Norveška vlada predlaže privremenu zabranu uporabe pametnih naočala s umjetnom inteligencijom na odabranim javnim mjestima. Fokus je na prostorima u kojima postoji veći rizik neovlaštenog snimanja, uključujući škole, zdravstvene ustanove i svlačionice. Vlada paralelno želi osnovati stručnu skupinu za izradu trajnog regulatornog okvira.
Norveška vlada planira uvesti privremenu zabranu uporabe pametnih naočala s umjetnom inteligencijom na pojedinim javnim mjestima. Prijedlog dolazi nakon sve izraženijih zabrinutosti za privatnost povezanih s nosivim uređajima koji imaju mogućnosti snimanja i nadzora.
Zakonodavni prijedlog predviđa ograničavanje uporabe AI naočala u parkovima, na plažama, u muzejima, trgovačkim centrima i na javnim događanjima, a zabrana bi se mogla proširiti i na prostore koje često koriste djeca, uključujući igrališta. Ograničenja bi mogla obuhvatiti i okruženja u kojima je privatnost posebno važna, poput zdravstvenih ustanova, sportskih objekata sa svlačionicama i različitih obrazovnih institucija.
Mjera bi uskoro trebala biti formalno upućena parlamentu. Time bi Norveška mogla postati prva država koja uvodi konkretan nacionalni regulatorni odgovor na nosive uređaje koji kombiniraju umjetnu inteligenciju s kamerom i mikrofonom. Vlasti naglašavaju da se ne radi o potpunoj zabrani AI naočala te da bi privatna uporaba ostala dopuštena ondje gdje nema povećanog rizika neovlaštenog snimanja.
Ministar digitalizacije i javne uprave Torgeir Micaelsen izjavio je da bi privremena zabrana trebala omogućiti temeljitu analizu posljedica korištenja AI naočala. Cilj je otvoriti informiranu javnu raspravu i stvoriti čvrstu osnovu za dugoročni regulatorni okvir.
Pametne naočale nove generacije sve češće kombiniraju kameru, mikrofone, glasovnog asistenta i modele umjetne inteligencije koji mogu tumačiti okruženje korisnika. Upravo ta kombinacija stvara veći rizik za privatnost od klasičnih nosivih uređaja. Osoba u blizini korisnika naočala ne mora uvijek lako prepoznati da se fotografira, snima ili da se njezin govor obrađuje. Posebno su osjetljivi prostori u kojima postoji razumno očekivanje privatnosti, poput svlačionica, zdravstvenih ustanova i obrazovnih prostora. Europski propisi o zaštiti podataka već postavljaju zahtjeve za zakonitu obradu osobnih podataka, ali brzi razvoj nosivih AI uređaja otvara nova praktična pitanja provedbe.
Važno je i pitanje biometrijskih podataka ako uređaj koristi prepoznavanje lica ili druge metode identifikacije osoba. Proizvođači zato moraju sve jasnije pokazivati kada je snimanje aktivno i kako se podaci obrađuju. Nacionalne zabrane mogu biti privremeno rješenje dok se ne razviju preciznija pravila za pojedine slučajeve uporabe. Norveški pristup mogao bi postati važan presedan i za druge europske države koje razmatraju kako uskladiti inovacije s pravom na privatnost. Razvoj tržišta vjerojatno će ovisiti o tome mogu li proizvođači ponuditi funkcionalnosti koje su korisne, ali istodobno dovoljno transparentne i društveno prihvatljive.
Norveška vlada planira uvesti privremenu zabranu uporabe pametnih naočala s umjetnom inteligencijom na pojedinim javnim mjestima. Prijedlog dolazi nakon sve izraženijih zabrinutosti za privatnost povezanih s nosivim uređajima koji imaju mogućnosti snimanja i nadzora.
Globalne isporuke pisača i drugih hardcopy perifernih uređaja nastavile su padati te su u drugom tromjesečju 2026. bile 7 posto manje nego godinu ranije, na 17,2 milijuna jedinica, prema IDC-u. Vrijednost isporuka iznosila je 8,1 milijardu dolara, što je pad od 5,8 posto u odnosu na prethodnu godinu.
Irski novinski izdavači i glazbena industrija pozvali su vladu da preuzme vodeću ulogu u europskom odgovoru na korištenje zaštićenih djela za treniranje generativnog AI-ja. Organizacije traže jasnije licenciranje, naknadu autorima i transparentnost o sadržaju u skupovima podataka. Irska je posebno važna jer ondje europska sjedišta imaju brojne američke tehnološke kompanije.
