Trgovanje na globalnim burzama - analiza tjedna koji je označio novu eru carinskih ratova

Tjedan koji je iza nas započeo je u ozračju gotovo nepobjedive euforije. Američki dionički indeksi, predvođeni S&P 500 i Nasdaqom, nizali su povijesne rekorde, naizgled otporni na sve tinjajuće zabrinutosti. S&P 500 je u ponedjeljak zabilježio šestu uzastopnu rekordnu vrijednost, dok je tehnološki Nasdaq dosegnuo deseti rekord u jedanaest dana, potaknut optimizmom oko sezone korporativnih zarada i nadom u povoljno rješenje trgovinskih sporova. Međutim, do petka se taj optimizam u potpunosti istopio, ustupivši mjesto oštroj i sveobuhvatnoj rasprodaji koja je zahvatila globalna tržišta.

Ovaj dramatičan preokret nije bio slučajan. Pokrenut je snažnim "dvojnim udarom" negativnih katalizatora koji su pogodili tržišta krajem tjedna. Prvi udarac stigao je u obliku kulminacije američke carinske sage s rokom 1. kolovoza, koja je donijela određenu jasnoću, ali i nove strahove u obliku agresivnih tarifa. Drugi, i možda još snažniji udarac, bio je šokantno loš izvještaj o zapošljavanju u SAD-u, koji je pokrenuo ozbiljna pitanja o zdravlju najvećeg svjetskog gospodarstva.

Prošli tjedan označio je potencijalnu prekretnicu u kojoj su se makroekonomske i geopolitičke realnosti konačno probile kroz otpornu fasadu tržišta. Brzina kojom se sentiment preokrenuo iz niske volatilnosti i rekordnih visina u visoku volatilnost i oštre gubitke sugerira da tržišna otpornost nije bila znak snage, već opasne samodopadnosti. Investitori, koji nisu adekvatno vrednovali rizike negativnih ishoda na trgovinskom i ekonomskom planu, bili su uhvaćeni nespremni, što je dovelo do paničnog bijega prema sigurnijim utočištima. Tjedan je završio s rastućim "zidom brige", prisilivši ulagače da se suoče s novom, neizvjesnijom realnošću.

Američka tržišta doživjela su najteži tjedan od travanjske krize uzrokovane carinskim prijetnjama. S&P 500 pao je za 2,36 posto, Dow Jones za 2,92 posto, dok je Nasdaq zabilježio pad od 2,17 posto. Petak je bio posebno dramatičan - Dow je pao za više od 500 bodova, dok je S&P 500 zabilježio najgori dan od svibnja.

Glavni pokretač ovog pesimizma bio je izvještaj o zapošljavanju u SAD-u za srpanj, koji je bio daleko ispod očekivanja. Američko gospodarstvo dodalo je samo 73,000 novih radnih mjesta, znatno manje od prognoziranih 95,000 do 104,000. Međutim, ono što je istinski potreslo tržišta bila je masivna revizija podataka za prethodna dva mjeseca, koja je izbrisala čak 260,000 prethodno prijavljenih radnih mjesta. Ova revizija nije samo pokazala slabost u srpnju, već je retroaktivno promijenila cijeli narativ o tržištu rada, sugerirajući da je gospodarsko usporavanje započelo mjesecima ranije i bilo je zamaskirano pretjerano optimističnim početnim podacima. Prosječni mjesečni rast zaposlenosti u posljednja tri mjeseca pao je na svega 35,000, u usporedbi sa 127,000 u prethodnom tromjesečju, što ukazuje na oštro kočenje. Stopa nezaposlenosti također je blago porasla s 4.1% na 4.2%.

