Dionice digitalnih platformi za honorarni rad snažno su pale dok generativni AI preuzima dio jednostavnijih poslova: Fiverr je u posljednjih godinu dana izgubio 61 posto vrijednosti, a Upwork 47 posto. Platforme pokušavaju nadomjestiti slabiju potražnju za pisanjem, osnovnim dizajnom i administracijom složenijim projektima, no tržište još ne vidi jasan novi motor rasta.
Pad dionice nije izravna mjera broja izgubljenih zadataka i ne može se pripisati samo umjetnoj inteligenciji. Na cijenu utječu kamate, profitabilnost, marketing i očekivanja ulagača. Ipak, istodobni pritisak na dvije najveće javne platforme važan je signal: kupac koji je ranije plaćao mali jednokratni posao danas ga može prvo pokušati riješiti modelom ili ugrađenim alatom.
Najizloženiji su zadaci s jasnim ulazom i lako provjerljivim izlazom. Kratak opis proizvoda, uklanjanje pozadine sa slike, prijevod osnovnog teksta ili formatiranje tablice mogu se automatizirati bez dugog odnosa s izvođačem. Složeniji projekt traži razgovor s klijentom, odgovornost za rezultat i razumijevanje poslovnog okruženja. Zato Fiverr i Upwork naglašavaju stručnije usluge umjesto golema broja sitnih narudžbi.
Taj pomak mijenja ekonomiku platforme. Veći projekt donosi veću naknadu po ugovoru, ali traje dulje, zahtijeva bolju provjeru stručnjaka i može završiti izvan platforme kada se kupac i izvođač upoznaju. Sitni zadaci stvarali su čestu transakciju i nisku prepreku za nove korisnike. Ako nestanu, platforma mora skuplje pridobivati klijente koji očekuju savjetovanje, sigurnost podataka i ugovornu odgovornost.
AI istodobno stvara novu potražnju. Tvrtke traže ljude za provjeru modela, označavanje podataka, oblikovanje automatiziranih tijekova i ispravljanje specifičnih pogrešaka. Problem je podudaranje vještina. Osoba koja je radila osnovni grafički zadatak ne prelazi automatski na evaluaciju modela ili integraciju API-ja. Potrebni su alati, portfelj i vrijeme za učenje, a prihod tijekom prijelaza nije zajamčen.
Pritisak se ne zaustavlja na digitalnom radu. Dostavni roboti i autonomna vozila ciljaju poslove koji su dosad bili otporniji na generativni AI. Uber i slične platforme ovise o velikoj mreži vozača koji preuzimaju trošak vozila, goriva i održavanja. Autonomna flota mijenja raspodjelu kapitala: platforma ili partner mora financirati vozilo, čišćenje, punjenje, udaljeni nadzor i osiguranje.
Analitičari navode da Uber lobira za sporije uvođenje autonomnih vozila kako bi zaštitio postojeću mrežu vozača, iako istodobno sklapa partnerstva s razvojnim tvrtkama. Ta dvostruka strategija je racionalna. Ljudska mreža održava pokrivenost danas, dok autonomija može smanjiti varijabilni trošak sutra. Tvrtka mora spriječiti da prerano oslabi ponudu vožnji prije nego što robotska flota može pokriti dovoljno zona i vremenskih uvjeta.
Za radnike je učinak manje vidljiv od klasičnog otpuštanja. Platforma ne mora ukinuti radno mjesto; algoritam jednostavno ponudi manje zadataka, spusti cijenu ili produlji čekanje. Osoba i dalje ima otvoren račun, ali ostvaruje manji prihod. Službene statistike zaposlenosti taj gubitak mogu zabilježiti kasno jer mnogi kombiniraju platformu s drugim poslovima ili se vode kao samozaposleni.
"Gig rad" je u mnogim državama služio kao rezervna mogućnost nakon gubitka stalnog posla. Kina je primjer velikog broja ljudi koji su prelazili u dostavu, prijevoz i internetske mikroposlove. Ako automatizacija istodobno pritisne uredske i fizičke zadatke, taj amortizer slabi. Novi posao vezan uz treniranje AI-ja može biti privremen jer kvalitetniji model smanjuje vlastitu potrebu za ručnim označavanjem.