Nakon što je HAKOM donio odluku o kažnjavanju zbog kršenja odredbi oko kolačića upitali smo u domaćem telekomunikacijskom regulatoru koji nadzire i taj dio internetskog tržišta što se krije iza odluke i kako stvoriti internetsko okruženje gdje se poštuju pravila.
Iz HAKOM-a poručuju da je ključan problem što određeni vlasnici internetskih stranica prilikom pristupanja njihovoj internetskoj stranici ne daju jasne informacije koje kolačiće prikupljaju i u koju svrhu, odnosno ukoliko i daju tu informaciju daju ju na način da je unaprijed zabilježeno da se korisnik slaže, a što nije u skladu s e-Privacy Direktivom (Direktiva 2002/58/EZ o obradi osobnih podataka i zaštiti privatnosti u području elektroničkih komunikacija, koja je izmijenjena Direktivom 2009/136/EZ)
Nadalje, vlasnici internetskih stranica moraju postaviti na svoje stranice obavijest o tome koji se kolačići prikupljaju i pohranjuju, na koje vrijeme i u koju svrhu. Dodatno, kolačići se mogu pohranjivati temeljem aktivne privole korisnika koja je dana jasnom potvrdnom radnjom, ne ostavljajući samo mogućnost korisniku da odbije, odnosno da otkloni unaprijed označenu privolu.
Vlasnici internetskih stranica trebaju se uskladiti s važećom regulativom, a kao temelj i smjernica kako se uskladiti može poslužiti rješenje inspektora HAKOM-a, kao i postojeća praksa Suda EU.
Pritom iz HAKOm, na upit ICTbusiness.info, napominju kako GDPR kao „noviji“ propis regulira zaštitu osobnih podataka pojedinaca, dok tzv. e-Privacy Direktiva kao posebni propis regulira pitanje zaštite privatnosti u elektroničkim komunikacijama. Međutim, ovi propisi su u dijelu cookija djelomično povezani.
„E-Privacy Direktiva koja je prenesena u naš Zakon o elektroničkim komunikacijama regulira, između ostalog, i pitanje pohrane podataka u terminalnoj opremi korisnika (tzv. kolačića), neovisno o tome predstavljaju li oni istodobno i osobne podatke, ali pod uvjetom pribavljanja privole i davanja jasnih obavijesti u skladu s propisima o zaštiti osobnih podataka. U tom smislu se valjanost privole za pohranu kolačića prosuđuje prema GDPR-u i mora zadovoljavati tamo postavljene uvjete za privolu“, zaključuju u HAKOM-u.
Prema Gartneru, više od 30 posto porasta potražnje za sučeljima za programiranje aplikacija (API) do 2026. doći će od umjetne inteligencije i alata koji koriste velike jezične modele (LLM).
Gartner je otkrio svojih osam najboljih predviđanja kibernetičke sigurnosti za 2024. i kasnije. Među glavnim predviđanjima, usvajanje generativne umjetne inteligencije (GenAI) smanjit će jaz u kibersigurnosnim vještinama i smanjiti kibersigurnosne incidente potaknute zaposlenicima.
Meta Platforms promijenila je svoja pravila kako bi dopustila da veća količina sadržaja generiranog umjetnom inteligencijom ostane na Facebooku, Instagramu i Threadsu. Postovi će sada morati biti označeni kao manipulirani i neće se uklanjati.