Ovi podaci imali su trenutačan i dramatičan utjecaj na očekivanja vezana uz politiku Federalnih rezervi (Fed). Iako je Fed na svom sastanku u srijedu zadržao kamatne stope nepromijenjenima na razini od 4.25% do 4.5%, a predsjednik Jerome Powell nije signalizirao skori rez, loš izvještaj o zapošljavanju potpuno je preokrenuo situaciju. Vjerojatnost da će Fed smanjiti kamatne stope na sastanku u rujnu skočila je s 39% u četvrtak na čak 84% u petak. Tržište sada vidi Feda u procjepu: s jedne strane, podaci o inflaciji (PCE) bili su nešto viši od očekivanih, što bi zahtijevalo oprez, no s druge strane, pritisak da se rezanjem stopa spriječi recesija postao je ogroman.

Okidač za rasprodaju bio je dvojak. Prvo, Trump je u četvrtak navečer potpisao izvršnu naredbu kojom uvodi carine od 10 posto do 41 posto na uvoz iz desetaka zemalja, uključujući ključne partnere poput Kanade (35 posto), Indije (25 posto) i Tajvana. Drugo, podaci o zapošljavanju za srpanj pokazali su da je gospodarstvo stvorilo samo 73.000 novih radnih mjesta, daleko ispod očekivanih 100.000.

Prošli tjedan bio je trenutak istine za "Veličanstvenih sedam" (Magnificent 7) – mega-kapitalizirane tehnološke kompanije koje su bile glavni motor rasta tržišta. Četiri od sedam divova objavilo je svoje kvartalne rezultate, a reakcije tržišta bile su izrazito selektivne, pokazujući da se više ne nagrađuju samo dobri rezultati, već se nemilosrdno kažnjava svaki znak buduće slabosti.

Microsoft (MSFT) i Meta Platforms (META) objavili su snažne rezultate koji su nadmašili očekivanja i bili su dobro primljeni od strane investitora. Microsoft je ponovno demonstrirao snagu svog odjela za računalstvo u oblaku, Azure, čime je potvrdio vodeću poziciju u "ratovima oblaka".

S druge strane, Amazon (AMZN) je, unatoč tome što je nadmašio procjene prihoda i dobiti, doživio pad dionica od 8% nakon objave. Ključni razlog bio je razočaravajući rast Amazon Web Services (AWS), koji je izgledao anemično u usporedbi s eksplozivnim rastom Microsoftovog Azurea. Ova usporedba pokazuje da je tržište postavilo novi, viši standard za uspjeh u oblaku, a taj standard sada definira Microsoft. U očima investitora, vodstvo u oblaku integriranom s umjetnom inteligencijom postalo je najvažniji metar, a Amazonov neuspjeh da ispuni taj novi standard doveo je do oštre kazne unatoč inače solidnim brojkama.

Tehnološke dionice, koje su bile pokretači rasta kroz veći dio godine, posebno su pogođene. Amazon je pao čak 8,27 posto nakon razočaravajućih rezultata AWS-a, Microsoft je izgubio 1,76 posto, dok je Nvidia, unatoč rekordnim visinama tijekom tjedna, završila s padom od 2,33 posto.

Apple je predstavio zanimljiv paradoks - unatoč tome što je nadmašio očekivanja analitičara s prihodima od 94 milijarde dolara u trećem kvartalu (rast od 10 posto godišnje), dionica je pala 2,5 posto. Razlog leži u zabrinutosti zbog potencijalnih novih carina na iPhone proizvodnju.

Meta koji je dosegnulo rekordne visine nakon objave rezultata, završila je tjedan s padom od 3,05 posto, dok su dionice Alphabet-a pale 1,44 posto. Tesla, koja je potpisala rekordni ugovor s Samsungom o čipovima vrijedan 16,5 milijardi dolara, ipak je pala 1,83 posto.

Europska tržišta završila su tjedan s mješovitim osjećajima nakon što je EU u nedjelju postigao trgovinski sporazum s SAD-om koji je mnogi dočekali kao „najbolji mogući u teškim okolnostima". Sporazum postavlja carinsku stopu od 15 posto na većinu europskih izvoza u SAD, što je manje od prijećenih 30 posto, ali još uvijek značajno više od povijesnih stopa.

