Odluku je 1. srpnja 2025. donijela sutkinja američkog okružnog suda Ann Donnelly u Brooklynu, čime je potvrdila većinu od 16 točaka optužnice protiv kineske telekomunikacijske kompanije. Optužnica tvrdi da je Huawei bio uključen u organizirani kriminal, krao poslovne tajne od šest američkih tvrtki i počinio bankarsku prijevaru.
Američki sud odbio je zahtjev tvrtke Huawei Technologies za odbacivanje većine optužbi iz savezne optužnice u kojoj se tvrdi da je tvrtka ukrala poslovne tajne i obmanula banke u vezi s poslovanjem u Iranu.
Odluku je 1. srpnja 2025. donijela sutkinja američkog okružnog suda Ann Donnelly u Brooklynu, čime je potvrdila većinu od 16 točaka optužnice protiv kineske telekomunikacijske kompanije. Optužnica tvrdi da je Huawei bio uključen u organizirani kriminal, krao poslovne tajne od šest američkih tvrtki i počinio bankarsku prijevaru.
Također povezuje Huawei sa Skycomom, hongkonškom tvrtkom optuženom za kršenje američkih sankcija poslovanjem u Iranu. Tužitelji tvrde da je Skycom djelovao kao iranski podružnica Huaweija i da je putem američkog financijskog sustava primio više od 100 milijuna američkih dolara.
Huawei je izjasnio da nije kriv i zatražio odbacivanje 13 točaka optužnice, tvrdeći da je nepravedno na meti. Suđenje je zakazano za 4. svibnja 2026. i očekuje se da će trajati nekoliko mjeseci.
Huawei je posljednjih godina bio česta meta američkih regulatora i pravosuđa zbog optužbi za krađu intelektualnog vlasništva, kršenja sankcija i prijetnji nacionalnoj sigurnosti. Ove optužbe značajno su utjecale na poslovanje tvrtke u SAD-u i širom svijeta, uključujući zabrane korištenja Huaweijeve opreme u telekomunikacijskim mrežama u više država. Američke vlasti tvrde da Huaweijeva bliska povezanost s kineskom državom predstavlja sigurnosni rizik, što Huawei uporno odbacuje. Odluka suda da se većina optužbi ne odbaci znači da će suđenje biti iznimno složeno i značajno za budućnost međunarodnih poslovnih odnosa u tehnološkom sektoru.
Slučaj privlači veliku pažnju i zbog potencijalnog utjecaja na globalno tržište telekomunikacija, pogotovo u kontekstu sve oštrijih odnosa između Kine i SAD-a. Optužbe za krađu poslovnih tajni često uključuju sofisticirane metode prikupljanja i prijenosa podataka, a slučaj Huaweija mogao bi dodatno oblikovati pravila i prakse zaštite intelektualnog vlasništva na međunarodnoj razini.
Uz to, suradnja kompanija poput Huaweija s partnerima i dobavljačima iz drugih zemalja sada je pod još većim povećalom, a ishod suđenja mogao bi imati dugoročne posljedice po globalni tehnološki ekosustav. U središtu ovog procesa nalazi se i pitanje kako uravnotežiti nacionalnu sigurnost, pravdu i interese otvorene globalne trgovine.
Kazneni postupak protiv Huaweija započeo je tijekom prvog mandata američkog predsjednika Donalda Trumpa 2018. godine, iste godine kada je Ministarstvo pravosuđa pokrenulo inicijativu "China Initiative" s ciljem suzbijanja navodne krađe intelektualnog vlasništva od strane Pekinga.
Financijska direktorica Huaweija Meng Wanzhou, čiji je otac osnivač tvrtke, također je bila optužena te je bila pritvorena u Kanadi gotovo tri godine prije nego joj je dopušten povratak u Kinu. Optužbe protiv nje odbačene su 2022. godine.
Te iste godine, administracija predsjednika Joea Bidena ukinula je "China Initiative" nakon kritika da predstavlja rasno profiliranje i izaziva strah koji negativno utječe na znanstvena istraživanja. Huawei, sa sjedištem u Shenzhenu, posluje u više od 170 zemalja i zapošljava oko 208.000 ljudi.
Američka vlada ograničila je Huaweijev pristup američkoj tehnologiji od 2019. godine, navodeći kao razlog zabrinutost za nacionalnu sigurnost. Huawei odbacuje tvrdnje da predstavlja prijetnju.
Slučaj protiv Huaweija odražava složene odnose između SAD-a i Kine, osobito u kontekstu tehnološke konkurencije i geopolitičkih napetosti. Pritvaranje Meng Wanzhou izazvalo je međunarodnu diplomatsku krizu između Kine, SAD-a i Kanade, a njezin povratak u Kinu dočekan je kao politička pobjeda u domovini. Ukidanje inicijative "China Initiative" pokazalo je kako su američke vlasti pod pritiskom znanstvene i akademske zajednice, koja je upozoravala na negativne posljedice takvih mjera za međunarodnu suradnju i inovacije. Unatoč restrikcijama, Huawei je nastavio ulagati u razvoj vlastitih tehnologija i proširio poslovanje na nova tržišta. Uvođenje američkih ograničenja dovelo je do razvoja alternativnih lanaca opskrbe i potaknulo kineske kompanije na veću samostalnost u području čipova, softvera i mrežnih rješenja.
Budući odnosi između Huaweija i američkih institucija ostat će u fokusu, s obzirom na kontinuirane globalne izazove u području cyber sigurnosti, kontrole izvoza i zaštite intelektualnog vlasništva. Huawei redovito naglašava svoju neovisnost od kineske vlade te nastoji zadržati povjerenje međunarodnih partnera i korisnika unatoč pritiscima i sumnjama.
Američki sud odbio je zahtjev tvrtke Huawei Technologies za odbacivanje većine optužbi iz savezne optužnice u kojoj se tvrdi da je tvrtka ukrala poslovne tajne i obmanula banke u vezi s poslovanjem u Iranu.
Američki Senat blokirao je desetogodišnju zabranu donošenja zakona o regulaciji umjetne inteligencije na razini saveznih država. Ova kontroverzna mjera bila je podržana od strane velikih tehnoloških kompanija. Senatori su izglasali amandman kojim se moratorij uklanja iz kontroverznog zakona o poreznim olakšicama i potrošnji, koji je predložio američki predsjednik Donald Trump.
Europska komisija najavila je Kvantnu strategiju s ciljem da Europa postane globalni lider u području kvantnih tehnologija do 2030. godine. Prema navodima Komisije, strategija će potaknuti izgradnju otpornog i suverenog kvantnog ekosustava koji će podupirati rast startupova te pretvarati znanstvena otkrića u tržišno spremne primjene, uz očuvanje europske znanstvene izvrsnosti.
