Kibernetička sigurnost više nije samo pitanje tehnologije i IT odjela, nego postaje jedan od ključnih poslovnih rizika za uprave i vlasnike tvrtki. Igor Pavleković iz tvrtke Nephos u novoj emisiji ICT na Ti govori o promjenama koje donose europska regulativa, zaštita digitalnih identiteta i sve šira primjena umjetne inteligencije. Poseban izazov predstavlja činjenica da umjetna inteligencija istodobno povećava mogućnosti obrane i olakšava izvođenje sofisticiranih napada. Tvrtke će zato morati promijeniti način upravljanja sigurnošću, ali i odnos prema tehnologiji i zaposlenicima.
Kibernetička sigurnost posljednjih je godina prerasla okvire tradicionalne zaštite informacijskih sustava i postala jedno od važnijih pitanja upravljanja poslovanjem. Sve veća ovisnost tvrtki o digitalnim tehnologijama, rast broja prijetnji i stroži regulatorni zahtjevi mijenjaju način na koji organizacije moraju pristupati zaštiti svojih podataka, zaposlenika i poslovnih procesa. O tome što se događa na tržištu i kako će se sigurnosna industrija razvijati u sljedećim godinama u 104. emisiji ICT na Ti razgovarali smo s Igorom Pavlekovićem iz tvrtke Nephos. U središtu razgovora našli su se odgovornost uprava, sigurnost digitalnih identiteta, koncept Zero Trust i utjecaj umjetne inteligencije na razvoj kibernetičkih prijetnji.
Pavleković upozorava kako je sigurnost dugo bila prepuštena IT odjelima, dok su uprave i vlasnici tvrtki često na nju gledali ponajprije kao na trošak. Takav se pristup mijenja pod utjecajem europske regulative, posebno direktive NIS2, koja povećava odgovornost rukovodstva za upravljanje kibernetičkim rizicima. Sigurnosni incident više nije samo tehnički problem koji treba riješiti, nego događaj koji može zaustaviti poslovanje, prouzročiti financijske gubitke i ozbiljno narušiti reputaciju organizacije.
Koliko je sigurnost važna najbolje pokazuju situacije u kojima informacijski sustavi prestanu funkcionirati. Napadi na bolnice mogu onemogućiti pružanje zdravstvenih usluga, dok prekidi telekomunikacijskih sustava izravno utječu na velik broj korisnika. Posljedice pritom nisu ograničene na velike organizacije. I manje tvrtke mogu izgubiti povjerenje kupaca i dobavljača, posebno kada njihovi poslovni partneri počnu procjenjivati sigurnosne rizike unutar opskrbnog lanca.
Jedan od ključnih izazova, prema Pavlekoviću, ostaje tradicionalan pristup upravljanju sigurnošću. Informacijski sustavi često se održavaju prema ustaljenim pravilima, bez dovoljno prilagodbe novim prijetnjama. Problem nije samo u tehnologiji, nego i u otporu promjenama među zaposlenicima, ali ponekad i unutar samih IT odjela. Sigurnosni mehanizmi koji su bili zadovoljavajući prije desetak godina više ne mogu pružiti odgovarajuću zaštitu u današnjem digitalnom okruženju.
Posebno mjesto u takvom pristupu zauzimaju digitalni identiteti. Korisnički računi i prava pristupa postali su među najvažnijim elementima sigurnosti jer gotovo svaki poslovni proces uključuje pristup aplikacijama, servisima ili podacima. Pavleković ističe važnost suvremenih metoda autentikacije, uključujući pristupne ključeve, odnosno passkeys, koji omogućuju sigurniju prijavu bez tradicionalnih lozinki. Višefaktorska autentikacija također povećava razinu zaštite, ali sama po sebi više nije dovoljna za sprječavanje svih oblika napada.
S time je povezan koncept Zero Trust, koji polazi od pretpostavke da nijednom korisniku, uređaju ili aplikaciji ne treba automatski vjerovati. Umjesto oslanjanja isključivo na mrežnu zaštitu, pristup se procjenjuje na temelju identiteta, uređaja, okolnosti prijave i drugih sigurnosnih pokazatelja. Suvremena rješenja pritom koriste strojno učenje i analizu podataka kako bi u stvarnom vremenu procijenila predstavlja li određena aktivnost potencijalnu prijetnju.
