Uštede na e-plaćanju komunalnih računa

Godišnji troškovi klasičnog izdavanja komunalnih računa u Hrvatskoj iznose oko pola milijarde kuna, a elektroničkim bi plaćanjem javni sektor i tvrtke uštedjele 250 milijuna kuna, čulo se na okruglom stolu magazina Banka.

Potpuna primjena elektroničkog računa u plaćanju komunalnih usluga između tvrtki i krajnjih korisnika mogla bi u javnom sektoru i B2C segmentu u Hrvatskoj donijeti oko 250 milijuna kuna uštede godišnje. Nove generacije korisnika traže modernije načine plaćanja čije su prednosti vrlo velike i za izdavatelje računa i za platitelje, pa svi profitiraju.

Aleksandra Babić, direktorica marketinga za centralno-istočnu Europu MasterCarda, predstavila je istraživanje navika korisnika prilikom plaćanja komunalnih računa koje su proveli MasterCard Europe i GfK Hrvatska na reprezentativnom uzorku od 1000 građana.

Korisnici najčešće plaćaju račune u pošti (njih 32,5 posto), zatim u poslovnicama Fine (24,6 posto) te internetskim bankarstvom (20,4 posto). No u budućnosti Hrvatska pošta i Fina imaju rizik gubitka udjela s obzirom na dostupnost drugih kanala i povoljnijih opcija plaćanja internetskim bankarstvom, a vidljiva je i promjena navika plaćanja prema poslovnicama Konzum/Tisak, naglasila je Babić, dodavši da je plaćanje računa karticama rijetko korištena opcija osim u poslovnicama banaka. Debitne kartice percipirane su kao relativno povoljna opcija, dok su kreditne nešto skuplje, zaključila je Aleksandra Babić.

Hrvatska pošta želi u budućnosti biti glavni informacijski posrednik u Hrvatskoj jer ima najrašireniju mrežu korisnika i to je naša najveća prednost u odnosu na ostale, rekao je  Branko Ferek-Jambrek iz Hrvatske pošte, naglasivši da se u budućnosti četvrtina svih prihoda pošte planira ostvarivati od novih usluga, poput e-distribucije komunalnih računa.

Marijana Gašpert, direktorica Sektora usluga za financijsku industriju i korporativne klijente Fine, predstavila je e-usluge platnog prometa Fine, naglasivši da su one usklađene sa zakonima o elektroničkom potpisu, elektroničkoj trgovini, elektroničkoj ispravi, zakonom o zaštiti osobnih podataka te svjetskim i europskim poslovnim praksama. Bez napredne elektroničke zaštite i platforme povjerenja elektroničko poslovanje je, uz sve prednosti koje donosi korisnicima, također i izvor brojnih novih rizika. Fina omogućuje da se ti rizici na jednostavan način umanje kako bi korisnici mogli uživati u prednostima e-poslovanja te uspješno i sigurno poslovati, rekla je Gašpert.

Slavenka Došen iz Zagrebačke banke navela je glavne prednosti e-razmjene računa za izdavatelja, poput manjih troškova i automatizacije, ali i podsjetila na pravnu nesigurnost koja još uvijek postoji s obzirom na nejasnoće koje treba razjasniti Porezna uprava. Naime, donošenjem Pravilnika o PDV-u u kolovozu 2011. razjašnjenje su pravne okolnosti vezane uz valjanost e-računa, pa nam se broj korisnika usluge e-Račun povećao desetak puta, no provedba je manjkava, rekla je Došen.

Što se tiče razumijevanja i prihvaćanja e-računa kod izdavatelja, Došen je naglasila da problem nastaje stoga što se, kao u uvijek kad je riječ o novoj financijskoj usluzi, poslovni proces koji je godinama funkcionirao mora postaviti iz početka i zato je važno razumjeti odvijanje poslovnih procesa u svim njegovim fazama.

Potrebna je suradnja svih sudionika na tržištu

HT se javlja i kao izdavatelj i kao informacijski posrednik, rekao je Marko Korbar, voditelj projekta u Sektoru za ICT poslovna rješenja Hrvatskog telekoma, te naglasio potrebu interkonekcije i suradnje među informatičkim posrednicima na hrvatskom tržištu. Ne zna se tko će biti predvodnik promjena na tržištu elektroničkih komunalnih računa u Hrvatskoj:  banke (kao u svijetu),  pošta (kao u Njemačkoj) ili država odnosno javni sektor (kao u Finskoj).

Daniel Šimić, konzultant IBM-a Hrvatska, rekao je da će se interes građana i tvrtki vjerojatno povećati nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Naime, jedan od ciljeva Europske komisije jest da do 2020. plaćanje putem e-računa postane dominantan oblik plaćanja u EU. Na pitanje mogu li se domaće tvrtke do toga roka prilagoditi novom načinu plaćanja, Šimić je istaknuo posebnost svih sudionika u lancu i isplativost za izdavatelja, no naglašava da je uloga države u elektroničkom platnom prometu ključna i da trenutno postoji preklapanje nadležnosti u državnoj upravi.