Intel je najavio javnu ponudu običnih dionica vrijednu 15 milijardi dolara kako bi ojačao bilancu i financirao daljnja ulaganja. Kapital je namijenjen općim poslovnim potrebama, uključujući obrtna sredstva i kapitalne izdatke. Kompanija prilike vidi u fizičkoj umjetnoj inteligenciji, namjenskim čipovima, naprednom pakiranju i proizvodnji za vanjske kupce. Nakon početne objave ponuda je povećana i cijenjena na 20 milijardi dolara.
Intel planira javnu ponudu običnih dionica s čvrstim pokroviteljstvom vrijednu 15 milijardi dolara kako bi ojačao bilancu i financirao širenje na tržištima umjetne inteligencije i poluvodiča. Među financijskim pokroviteljima ponude su J.P. Morgan Securities, Goldman Sachs, Morgan Stanley i Citigroup Global Markets.
Intel je objavio da će pokrovitelji tijekom 30 dana imati mogućnost kupiti dodatne dionice u vrijednosti do približno 2,3 milijarde dolara, što je dio strategije osiguravanja dugoročne konkurentnosti. „Napredak u novim područjima, uključujući fizičku umjetnu inteligenciju, namjenski silicij, napredno pakiranje i proizvodnju pločica za vanjske kupce, Intelu donosi znatne prilike za rast“, poručila je kompanija.
Dodatni kapital usmjeren je na snažan rast svjetske potražnje za tehnologijom, dok ulaganja kupaca u računalnu snagu za umjetnu inteligenciju i njezine fizičke primjene nastavljaju brzo rasti. Intel navodi da će neto prihod od ponude upotrijebiti za opće poslovne svrhe, uključujući obrtna sredstva i kapitalne izdatke. Kompanija očekuje da će joj ponuda pomoći zadržati investicijski kreditni rejting u razdoblju velikih infrastrukturnih ulaganja.
Početna objava od 15 milijardi dolara bila je prijedlog, a ne konačan iznos transakcije. Intel je već 11. kolovoza objavio da je ponudu povećao na 20 milijardi dolara te odredio cijenu od 95 dolara za svaku od 210.526.315 dionica. Procijenjeni neto prihod osnovne ponude iznosio je oko 19,7 milijardi dolara nakon naknada i troškova. Pokroviteljima je odobrena i opcija kupnje još 31.578.947 dionica, vrijednih približno tri milijarde dolara po istoj javnoj cijeni. Intelov podnesak američkoj Komisiji za vrijednosne papire i burzu navodi da je ta opcija 11. kolovoza iskorištena u cijelosti.
Zatvaranje osnovne ponude bilo je predviđeno za 12. kolovoza, uz uobičajene uvjete provedbe. Time je mogući bruto iznos cijele ponude porastao na približno 23 milijarde dolara, uz ukupno nešto više od 242 milijuna novih dionica. Za postojeće dioničare takva emisija znači razrjeđivanje vlasničkog udjela i dobiti po dionici, ali kompaniji istodobno donosi kapital bez novog klasičnog zaduženja.
Važno je i da Intel prihod nije pravno namijenio isključivo projektima umjetne inteligencije. Službena dokumentacija govori o općim poslovnim svrhama, među kojima mogu biti kapitalna ulaganja i obrtna sredstva, pa uprava zadržava široku slobodu raspodjele novca. Ponuda je registrirana na obrascu S-3, a prodaja se provodi na temelju prospekta i dodatka prospektu predanih američkom regulatoru. To ulagačima daje standardizirane podatke o rizicima i uvjetima izdanja, ali ne jamči poslovni uspjeh projekata koji će se financirati. Očuvanje investicijskog kreditnog rejtinga važno je jer utječe na cijenu budućeg zaduživanja, pristup tržištu obveznica i uvjete pod kojima kompanija može financirati višegodišnju izgradnju tvornica.
Novi vlasnički kapital povećava financijsku pričuvu bez obveze otplate glavnice, ali postojeći dioničari zauzvrat dijele kompaniju s većim brojem izdanih dionica. Potreba za snažnijom bilancom vidljiva je u razmjeru Intelove proizvodne strategije: kompanija istodobno razvija vlastite procesore, gradi i oprema tvornice te nastoji proširiti Intel Foundry kao proizvodnu uslugu za vanjske naručitelje. U drugom tromjesečju 2026. Intel je prijavio prihod od 16,1 milijardu dolara, dok ulaganja u proizvodne kapacitete ostaju jedno od najzahtjevnijih područja njegove transformacije. Kompanija svoj proces Intel 18A i njegove izvedenice postavlja kao tehnološku osnovu za nove osobne i poslužiteljske procesore te buduće vanjske projekte.
Pojam fizičke umjetne inteligencije obuhvaća sustave koji modelima, senzorima i procesorima povezuju digitalno odlučivanje s djelovanjem robota, vozila i industrijske opreme. Namjenski silicij odnosi se na čipove optimizirane za konkretna radna opterećenja, dok napredno pakiranje spaja više računalnih i memorijskih elemenata u jedan sustav kako bi se povećala propusnost i smanjila potrošnja. Intel razvija i varijantu procesa 18A-P, kompatibilnu s pravilima dizajna osnovnog procesa 18A, kako bi partneri mogli lakše prenijeti postojeće sklopove na izvedbu s drukčijim odnosom performansi i potrošnje.
Uz proizvodni proces potrebne su provjerene biblioteke intelektualnog vlasništva, alati za elektroničko projektiranje i pakiranja koja povezuju više čipova u cjelinu. U tim područjima nije dovoljan samo dobar dizajn procesora: potrebni su proizvodni prinos, pouzdani kapaciteti, oprema, materijali i dugoročni ugovori s kupcima. Zato će se uspjeh ponude mjeriti time pretvara li Intel novi kapital u konkurentne proizvode i dovoljno popunjene tvornice, a ne samom veličinom prikupljenog iznosa. Konačna struktura upotrebe sredstava postat će jasnija kroz buduće financijske izvještaje, kapitalne planove i objave o kupcima Foundryja.
Intel planira javnu ponudu običnih dionica s čvrstim pokroviteljstvom vrijednu 15 milijardi dolara kako bi ojačao bilancu i financirao širenje na tržištima umjetne inteligencije i poluvodiča. Među financijskim pokroviteljima ponude su J.P. Morgan Securities, Goldman Sachs, Morgan Stanley i Citigroup Global Markets.
Abysalto je nakon prve godine poslovanja u fazi u kojoj se početno spajanje mora pretvoriti u održiv rast i jasniji tržišni nastup. Kompanija je nastala iz tri tvrtke, kulturno se povezala i sada se priprema za širenje proizvoda i izlazak na strana tržišta. Željko Tandarić, predsjednik Uprave Abysalta, opisuje tu prvu godinu kao razdoblje učenja, povezivanja timova i postavljanja temelja za sljedeću etapu.
Hrvatska IT industrija posljednjih je nekoliko godina često govorila o krizi, usporavanju i promjenama tržišnih uvjeta. Ivan Bešlić iz udruge Unit Croatia i suosnivač Sofascorea smatra da je središnja tema danas ipak drukčija. Umjesto krize, industrija sve više govori o transformaciji koju donosi umjetna inteligencija. AI za njega nije tehnologija koja tek dolazi, nego stvarnost koja već mijenja način rada kompanija, očekivanja klijenata i odnos prema javnim politikama.