Međutim, tehnološka rješenja ne donose rezultate bez organizacijskih promjena. Uvođenje novih metoda prijave, digitalnih certifikata i sigurnosnih pravila zahtijeva prilagodbu zaposlenika i poslovnih procesa. Pavleković smatra kako mnoge organizacije već kasne s takvim promjenama, iako su današnja rješenja jednostavnija za korištenje od ranijih sustava koji su zahtijevali posebne kartice ili dodatne fizičke uređaje.
Umjetna inteligencija mijenja obje strane kibernetičke sigurnosti. Napadačima omogućuje brže istraživanje ranjivosti, izradu zlonamjernog koda i automatizaciju pojedinih faza napada. Istodobno sigurnosnim stručnjacima otvara mogućnost učinkovitijeg otkrivanja prijetnji, analize velikih količina podataka i razvoja automatiziranih odgovora na incidente.
Prema Pavlekoviću, tradicionalni sigurnosni alati koji se oslanjaju na unaprijed definirana pravila više nisu dovoljni za brzinu kojom se prijetnje razvijaju. Umjetna inteligencija može pomoći u povezivanju informacija iz različitih sustava i njihovoj analizi, čime se skraćuje vrijeme potrebno za otkrivanje napada i reakciju. Važnost razmjene informacija među organizacijama dodatno dolazi do izražaja u financijskom sektoru, gdje europska uredba DORA uređuje digitalnu operativnu otpornost i suradnju u području kibernetičkih rizika.
Ipak, nekritičko oslanjanje na umjetnu inteligenciju može stvoriti nove sigurnosne probleme. Generirani kod, preporuke i automatizirane odluke zahtijevaju provjeru stručnjaka koji razumiju njihov kontekst i moguće posljedice. Poseban izazov predstavljaju AI agenti koji mogu samostalno koristiti različite alate, prikupljati informacije i donositi odluke. Bez odgovarajućeg nadzora takvi sustavi mogu povećati rizik umjesto da ga smanje.
Govoreći o budućnosti, Pavleković očekuje da će tržište postupno prijeći iz faze velikih očekivanja od umjetne inteligencije prema njezinoj konkretnijoj i racionalnijoj primjeni. Tvrtke će sve više morati dokazivati donose li ulaganja stvarne koristi, kvalitetnija rješenja i veću učinkovitost. Istodobno će se nastaviti razvoj prijetnji jer će i napadači usvajati nove mogućnosti umjetne inteligencije.
Kibernetička sigurnost posljednjih je godina prerasla okvire tradicionalne zaštite informacijskih sustava i postala jedno od važnijih pitanja upravljanja poslovanjem. Sve veća ovisnost tvrtki o digitalnim tehnologijama, rast broja prijetnji i stroži regulatorni zahtjevi mijenjaju način na koji organizacije moraju pristupati zaštiti svojih podataka, zaposlenika i poslovnih procesa. O tome što se događa na tržištu i kako će se sigurnosna industrija razvijati u sljedećim godinama u 104. emisiji ICT na Ti razgovarali smo s Igorom Pavlekovićem iz tvrtke Nephos. U središtu razgovora našli su se odgovornost uprava, sigurnost digitalnih identiteta, koncept Zero Trust i utjecaj umjetne inteligencije na razvoj kibernetičkih prijetnji.
Rast kibernetičkih prijetnji istodobno povećava pritisak na organizacije, stručnjake i zakonodavce. Dok se raspravlja o novim mogućnostima umjetne inteligencije, brojni napadi i dalje iskorištavaju lozinke, ljudske pogreške i nedovoljno zaštićene sustave. Četiri razgovora povezuju konkretne primjere napada s pitanjima prevencije, ulaganja, regulatorne usklađenosti i pravne odgovornosti.
Podatkovni centri sve su važniji dio digitalne infrastrukture, ali njihov razvoj ne ovisi samo o potražnji za računalnim kapacitetima. U Hrvatskoj se istodobno otvaraju pitanja dostupnosti električne energije, stručnih kadrova, regulatornih postupaka i tržišnog pozicioniranja. Četiri sugovornika razmatraju što domaća industrija može naučiti iz europskih iskustava i kako odgovoriti na nove potrebe korisnika.
