U Hrvatskoj raste broj internetskih kupaca

U Hrvatskoj raste broj internetskih kupaca
Fotolia

Iako se putem interneta kupuje u prosjeku samo nekoliko puta godišnje, u Hrvatskoj sve više raste broj onih koji internet koriste za kupovinu različitih proizvoda i usluga, a najčešće za kupovinu odjeće, obuće, modnih dodataka i elektroničkih uređaja.

Prema istraživanju 64 posto hrvatske populacije starije od 15 godina koriste internet. Ukoliko se usporedimo sa zemljama u okruženju, penetracija interneta u Hrvatskoj veoma je slična onoj u BIH - 63 posto, Srbiji - 65 posto, Makedoniji - 67 posto. Iako susjedna zemlja, Slovenija je daleko ispred nas po broju korisnika interneta - tamo 80 posto populacije iznad 15 godina koristi Internet, u Slovačkoj - 70 posto, u Mađarskoj 74 posto, dok se, primjerice, u Rusiji, internetom koristi manji dio populacije - njih 58 posto.

Korištenje interneta značajno se razlikuje s obzirom na dob populacije:  među onim najmlađima (15-24 godina), samo njih 3 posto ne koristi internet, dok je u dobi od 25-34 godine takvih 7 posto. S porastom dobi značajno pada broj internet korisnika, pa je među onim najstarijima (preko 65 godina) samo 10 posto koji koriste internet.

U zadnjih nekoliko godina u Hrvatskoj  rast korisnika se usporio.  Broj korisnika ne raste tako ubrzano kao ranije, ali zato ubrzano raste korištenje različitih mogućnosti i pogodnosti koje nam internet pruža.

Jedna od mogućnosti interneta je i kupovina različitog asortimana proizvoda i usluga. Krajem 2010.-e godine u cijeloj Hrvatskoj samo je 6% hrvatskih građana kupovalo putem interneta. U samo dvije godine, ovaj se broj uvećao skoro četiri puta, te najnoviji podaci pokazuju da je 23 posto hrvatskih građana barem jednom kupilo nešto putem interneta. Češće od prosjeka kupuju mlađe generacije: 15-24 godine - njih 44 posto, 25-34 posto - njih 39 posto, visokoobrazovane osobe - 38 posto.

Preko interneta kupuje čak 1/3 (36 posto) onih koji ga koriste. Iako 36 posto online korisnika kupuje preko interneta, njihove kupovine i nisu tako česte: najveći broj „kupaca“ (44 posto) kupuje nekoliko puta godišnje, te jednom u nekoliko mjeseci - 24 posto.

Putem interneta najviše se kupuje odjeća/obuća/modni dodaci i elektronički uređaji. Uz to, 63 posto onih koji kupuju preko interneta su barem jednom kupili neki odjevni predmet, obuću ili modni dodatak, dok je svaki treći „Internet kupac“ kupio elektronički uređaj.

U zadnje vrijeme sve su više popularni portali grupnih kupovina poput kolektiva.hr, ponudadana.hr, kupime.hr i drugi koji nude povoljnije cijene različitih usluga i proizvoda. Među onima koji kupuju putem interneta, njih 42 posto je barem jednom kupilo preko portala za grupnu kupovinu ili oko 10 posto ukupne hrvatske populacije starije od 15 godina. Kupuju podjednako i muškarci i žene, a najvećim dijelom Zagrepčani (68 posto kupaca putem interneta).

S obzirom da je Hrvatska od 01.srpnja članica Europske Unije, njeni građani više ne plaćaju carinske pristojbe na robu/usluge čija je zemlja porijekla članica EU. Zbog navedenih promjena u carinskim odredbama, postavlja se pitanje da li takva promjena ima utjecaja na količinu kupovine u europskim zemljama koja se odvija putem interneta.

Među „online kupcima“ najviše je onih (72 posto) koji neće promijeniti čestinu svoje dosadašnje kupovine, koji će kupovati putem interneta isto kao i do sada, 20 posto će povećati svoju kupovinu, ali ne značajno, dok će njih 4 posto znatno više kupovati putem interneta baš zbog ukidanja carinskih pristojbi za zemlje u EU.

Zanimljiv je podatak da 6 posto hrvatskih građana koji do sada nisu kupovali putem interneta, zbog ukidanja carinskih pristojbi i ujedno pojeftinjenja narudžbi, planiraju početi s kupovinom putem interneta.