INOVACIJA … i njezine dileme

INOVACIJA … i njezine dileme

Foto: Dražen Tomić

„Inovacijske dileme“ možemo nazvati i „kontroverzama“ ili “paradoksima“.  Radi se o suprotnostima ili proturječnostima u značenju ili ishodu nekog od elemenata u ukupnom sustavu inovacije. Na primjer, kontroverza je: „Poboljšavati proizvod ili smisliti  novi?“. Ta dilema je osnova za jednu od najvažnijih knjiga o inovaciji „The Innovator’s Dilemma“ guru-a inovacije Clayton M. Christensena (1997) s podnaslovom „When New Technologies Cause Great Firms to Fail“ („Kada nove tehnologije uništavaju velike firme“). Popis inovacijskih dilema je dugačak, preko 50. Prva je svakako ova prof. Christensena:

Poboljšavati proizvod ili načiniti  novi, na osnovi tehnologije koja se tek pojavila? (Drugim riječima: je li bolja disruptivna ili inkrementalna inovacija?)

Prof. Christensen navodi niz primjera propasti firmi i cijelih industrija koje su poboljšavanjem postojećih proizvoda, procesa i poslovnih modela pokušale konkurirati novoj („emerging“) tehnologiji. Isto navodi i OECD u svojem „Oslo Manual“ dokumentu:

„Šok (nove tehnologije) se može razriješiti jedino  novim pristupima!“

Ipak se upozorava da je u ljudskoj prirodi sklonost preferirati „održivi razvoj“. Slijedi definitivna preporuka je „sjediti na dva stolca“ (tzv. „dual strategy“): jednim okom gledati na „emerging technologies“, a drugim kontinuirano poboljšavati postojeće proizvode, procese i poslovne modele.

Ovoj dilemi „disruptivna ili inkrementalna inovacija?“ je srodna dilema: „inovacija samo za core business?“. Iako je raširena mantra „fokus na svoj core business!“, iskustvo pokazuje da to može biti opasna praksa. U okviru „Jeste li znali?“ je zorno prikazano zašto je tomu tako:

 


JESTE LI ZNALI?

… da je „inovacijski paradoks“ općenito prepoznat kao važna tema u poduci o inovaciji. Jedan od velikih autoriteta u ovom području, Robert C. Wolcott, u svojem vrlo instruktivnom videu istoga imena prikazuje ovaj paradoks poput tvrđave i jedrenjaka koji kreću u neizvjesnu potragu za zlatom.

„Tvrđava“ je vlastiti „core business“ koji da je sigurnost organizaciji. „Jedrenjaci“ izlaze iz „zone sigurnosti“ tekućeg poslovanja u nesigurno istraživanje, gdje je „zlato“ novih proizvoda, boljih procesa ili poslovnih modela. Ovaj paradoks R. Wolcott ilustrira upravo sa slučajem Kodaka: „tvrđava“ je bio business s filmom, zbog kojeg su „pokopali“ vlastiti R&D digitalne fotografije i u konačnici propali. Za razliku od njih, Fuji je „isplovio“ izvan zone sigurnosti i u neizvjesnoj potrazi pronašao „zlato“!


Uočeno je više od 50 dilema koje se javljaju u različitim aspektima inovacije. Opravdano je pitanje, čemu služi svijest o tim dilemama? Je li to samo „akademska rasprava“ ili-ili istinska korist za sudionike inovacijskog procesa (i ovo je paradoks! J)?

Znanje o ovakvim dilemama se treba iskoristiti u „životnom ciklusu“ inovacije prilikom donošenja odluka. To se naročito odnosi na vodstvo organizacije. Ne treba se bojati činjenice da dilema postoji. Iako riječi kontroverza, dilema, a pogotovo paradoks, generalno imaju negativnu konotaciju ovdje se ne radi o „ekspertnom lutanju“ ili nedorečenostima u poznavanju materije! Radi se naprosto o različitim opcijama u sustavu inovacija, tj. što se u inovacijskom procesu želi postići ili na koji način to ostvariti. U obzir treba uzeti sve zamislive opcije, njihov popis i opis je zapravo poziv na uravnoteženost u pristupu.

Primjer: „Je li inovacija novo rješenje problema ili postoji inovacija koja donosi nešto toliko novo da problem uopće nije bio prepoznat?“

Korist od spoznaje ove dileme je taj, da se ne odbacuju ideje za nove proizvode ili poslovne modele. Kad bismo se držali samo načela „Inovacija = novo rješenje problema“, onda bi mnoge ideje koje otvaraju  nove horizonte (a ne rješavaju prepoznati problem) bile odbačene!

Zato takve dileme sudionicima u inovacijskom procesu pomažu spoznati i primijeniti bilo koju od opcija ili više njih, a koje su primjerene situaciji u njegovoj organizaciji, tržištu ili tehnologiji.

O nekima od najvažnijih inovacijskih dilema i mogućim opcijama primijenjenim u različitim fazama inovacijskog procesa u ovoj kolumni sljedeći ponedjeljak i dalje!

 

Dr.sc. Miroslav Mađarić
Nezavisni inovacijski konzultant

Još iz kategorije

INOVACIJA … „by example“

INOVACIJA … „by example“

24.05.2019. komentiraj

Od izlaska prethodne kolumne mi je poslana „inovativna ideja“: „Zašto ne biste kolumne objavili kao knjigu?“.  Za takvu ideju je bilo dovoljno ukupno pet minuta, a sada, kad sam je počeo realizirati, izgleda da će za to trebati pet godina! To je dobar primjer omjera između uloženog u ideju i ostvarenju inovacije : 5 minuta / 5 godina = 1/100.000!  Ako u tom kontekstu iskoristimo uzrečicu

Umjetna inteligencija je tajno oružje u potrazi za boljim baterijama

Umjetna inteligencija je tajno oružje u potrazi za boljim baterijama

22.05.2019. komentiraj

Baterije su ono što po pitanju napretka konstantno kaska u svijetu mobilnih uređaja, posebno pametnih telefona, phableta i tableta, ali rješenje koje bi trebalo uvelike poslužiti sve dok ne dođe neki konkretniji iskorak jest umjetna inteligencija. Ona bi trebala optimizirat potrošnju i srezati opterećenja do te mjere da se dobije podosta “dodatnog života” u bateriji. I ne samo to, ono bitnije je da bi trebala odrediti unaprijed taj “životni vijek”!

KOMENTAR: A1 Hrvatska solidno u prvom ovogodišnjem kvartalu

KOMENTAR: A1 Hrvatska solidno u prvom ovogodišnjem kvartalu

29.04.2019. komentiraj

Zaključili smo ovokvartalne poslovne rezultate domaćih telekom operatera jer večeras je u sklopu rezultata A1 Telekom Austria Grupe objavljeni rezultati i A1 Hrvatska koji pokazuju stabilan rast svih ključnih financijskih pokazatelja od prihoda, preko dobiti do rasta broja korisnika.