do znanja da su bitni za organizaciju.

Uostalom, na svakom koraku postoje primjeri organizacija koje su propale jer lideri nisu slušali podređene dok su im govorili da odustanu od nekog proizvoda, da počnu štediti, da se okrenu inovacijama, da prošire broj radnih mjesta i olakšaju drugima posao...

2. Tri tipa slušanja

Ono prvo je interno, kad smo zaokupljeni svojim mislima i pravimo se da slušamo sugovornika. Od toga se treba odmaknuti jer nije iskreno slušanje. Slijedi fokusirano, gdje se sluša sugovornika, ali izostaje koncentracija. Na kraju tu je "slušanje od 360 stupnjeva", koje postižu samo najbolji i znači potpunu prisutnost te upijanje onoga što sugovornik priča, odnosno, kako to priča.

3. Četiri kvalitete najboljih slušača

Redom, to su participacija, podrška, kooperacija i pozitivnost. Svaka od tih kvaliteta već u samoj riječi govori na što se odnosi i jedna bez druge, treće i četvrte ne ide.

4. Kako biti bolji u slušanju?

Postignite kontakt očima, dopustite sugovorniku da završi što ima za reći, slušajte što nije rečeno, postavljajte pitanja koja se ne mogu odgovoriti s jednostavnim da ili ne, ostavite vremena za razmisliti o izrečenom, racionalizirajte koliko vi pričate na maksimalno dvostruko manje od sugovornika i izgradite organizaciju s liderima koji imaju izražene sposobnosti slušanja.