Nova emisija ICTbusiness TV-a iz Barcelone donosi razgovore o tome kako umjetna inteligencija mijenja pametne telefone, telekom mreže, poslovnu komunikaciju i korisničko iskustvo. MWC se pritom potvrđuje kao mjesto na kojem se najjasnije vidi prijelaz ICT industrije iz faze tehnoloških eksperimenata u fazu stvarne tržišne primjene.
Nova emisija ICTbusiness TV-a iz Barcelone donosi presjek tema koje su obilježile ovogodišnji Mobile World Congress u Barceloni i to umjetnu inteligenciju u uređajima, mrežama i poslovnim procesima, novu fazu poslovne komunikacije, monetizaciju korisničkog iskustva te pripremu telekom industrije za 6G, cloud native razvoj i sigurnost. Četiri razgovora pokazuju kako se tržište udaljava od faze eksperimenata i ulazi u razdoblje konkretne primjene, u kojem AI mora donijeti mjerljiv poslovni učinak, jednostavnije usluge, veću privatnost i nove izvore prihoda.
Benjamin Braun CMO Samsunga Europagovori o tome kako se tržište pametnih telefona mijenja pod pritiskom umjetne inteligencije, ali i o potrebi da AI ne ostane privilegij najskupljih uređaja. Samsung, prema njegovim riječima, želi demokratizirati AI funkcije i učiniti ih dostupnima od premium modela do pristupačnijih Galaxy uređaja, uključujući postojeće korisnike kroz nadogradnje. Posebno naglašava jednostavnost korištenja, zaštitu podataka, privatni prikaz zaslona, kontrolu pristupa aplikacija i napredne mogućnosti kamere, dok u širem tržišnom kontekstu upozorava na mogući poluvodički superciklus i pritisak na opskrbu komponentama.
Ante Pamuković iz Infobipa objašnjava zašto RCS business messaging ulazi u novu fazu razvoja nakon godina sporog prihvaćanja i neuspjelih globalnih pokušaja. Ključna promjena dolazi iz širenja pokrivenosti kod mobilnih operatera, uključivanja Applea i činjenice da RCS kao nativna komunikacijska mogućnost ne traži preuzimanje posebne aplikacije. Za operatore to otvara novi izvor prihoda u trenutku pada tradicionalnih SMS prihoda, a za brendove prelazak s jednosmjerne poruke na interaktivnu komunikaciju, ponude, kupnju i izravan odnos s korisnikom. Time se stvara konkurencija kanalima poput WhatsAppa i veća vrijednost za poslovne korisnike i krajnje korisnike.
Rahul Kumar iz IBM-a fokus stavlja na promjenu koja se u telekomima, medijima i zabavnoj industriji dogodila u posljednjih godinu dana: AI je iz eksperimenta prešao u produkciju. Po njemu, presudno je da kompanije umjetnu inteligenciju ne uvode radi tehnologije same, nego radi poslovnog ishoda, povrata ulaganja i transformacije poduzeća. Govori o monetizaciji kroz oglašavanje, partnerstva i dinamične modele, ali i o personalizaciji korisničkog iskustva u velikom mjerilu. Posebno naglašava odgovornu i etičnu umjetnu inteligenciju, transparentnost podataka, upravljanje modelima i zaštitne mehanizme koji sprječavaju pogrešne ili nepouzdane rezultate.
I na kraju tu je Hrvoje Benčić iz Ericssona Nikole Tesle koji ističe da je MWC u Barceloni snažno obilježen konkretnom primjenom umjetne inteligencije u mrežama. Ericsson, prema njegovim riječima, AI ugrađuje u sve razine svojih rješenja, od baznih stanica i silicijskih čipova s neuronskim mrežama do agentne umjetne inteligencije za optimizaciju mreža i prediktivno rješavanje problema. Operaterima to omogućuje smanjenje operativnih troškova, brže definiranje novih usluga i veću personalizaciju. U evoluciji prema 6G-u AI postaje nativni dio mreže, a sve važniji postaju fizička umjetna inteligencija, roboti, dronovi, računalna snaga na rubu mreže, kibernetička sigurnost i razvoj kompetencija kroz AI, machine learning, MLOps i cloud native softverski razvoj.
Kibernetička sigurnost posljednjih je godina prerasla okvire tradicionalne zaštite informacijskih sustava i postala jedno od važnijih pitanja upravljanja poslovanjem. Sve veća ovisnost tvrtki o digitalnim tehnologijama, rast broja prijetnji i stroži regulatorni zahtjevi mijenjaju način na koji organizacije moraju pristupati zaštiti svojih podataka, zaposlenika i poslovnih procesa. O tome što se događa na tržištu i kako će se sigurnosna industrija razvijati u sljedećim godinama u 104. emisiji ICT na Ti razgovarali smo s Igorom Pavlekovićem iz tvrtke Nephos. U središtu razgovora našli su se odgovornost uprava, sigurnost digitalnih identiteta, koncept Zero Trust i utjecaj umjetne inteligencije na razvoj kibernetičkih prijetnji.
Rast kibernetičkih prijetnji istodobno povećava pritisak na organizacije, stručnjake i zakonodavce. Dok se raspravlja o novim mogućnostima umjetne inteligencije, brojni napadi i dalje iskorištavaju lozinke, ljudske pogreške i nedovoljno zaštićene sustave. Četiri razgovora povezuju konkretne primjere napada s pitanjima prevencije, ulaganja, regulatorne usklađenosti i pravne odgovornosti.
Podatkovni centri sve su važniji dio digitalne infrastrukture, ali njihov razvoj ne ovisi samo o potražnji za računalnim kapacitetima. U Hrvatskoj se istodobno otvaraju pitanja dostupnosti električne energije, stručnih kadrova, regulatornih postupaka i tržišnog pozicioniranja. Četiri sugovornika razmatraju što domaća industrija može naučiti iz europskih iskustava i kako odgovoriti na nove potrebe korisnika.
