Podatkovni centri kao temelj regionalne digitalne ekonomije

Podatkovni centri sve su važniji dio digitalne infrastrukture, ali njihov razvoj ne ovisi samo o potražnji za računalnim kapacitetima. U Hrvatskoj se istodobno otvaraju pitanja dostupnosti električne energije, stručnih kadrova, regulatornih postupaka i tržišnog pozicioniranja. Četiri sugovornika razmatraju što domaća industrija može naučiti iz europskih iskustava i kako odgovoriti na nove potrebe korisnika.

Odaziv na prvu konferenciju Hrvatske udruge podatkovnih centara potvrdio je potrebu za stručnim dijalogom o industriji, ističe za ICTbusiness Media - ICTbusiness TV Goran Đoreski, predsjednik Hrvatske udruge podatkovnih centara i predstavnik Digital Realtyja. Hrvatska je malo tržište, ali njezin položaj u Europskoj uniji, povezanost s energetskim sustavom i pristup jugoistočnoj Europi stvaraju osnovu za regionalno pozicioniranje. Pritom upozorava da načelna podrška države mora biti praćena konkretnim pomacima u izdavanju građevinskih dozvola, priključenju na električnu mrežu i zakonodavstvu. Velike investicije u infrastrukturu za umjetnu inteligenciju otvaraju prilike, ali i rizike jer dugoročna isplativost takvih projekata još nije potvrđena kroz puni investicijski ciklus. Zato smatra da Hrvatska treba tražiti održiv model ulaganja, koristiti iskustva razvijenijih tržišta poput Poljske i Njemačke te postupno graditi znanja potrebna za upravljanje većim podatkovnim centrima. Uspjeh ovisi o koordinaciji privatnog sektora i državnih institucija, a ne samo o najavi novih projekata.

Poljska postaje tržište koje privlači potražnju iz tradicionalnih europskih središta podatkovnih centara, pojašnjava za ICTbusiness Media - ICTbusiness TV Piotr Kowalski iz Polish Data Center Associationa. Nakon ulaska velikih pružatelja usluga u javnom oblaku, poljski je kapacitet, prema njegovim podacima, porastao sa 70 na približno 220 megavata, dok se do 2030. razmatra rast na 500 do 600 megavata. Naglašava da je razvoj potrebno planirati zajedno s operatorom prijenosne elektroenergetske mreže, čiji dugoročni planovi predviđaju znatno veće kapacitete. Ulaganja imaju širi učinak od same izgradnje: uključuju domaće projektante, proizvođače, izvođače i stručnjake, a otpadna toplina centara može se koristiti u sustavima daljinskog grijanja. Podatkovni centri pritom ostaju infrastruktura bez koje nema neprekidnog pristupa svakodnevnim digitalnim uslugama. Za Poljsku i Hrvatsku posebno je važna mogućnost ravnomjernijeg geografskog razvoja europske digitalne infrastrukture, izvan nekoliko dosad dominantnih gradova.

Podatkovni centri okosnica su digitalnog društva, od komunikacija do financijskih transakcija, naglašava za ICTbusiness Media - ICTbusiness TV Igor Grdić iz Hrvatske udruge podatkovnih centara i Vertiva. Hrvatska udruga podatkovnih centara zato okuplja stručnjake, povezuje industriju s ministarstvima i želi stvoriti povoljnije uvjete za ulaganja. Hrvatska, smatra, ima geografsku prednost i znanje razvijeno tijekom proteklih desetak godina, no veći projekti zahtijevaju koordinirano planiranje proizvodnje i prijenosa električne energije. Ne svodi potencijal tržišta na jedan najavljeni megaprojekt: prostor vidi i za centre snage od stotinu do nekoliko stotina megavata. Potražnja povezana s umjetnom inteligencijom mijenja kartu europskih ulaganja i otvara mogućnosti gradovima izvan tradicionalnih središta. Pritom ističe da hrvatske centre ne treba promatrati isključivo kroz potrebe domaćih korisnika jer mogu opsluživati znatno šire regionalno tržište.

Hrvatska udruga podatkovnih centara nastala je iz potrebe za povezivanjem operatora, dobavljača i drugih sudionika industrije te razmjenom praktičnih iskustava, kazuje za ICTbusiness Media - ICTbusiness TV Filip Olujić iz Hrvatske udruge podatkovnih centara i DataBoxa. Na primjeru DataBoxa pokazuje kako rast zahtjeva korisnika mijenja i samu infrastrukturu: postojeći centar proširuje se na 2,5 megavata, a gustoća snage u novom dijelu povećava se s dva na osam kilovata po ormaru. U pripremi je i projekt DC2 kapaciteta većeg od deset megavata. Uz kolokaciju, kroz partnerstvo s Datumom razvijaju se lokalna GPU infrastruktura i rješenja za umjetnu inteligenciju u kontroliranom okruženju, bez potrebe da korisnički podaci napuštaju taj sustav. Olujić razlikuje klasične podatkovne centre od velikih AI tvornica i očekuje daljnji rast domaćeg kolokacijskog tržišta. Smatra da bi položaj Hrvatske mogao privući dio ulaganja s europskih tržišta koja se suočavaju s energetskim i regulatornim ograničenjima.