AI mijenja nastanak softvera

U 5:42 ujutro nitko još nije otvorio laptop, a dio softverskog projekta već je napredovao. Jedan AI agent prošao je kroz poslovni zahtjev i izdvojio nejasnoće. Drugi ga je pretvorio u strukturirane zahtjeve za razvoj. Treći traži kontradikcije i praznine, četvrti zahtjeve uspoređuje s tehničkim dizajnom, peti dizajn pretvara u kod, šesti priprema testne scenarije, a sedmi provjerava može li se svaka važna odluka pratiti sve do početnog zahtjeva.

Takav scenarij dobro ilustrira ideju koja stoji iza novog načina razvoja softvera. AI agenti nisu uvedeni kako bi proizveli što više koda. Svaki ima jasno određenu ulogu, očekivani rezultat koji se može provjeriti i granice unutar kojih djeluje, dok na kritičnim mjestima odluku donosi čovjek.

Promjena je znatno šira od situacije u kojoj developer od generativnog AI-ja traži da napiše pojedinu funkciju. Riječ je o modelu u kojem uz ljude u razvojnom timu rade specijalizirani digitalni agenti. Time se mijenja i samo pitanje kapaciteta razvoja: više nije važno samo koliko developera sudjeluje na projektu, nego i koliku dodatnu inženjersku sposobnost mogu stvoriti AI agenti koji rade zajedno s njima.

Za Ericsson Nikolu Teslu, najveću hrvatsku ICT kompaniju, u kojoj je od gotovo 3.000 stručnjaka njih više od 2.000 uključeno u razvoj softvera i povezane inženjerske aktivnosti, to više nije teorijsko pitanje. Transformacija je već započela.

Siniša Krajnović, predsjednik Uprave Ericssona Nikole Tesle, promjenu postavlja znatno šire od samog uvođenja novih AI alata.

„Za nas AI transformacija nije uvođenje nekoliko novih alata. Ona se već odvija u tri povezana područja. Prvo je razvoj AI sposobnosti u rješenjima i proizvodima za naše kupce. Drugo je primjena AI-ja u vlastitim procesima kako bismo bili brži, kvalitetniji i učinkovitiji. Treće ide još dublje: mijenjamo način na koji nastaje softver“, ističe Krajnović.

Takva promjena ne odvija se odvojeno od korisnika tehnologije. Upravo njihove potrebe, poslovni procesi i očekivanja predstavljaju važan dio smjera u kojem kompanija razvija nova rješenja.

Krajnović dodaje da su kupci jedan od glavnih razloga zbog kojih kompanija svakodnevno propituje kako može raditi bolje. Posebno ga veseli rad s naručiteljima koji imaju jasnu viziju i žele biti predvodnici u korištenju tehnologije za unapređenje poslovnih procesa, povećanje kvalitete usluge, bolje donošenje odluka i otvaranje novih poslovnih mogućnosti.

„Na ENT Tehnološkim danima poseban ćemo naglasak staviti na umjetnu inteligenciju, automatizaciju i nove digitalne mogućnosti“, kaže Krajnović.

Tehnologija je, međutim, samo jedan dio promjene. Drugi je organizacijski i odnosi se na način na koji se nova tehnologija uvodi, provjerava i postupno širi kroz kompaniju.

Početak transformacije oslonio se na centralni tim ljudi koji su rano prepoznali potencijal umjetne inteligencije i bili spremni eksperimentirati.

„Netko mora otvoriti put, testirati što funkcionira i stvoriti okvir u kojem se nova tehnologija može sigurno širiti“, objašnjava Krajnović.

Takav početni tim tek je prvi korak. Pravi učinak nastaje kada se iskustvo počne širiti kroz organizaciju. Agentic SDLC zato nije nešto što se jednom dizajnira i nakon toga smatra dovršenim. Razvija se zajedno s ljudima koji ga koriste.

Inženjeri kroz stvarne projekte otkrivaju gdje umjetna inteligencija daje najveću vrijednost, gdje je potrebna dodatna kontrola, što je moguće automatizirati i u kojim područjima ljudska stručnost ostaje nezamjenjiva.

