Dobri direktori informatičkih tehnologija (CIO) moraju biti vješti u vođenju organizacije koja je dobra u uklanjanju posla "s praga", odnosno, obavljanja posla bez dodatnih komplikacija za sve aktere.
Nažalost, mnoge od najpopularnijih tehnika upravljanja za popravljanje lošeg organizacijskog učinka ne funkcioniraju. Ili gore. Zato će oni koji traže u drugim primjerima rješenje za svoj najčešće samo zaglibiti još dublje.
Kao oko svega, ne postoje univerzalni savjeti, ali postoje dokazano uspješni na određenim primjerima i(li) situacijama. O tome je pisao poznati konzultant i profesor, Peter Ferdinand Drucker. Iako je preminuo 2005. i nije doživio svijet tehnologije kakav imamo danas, njegove spoznaje i znanja o tome kako upravljati organizacijom još uvijek vrijede.
Pa tako i njegova opservacija "Većina onoga što nazivamo upravljanjem sastoji se od otežavanja ljudima da obave svoj posao."
Krenite od toga i prepoznajte koja od upravljačkih praksa otežava obavljanje posla pa to prestanite raditi. U nastavku teksta donosimo pet najčešćih "ubojica produktivnosti".
1. Reorganizacija
Njima se ne mijenja način obavljanja posla. Motivacija za njih je uklanjanje postojećih barijera, ali realnost je da se samo kreiraju nove. To pak znači da zaposleni moraju mijenjati "nepisana pravila" koja su postojala do tog trenutka i učiti nove pod novom upravljačkom strukturom. Doslovno, sve je bolje od reorganizacije, izbjegavajte je koliko god možete ako već imate uhodan posao.
2. Oslanjanje na multitasking
Rukovodeći vole multitasking jer na taj način nikome ne moraju reći "ne", ali i poboljašavaju iskoristivost zaposlenika, "mjernu jedinicu" koja je iznimno nepopularna kod zaposlenih jer označava situaciju u kojoj konstantno moraju nešto raditi, koliko god djelovalo besmisleno. Također, multitasking je loš jer zaposleni dijele svoje vrijeme na dvije stvari te se orijentiraju na posao u jednoj ruci dok obavljaju posao u drugoj ruci. Time gube vrijeme na reorijentaciju i umanjuju istinski produktivan posao. Što napraviti? Multitasking je nemoguće prekinuti kao praksu, treba biti realan. No, zato je moguće postaviti se na način "naše vrijeme nije besplatno" i od nadređenih ili klijenata tražiti da plate ekstra angažman ili odustanu od njega.
3. Ignoriranje loših procesa
Iako je jasno da neke stvari ne funckioniraju, ne želi ih se riješiti. Najčešće zato jer je to nepopularno pa se dopušta zaposlenima da obavljaju stvari na svoj način. Primamljivo je to dopuštati "za mir u kući", ali dugoročno će donijeti negativne posljedice. Umjesto toga ohrabrite "kulturu" procesa unutar organizacije. Krenite malim koracima prema većima.
4. Zovite ljude na odgovornost
Na taj se način stvara strahopoštovanje i kako bi se izbjegle prozivke ili sankcije, ljudi čine sve kako bi obavili posao. To dovodi do otkaza, nesigurnosti, loše atmosfere i u konačnici, slabije produktivnosti nego kad bi ljudi bili zadovoljni i opušteniji. Također, nikad nije dobro pretpostavljati da je netko kriv ako stvari ne idu prema planu. Rješenje je najprije riješiti to što je krenulo neplanski, a potom pratiti proces koji je doveo do takve situacije i ispraviti ili promijeniti.
5. Biti u toku sa svime, stalno
Neki šefovi to obožavaju, "znati stvari i prije nego se dogode". Ali, još bitnije, znati ih prije njima nadređenih. To ima smisla za pojedinca, ali ne i organizaciju kojom upravlja ako kao glavni prioritet postavi baš to - dobivanje izvješća o tome što se događa. Ne, prvo na listi prioriteta treba biti rješavanje problema, a onda brifiranje.