KOMENTAR: Dobro došli u dolinu silikona

KOMENTAR: Dobro došli u dolinu silikona

Foto: Ilustracija Antun Jastrić

Neki će reći kako je problem kada se na nacionalnoj dalekovidnici iz usta ministra malog poduzetništva i obrta Gordana Marasa može čuti kako je premijer otišao u Silikonsku dolinu, pa će se s time mnogi sprdati i ismijavati. Dragi ministre nauči engleski, nauči da je silicij polumetal koji provodi struju i dio je svakog procesora, a silikon je umjetni materijal i koristi se od brtvljenja kada do umjetnih sisa.

Dakle, krenimo redom malo u sferu prirodnih znanosti, točnije kemije. Silikoni su sintetski polimeri spojeva silicija s organskim radikalom i s kisikom. Ujedinjuju svojstva anorganskih (silikata) i organskih polimera (umjetnih smola). Termički su stabilni, kemijski inertni, imaju malu promjenu viskoznosti s temperaturom i hidrofobni su. Na njih uopće ne djeluju sumporna, fosforna i octena kiselina. Otopine koncentrirane dušične i kromne kiseline mogu ih oksidirati, a fluorovodična kiselina i koncentrirane otopine lužina razaraju skelet silikona. Tekući silikoni (silikonska ulja) upotrebljavaju se u tekućinama za hlađenje, za podmazivanje, kao sastavni dio sredstava protiv pjenjenja, u sredstvima za poliranje itd. Čvrsti silikoni (silikonske smole) koriste se kao izolatori, kao vezivo između stakla i polimernih materijala, za impregnaciju papira, betona i ciglenih zidova, a postoje i elastični silikoni (silikonske gume).

Silicij (lat. silex = tvrd kamen) je četverovalentni prijelazni metal, znatno manje reaktivan od ugljika u istoj skupini. Drugi je najzastupljeniji element na Zemlji (25.7% zemljine mase, iza kisika), te se najčešće pronalazi u obliku kremena, odnosno silicijevog dioksida. Čist kristal i silicij loš je vodič električne struje, dapače, izolator je, ali mu vodljivost raste s povišenjem temperature i dodatkom malih količina elemenata III.B i V.B skupine periodnog sustava - u prvom redu bora, galija, fosfora i arsena. Kao i germanij, silicij je tipičan poluvodič. Obogaćen navedenim primjesama može biti n ili p-tipa i kao takav danas predstavlja osnovu informatičke tehnologije. Tehnologija silicijevih poluvodiča razvijala se ogromnom brzinom zadnjih tridesetak godina, naročito uvođenjem fotolitografskih postupaka kojima se minijaturni poluvodički elementi i cijeli kompleksni strujni krugovi ugrađuju na silicijsku pločicu veličine nekoliko kvadratnih centimetara. Današnja tehnologija čipova ('chip') ide ka još većoj minijaturizaciji uvođenjem novih fotolitografskih tehnika koje koriste kratkovalno ultraljubičasto ili rengensko zračenje za izradu što minijaturnih elemenata.

Dakle, sad smo znanstveno riješili probleme, a ono što je najvažnije silicij provodi a silikon ne provodi struju. Tako da silikona nema u računalima osim kao izloatora, a silicij je osnova poluvodičkih materijala i sklopovlja i elektroničkih sklopova.

Sjedi 5!

Međutim, meni nije toliki problem da je ministar Maras kazao silikon odnosno Silikonska dolina, kada je mislio na silicij odnosno Silicijsku dolinu, već kada u knjizi za osmi razred iz fizike (vidi priloženu sliku) piše upravo isto pa će eto djeca učiti krivo. Ili kada ugledna izdavačka kuća u jednom prevedenom izdanju autora španjolskog sociologa Manuel Castellsa i njegove „Information age trilogy“ koje obrađuje eru informacijskih promjena, interneta kroz cijeli prvi svezak jedno 500 puta piše Silikonska dolina.

Sjećam se primjera u Večernjem listu prije podosta godina kada je jedna kolegica na zadnjoj stranici napisala „tekući nitrogen“, a kada sam upozorio dežurnog urednika na desku da je to krivo on se posprdno okrenuo i kazao što ti o tome znaš. A ja sam mu lakonski odgovorio, pa možda i znam jer studiram kemiju.

Ovo je samo dokaz kako treba biti pažljiv kod prevođenja jer Silicon Valley odnosno kako bi rekli po Vuku i zvuči kao „Silikonska dolina“. Ali na engleskom, isto kao što liquid nitrogen nije tekući nitrogen nego tekući dušik.

Vratimo se mi ipak siliciju i silikonu, lapsusi se događaju, s toga je mnogo sramotnije od ministra Marasa da nešto tako može izaći u knjigama iz kojih se uči. I to knjige za osmi razred. Pametnome dosta.

 

Silicon = silicija

 

Silicone = silikon ili siseeee

 

Pazite na „e“!

 

Još iz kategorije

INOVACIJA …   u državnoj upravi

INOVACIJA … u državnoj upravi

11.12.2018. komentiraj

U prethodnoj smo kolumni vidjeli kako uspješne zemlje poput Norveške, Finske i Danske promišljaju svoju budućnost ali i globalnu. Podrazumijeva se da država ulaže napore za podupiranje gospodarstva nakon nestanka prirodnih resursa (Norveška) ili u pretvaranje nekonkurentnih brodogradilišta u svjetski broj jedan za vjetroelektrane (Danska).

KOMENTAR: Jeste li spremni na dan bez mobitela, bez WiFi-a, bez bežičnih kućnih telefona, ali i struje, radara…

KOMENTAR: Jeste li spremni na dan bez mobitela, bez WiFi-a, bez bežičnih kućnih telefona, ali i struje, radara…

06.12.2018. komentiraj

Uskoro kreće komercijalizacija 5G mobilnih mreža koje će zahtijevati dva ili čak tri puta više baznih stanica koje postoje danas. U nekim slučajevima veće pokrivenosti i dometa baznih stanica će morati biti još i više. Pogotovo na višim frekvencijskim opsezima. I tu nastaje problem.

INOVACIJA …   u finskom „Institutu za budućnost“

INOVACIJA … u finskom „Institutu za budućnost“

04.12.2018. komentiraj

U prethodne smo dvije kolumne prikazali važnost znanja općenito i dali jednostavan „recept kojih šest vještina trebamo imati ako želimo biti dio „ekonomije znanja“ ili „društva znanja“. Nažalost, u nas se znanje tretira kao povijest, odnosno kao nešto dovršeno i statično. Što to znači? To znači da u obrazovnom sustavu nastavnici uglavnom „ex cathedra“ pričaju o činjenicama baziranim na prošlosti . Učenici i studenti polože test i dobiju ocjenu i uglavnom sve ekspresno zaborave. Za razliku od toga zemlje s naprednijim obrazovnim sustavima „sadržaj znanja“ sve manje tretiraju kao samo sebi svrhom, nego sadržaj koriste  kao podlogu edukaciji iz kritičkog promišljanja i osnovu za u  poduci  „kako učiti“.