I upravo taj proces postaje važan izvor kontinuiranog poboljšavanja. Svaki novi slučaj uporabe, svaka uočena slabost i svako kvalitetno rješenje mogu unaprijediti način rada izvan granica jednog projekta ili jednog tima.

Znanje se tako više ne akumulira samo kroz iskustvo pojedinca. Može se širiti kroz cijeli inženjerski sustav.

„Upravo je ta sposobnost zajedničkog učenja jedna od najvećih snaga pristupa koji gradimo“, ističe Krajnović.

Tehnološku stranu te promjene dodatno pojašnjava Jelena Jurišić, direktorica za tehnologiju ENT Grupe (CTO). Ključna razlika između uobičajene primjene generativnog AI-ja i pristupa koji razvija kompanija jest u tome što se umjetna inteligencija ne zaustavlja na pisanju programskog koda.

„Generiranje koda je najvidljiviji dio generativnog AI-ja, ali nije nužno i najvažniji. Razvoj ozbiljnog softvera počinje puno prije prve linije koda i završava puno kasnije“, naglašava Jurišić.

Iza konačnog koda nalaze se analiza, zahtjevi, dizajn, arhitektura, implementacija, testiranje, verifikacija, dokumentacija i sljedivost. Upravo zato Ericsson Nikola Tesla ide prema agentic SDLC-u u kojem specijalizirani AI agenti sudjeluju u različitim dijelovima tog životnog ciklusa.

Jedan agent može analizirati opseg, drugi oblikovati zahtjeve, treći ih neovisno provjeravati, dok ostali agenti mogu pomagati u dizajnu, implementaciji, verifikaciji ili dokumentiranju.

„AI više nije samo alat koji pomaže pojedinom developeru. Postaje dio načina na koji cijeli razvojni tim planira, gradi, provjerava i isporučuje softver“, objašnjava Jurišić.

Širenje umjetne inteligencije kroz razvojni proces istodobno otvara jedno od najvažnijih pitanja cijelog koncepta: koliko kontrole treba prepustiti automatiziranom sustavu.

Krajnović upozorava da samo povećanje brzine nije dokaz uspješne transformacije.

„Brzina sama po sebi nije transformacija. Ako nešto napravimo dvostruko brže, ali izgubimo kontrolu nad kvalitetom, nismo napravili napredak“, ističe.

Zbog toga model koji Ericsson Nikola Tesla razvija nije zamišljen kao sustav u kojem umjetna inteligencija sama određuje sljedeći korak ili samostalno zaključuje da rezultat zadovoljava potrebnu razinu kvalitete.

Jurišić objašnjava da svaki agent ima ograničenu odgovornost, dok proces određuje redoslijed aktivnosti, očekivane rezultate i točke na kojima je potrebna kontrola kvalitete ili odluka čovjeka.

„Naše je načelo jednostavno: autonomija mora rasti zajedno s dokazima“, naglašava Jurišić.

Takav razvoj umjetne inteligencije nužno mijenja i pitanje uloge ljudi. Ako AI može preuzeti dio poslova koji su do sada pripadali developerima, posebno pisanje dijelova programskog koda, nameće se pitanje hoće li sam developer postati manje važan.

Krajnović smatra upravo suprotno.

„Developer budućnosti neće biti manje važan zato što AI može napisati dio koda. Njegova će se vrijednost sve više premještati prema arhitektonskim odlukama, razumijevanju domene, rješavanju složenih problema, provjeri kvalitete i upravljanju sve sposobnijim automatiziranim sustavima“, dodaje.

Slična se promjena odnosi na arhitekte, analitičare, QA stručnjake i inženjerske lidere. Zato kompanija, uz ulaganje u tehnologiju, naglasak stavlja i na ljude koji će tu tehnologiju koristiti.