STOXX 600 pao je 1,8 posto u petak, dok je EU50 indeks izgubio 2,80 posto i završio na 5.174 boda. Njemački DAX varirao je između -0,3 posto i -2,66 posto ovisno o sektoru, dok je britanski FTSE 100 pao između 0,2 posto i 0,7 posto.

Posebno su pogođene bile farmaceutske dionice nakon što je Trump poslao pisma 17 najvećih farmaceutskih tvrtki zahtijevajući smanjenje cijena lijekova u SAD-u. Roche, AstraZeneca, Novartis i Novo Nordisk pali su između 1 posto i 3 posto.

Najdramatičniji pad zabilježila je danska tvrtka Novo Nordisk, čija je dionica pala rekordnih 23 posto u jednom danu, što je obrisalo 57,5 milijardi dolara tržišne kapitalizacije. Tvrtka je revidirala projekcije rasta prodaje za 2025. prema dolje zbog pojačane konkurencije na tržištu lijekova za mršavljenje.

Azijska tržišta pokazala su različite rezultate, ali prevladao je oprez prije novog kola carina. Nikkei 225 varirao je od -0,65 posto do -0,9 posto, ovisno o danu, dok je Hang Seng u Hong Kongu pao 1,07 posto i zatvorila na 24.507,81 bod.

Shanghai Composite pokazao je mješovite rezultate tijekom tjedna s blago pozitivnim kretanjima ranije u tjednu, dok je australski ASX 200 pao 0,94 posto. Japanska stopa nezaposlenosti zadržala se na 2,5 posto u lipnju, što se poklopilo s očekivanjima.

Tržište roba pokazalo je jasnu podjelu između sigurnih luka i energetskih sirovina. Zlato je nastavilo svoju impresivnu 2025. godinu, završivši tjedan na 3.362,51 dolara za uncu s rastom od 2,25 posto u petak i godišnjim rastom od čak 37,65 posto.

Srebro je također poraslo 0,93 posto u petak, ali zabilježilo je blagi tjedni pad od 0,20 posto. Razlozi za rast plemenitih metala leže u povećanoj neizvjesnosti zbog carinskih ratova i očekivanjima mogućeg smanjenja kamatnih stopa Federalnih rezervi.

Cijene sirove nafte, i WTI i Brent, zabilježile su pad na tjednoj razini. WTI je tjedan završio na oko 67.30 dolara po barelu, s tjednim padom od oko 2.9 posto, dok je Brent pao za oko 3.1 posto na otprilike 69.50 dolara. Ovaj pad izravan je odraz straha od usporavanja globalnog gospodarstva. Više carine djeluju kao porez na globalnu trgovinu, a slab izvještaj o zapošljavanju u SAD-u signalizira manju potražnju iz najvećeg svjetskog potrošača. Ovi klasični "risk-off" faktori nadjačali su sve brige oko ponude, gurajući cijene nafte prema dolje.Razlozi uključuju izvještaje o mogućem dogovoru OPEC+ članica o povećanju proizvodnje za 548.000 barela dnevno u rujnu.

Trumpova „Liberation Day" politika, najavljana još 2. travnja, konačno je stupila na snagu. Prosječna američka carinska stopa porasla je s 2,5 posto u siječnju na procijenjenih 18,4 posto u srpnju 2025. - najvišu razinu u više od stoljeća.

Do kraja tjedna SAD su postigle sporazume s nekoliko ključnih partnera Europska unija: 15 posto carine na većinu robe, uključujući automobile, Japan: 15 posto carine s investicijskim paketom od 550 milijardi dolara,  Južna Korea: 15 posto carinsku stopu, Ujedinjeno Kraljevstvo: Ranije postignuti sporazum s 10 posto stopom.

