INOVACIJA … i njezine dileme

INOVACIJA … i njezine dileme

Foto: Dražen Tomić

„Inovacijske dileme“ možemo nazvati i „kontroverzama“ ili “paradoksima“.  Radi se o suprotnostima ili proturječnostima u značenju ili ishodu nekog od elemenata u ukupnom sustavu inovacije. Na primjer, kontroverza je: „Poboljšavati proizvod ili smisliti  novi?“. Ta dilema je osnova za jednu od najvažnijih knjiga o inovaciji „The Innovator’s Dilemma“ guru-a inovacije Clayton M. Christensena (1997) s podnaslovom „When New Technologies Cause Great Firms to Fail“ („Kada nove tehnologije uništavaju velike firme“). Popis inovacijskih dilema je dugačak, preko 50. Prva je svakako ova prof. Christensena:

Poboljšavati proizvod ili načiniti  novi, na osnovi tehnologije koja se tek pojavila? (Drugim riječima: je li bolja disruptivna ili inkrementalna inovacija?)

Prof. Christensen navodi niz primjera propasti firmi i cijelih industrija koje su poboljšavanjem postojećih proizvoda, procesa i poslovnih modela pokušale konkurirati novoj („emerging“) tehnologiji. Isto navodi i OECD u svojem „Oslo Manual“ dokumentu:

„Šok (nove tehnologije) se može razriješiti jedino  novim pristupima!“

Ipak se upozorava da je u ljudskoj prirodi sklonost preferirati „održivi razvoj“. Slijedi definitivna preporuka je „sjediti na dva stolca“ (tzv. „dual strategy“): jednim okom gledati na „emerging technologies“, a drugim kontinuirano poboljšavati postojeće proizvode, procese i poslovne modele.

Ovoj dilemi „disruptivna ili inkrementalna inovacija?“ je srodna dilema: „inovacija samo za core business?“. Iako je raširena mantra „fokus na svoj core business!“, iskustvo pokazuje da to može biti opasna praksa. U okviru „Jeste li znali?“ je zorno prikazano zašto je tomu tako:

 


JESTE LI ZNALI?

… da je „inovacijski paradoks“ općenito prepoznat kao važna tema u poduci o inovaciji. Jedan od velikih autoriteta u ovom području, Robert C. Wolcott, u svojem vrlo instruktivnom videu istoga imena prikazuje ovaj paradoks poput tvrđave i jedrenjaka koji kreću u neizvjesnu potragu za zlatom.

„Tvrđava“ je vlastiti „core business“ koji da je sigurnost organizaciji. „Jedrenjaci“ izlaze iz „zone sigurnosti“ tekućeg poslovanja u nesigurno istraživanje, gdje je „zlato“ novih proizvoda, boljih procesa ili poslovnih modela. Ovaj paradoks R. Wolcott ilustrira upravo sa slučajem Kodaka: „tvrđava“ je bio business s filmom, zbog kojeg su „pokopali“ vlastiti R&D digitalne fotografije i u konačnici propali. Za razliku od njih, Fuji je „isplovio“ izvan zone sigurnosti i u neizvjesnoj potrazi pronašao „zlato“!


Uočeno je više od 50 dilema koje se javljaju u različitim aspektima inovacije. Opravdano je pitanje, čemu služi svijest o tim dilemama? Je li to samo „akademska rasprava“ ili-ili istinska korist za sudionike inovacijskog procesa (i ovo je paradoks! J)?

Znanje o ovakvim dilemama se treba iskoristiti u „životnom ciklusu“ inovacije prilikom donošenja odluka. To se naročito odnosi na vodstvo organizacije. Ne treba se bojati činjenice da dilema postoji. Iako riječi kontroverza, dilema, a pogotovo paradoks, generalno imaju negativnu konotaciju ovdje se ne radi o „ekspertnom lutanju“ ili nedorečenostima u poznavanju materije! Radi se naprosto o različitim opcijama u sustavu inovacija, tj. što se u inovacijskom procesu želi postići ili na koji način to ostvariti. U obzir treba uzeti sve zamislive opcije, njihov popis i opis je zapravo poziv na uravnoteženost u pristupu.

Primjer: „Je li inovacija novo rješenje problema ili postoji inovacija koja donosi nešto toliko novo da problem uopće nije bio prepoznat?“

Korist od spoznaje ove dileme je taj, da se ne odbacuju ideje za nove proizvode ili poslovne modele. Kad bismo se držali samo načela „Inovacija = novo rješenje problema“, onda bi mnoge ideje koje otvaraju  nove horizonte (a ne rješavaju prepoznati problem) bile odbačene!

Zato takve dileme sudionicima u inovacijskom procesu pomažu spoznati i primijeniti bilo koju od opcija ili više njih, a koje su primjerene situaciji u njegovoj organizaciji, tržištu ili tehnologiji.

O nekima od najvažnijih inovacijskih dilema i mogućim opcijama primijenjenim u različitim fazama inovacijskog procesa u ovoj kolumni sljedeći ponedjeljak i dalje!

 

Dr.sc. Miroslav Mađarić
Nezavisni inovacijski konzultant

Još iz kategorije

Vjeruju li korisnici u SaaS?

Vjeruju li korisnici u SaaS?

20.03.2019. komentiraj

Softver kao usluga (software-as-a-service – SaaS) model je kojim je softver u potpunosti dostupan za primjenu, ne nalazi se na lokaciji korisnika i ne kupuje se nego se iznajmljuje. Na svjetskoj razini postao je sve učestaliji od 2012. godine kada su vodeće svjetske tvrtke poput Microsofta i Amazona uvidjele glavnu prednost ovog modela, a to je planirani ponavljajući prihod (eng. Recurring revenue).

Speed, give me what I need

Speed, give me what I need

18.03.2019. komentiraj

Kad netko kaže da brzina znači život, to zvuči kao patetična izjava Toma Cruisea u „Danima groma“, ili takva neka holivudska smijurija. Međutim, u avionu to je vrlo doslovna i stvarna istina. Samo dok postoji dovoljna brzina opstrujavanja zraka oko površina zrakoplova, postoji i uzgon koji avion drži u zraku. Jedan od drilova koje instruktor upucava pilotu učeniku u glavu, kroz cijelo školovanje, je da pilot prvo leti, onda navigira, a tek onda razgovara s kontrolom leta. Ovo „prvo leti“ na prvom mjestu znači da održava brzinu aviona i odstojanje od prepreka.

Kako je Estonija postala napredna zemlja e-vladavine

Kako je Estonija postala napredna zemlja e-vladavine

06.03.2019. komentiraj

Estonija je dom najbolje očuvanog srednjovjekovnog grada u sjevernoj Europi, ali je u 21. stoljeću ipak najpoznatija po svojim naporima da se okrene prema budućnosti kroz impresivan sustav e-vladavine. Naime, spomenuti Talinn i ostali estonski gradovi daleko su moderniji i napredniji od mnogih u većim i bogatijim zemljama no što je Estonija.