Širinu interesa unutar kompanije pokazuju i konkretne brojke. Više od 300 ideja prošlo je kroz ovogodišnji Innovation Challenge, dok je na ENT AI Hackathonu više od 80 sudionika bilo raspoređeno u 17 timova.

U velikim inženjerskim organizacijama agentic pristup posebno dobiva na važnosti jer najveći problem često nije napisati jednu funkcionalnost, već održavati povezanost i dosljednost velikog broja dijelova složenog sustava.

Zahtjevi moraju biti međusobno usklađeni, API mora pratiti podatkovni model, implementacija mora odgovarati dizajnu, a testovi moraju potvrditi da je ono što je planirano doista i isporučeno.

Jelena Jurišić upravo u toj kompleksnosti vidi prostor u kojem umjetna inteligencija može donijeti novu vrijednost.

„AI može kontinuirano povezivati i provjeravati velik broj artefakata, ranije prepoznati odstupanja i nedosljednosti te smanjiti naknadne izmjene“, ističe.

To predstavlja pomak od AI-ja čija je primarna uloga generiranje sadržaja prema sustavu koji može pomagati u održavanju dosljednosti, kvalitete i sljedivosti kroz cijeli životni ciklus razvoja softvera.

Takav pristup, smatraju u Ericsson Nikoli Tesli, Hrvatskoj istodobno daje priliku za snažniju poziciju u AI transformaciji.

Siniša Krajnović naglašava da tehnološko liderstvo više ne ovisi samo o tome gdje se nalazi sjedište globalne kompanije. Sve više ovisi o koncentraciji znanja, kvaliteti ljudi i sposobnosti organizacije da novu tehnologiju pretvori u stvarnu vrijednost.

Ericsson Nikola Tesla ima snažnu inženjersku bazu, a kompanijski R&D centar, prema Krajnovićevim riječima, ima vodeću poziciju među Ericssonovim razvojnim centrima prema kvaliteti, isporuci i inovacijama. Njegovi timovi desetljećima razvijaju kompleksan softver te kompetencije za 5G i buduće 6G tehnologije.

„Upravo nam ta kombinacija znanja, iskustva i širine daje snažnu poziciju među predvodnicima AI transformacije u Hrvatskoj i šire“, pojašnjava Krajnović.

Koliko je transformacija stvarno uspješna pritom se neće procjenjivati prema broju AI alata koji se koriste, broju napisanih promptova ili količini uvedenih agenata.

Jelena Jurišić dodaje da su važni pokazatelji povezani sa stvarnim rezultatima inženjerskog procesa: koliko vremena prolazi od ideje do kvalitetnog rješenja, koliko je potrebno dorada, koliko se rano problemi otkrivaju, koliko je potpuna sljedivost i koliko se ljudskog vremena može usmjeriti prema aktivnostima u kojima čovjek stvara najveću vrijednost

Time se i krajnja vizija transformacije vraća na ono od čega je priča krenula – ne na broj AI alata, nego na način na koji organizacija stvara tehnologiju.

„Naša vizija nije kompanija koja je samo uvela AI. Želimo kompaniju koja je zbog AI-ja naučila raditi na potpuno nov način. Već mijenjamo kako zamišljamo, razvijamo, verificiramo i isporučujemo softver, kako unapređujemo vlastite procese i kako stvaramo novu vrijednost za kupce. Gradimo organizaciju u kojoj ljudi i inteligentni agenti zajedno stvaraju inženjersku sposobnost kakvu prije nismo imali“, ističe Krajnović.

Za njega je upravo promjena načina razmišljanja možda i najvažniji dio cijelog procesa.

„Ericsson Nikola Tesla desetljećima iz Hrvatske sudjeluje u stvaranju tehnologije koja se koristi diljem svijeta. Danas ulazimo u novo poglavlje u kojem više ne transformiramo samo proizvode i procese, transformiramo samu sposobnost stvaranja tehnologije. I to poglavlje već gradimo iz Hrvatske, zajedno s našim ljudima i kupcima, za Hrvatsku i za svijet“, zaključuje predsjednik Uprave ENT-a Siniša Krajnović.