Neposredno prije isteka roka, SAD i Europska unija postigli su dogovor kojim je izbjegnuta prijetnja uvođenja carine od 30%. Nova osnovna carinska stopa na većinu europskih proizvoda iznosit će 15%. Iako je to znatno više od povijesnog prosjeka od oko 4.8%, predstavlja olakšanje u odnosu na najavljeni scenarij. Reakcije unutar EU bile su podijeljene i daleko od slavljeničkih. U Njemačkoj je prevladalo pragmatično olakšanje; kancelar Friedrich Merz izjavio je da je dobro što je "izbjegnuta nepotrebna eskalacija", ali je priznao da carina od 15% predstavlja "značajan teret" za njemačko izvozno gospodarstvo. U Francuskoj su reakcije bile otvoreno neprijateljske. Dužnosnici su sporazum nazvali "neuravnoteženim", "nejednakim" i činom "pokoravanja", tvrdeći da Europa nije iskoristila svoju ekonomsku snagu. Sporazum također uključuje obvezu EU da kupi američku energiju u vrijednosti od 750 milijardi dolara i realizira dodatnih 600 milijardi dolara investicija, što dodatno komplicira sliku. Ovaj dogovor predstavlja temeljnu promjenu u transatlantskim odnosima, prelazak s partnerstva temeljenog na pravilima (WTO) na transakcijski odnos temeljen na moći.

Najneizvjesniji ostaju pregovori s Kinom. Nakon dva dana razgovora u Stockholmu, SAD i Kina složile su se nastaviti s produljenjem 90-dnevnog primirja koje istječe 12. kolovoza. Tijekom primirja, američke carine smanjene su sa 145 posto na 30 posto, dok su kineske carine smanjene sa 125 posto na 10 posto.

Najveći šok tjedna stigao je u petak, 1. kolovoza, kada su SAD uvele univerzalnu carinu od 50% na uvoz poluproizvoda od bakra (cijevi, žice, limovi) i derivata. Odluka je donesena na temelju istrage prema Odjeljku 232, uz obrazloženje zaštite nacionalne sigurnosti i borbe protiv "predatorskih praksi" stranih konkurenata. Ova mjera izazvala je potres na tržištima roba, uzrokujući u četvrtak jedan od najvećih zabilježenih unutardnevnih padova cijena bakrenih futuresa. Ovaj potez nije samo protekcionistički; on predstavlja korištenje industrijske politike kao oružja. Ciljanjem poluproizvoda, a ne sirovina, SAD nastoji poremetiti globalne opskrbne lance u strateškim sektorima poput električnih vozila, čiste energije i obrane, te prisiliti na preslagivanje proizvodnje.

Ministar financija Scott Bessent nazvao je razgovore „konstruktivnima", ali naglasio da „ništa nije dogovoreno dok ne razgovaramo s predsjednikom Trumpom". Mogući susret Trumpa i Xi Jinpinga planira se za listopad tijekom APEC summita u Južnoj Koreji.

Federalne rezerve zadržale su kamatne stope nepromjenjene na svojem petom uzastopnom sastanku, ali dvojica članova glasovala je za smanjenje od 0,25 postotnih bodova. Slabi podaci o zapošljavanju povećali su očekivanja za smanjenje stopa u rujnu na preko 80 posto.

Jerome Powell, predsjednik Fed-a, naglasio je da smanjenje stopa u rujnu „daleko od garantiranog", što je dodatno zabrinulo tržišta. Trumpov posjet sjedištu Fed-a tijekom tjedna, gdje je izrazio želju za nižim stopama, dodao je političku dimenziju monetarnoj politici.

Unatoč geopolitičkim turbulencijama, korporacijski rezultati ostaju relativno snažni. Od 66 posto S&P 500 tvrtki koje su objavile rezultate do petka, 82 posto je nadmašilo očekivanja analitičara po pitanju zarade, s kombiniranom stopom rasta zarade od 10,3 posto.

Alphabet je najavio povećanje AI-related CapEx-a za 10 milijardi dolara, što je potaknulo dionice poluvodiča. Microsoft je nakratko dosegnuo tržišnu kapitalizaciju od 4 bilijuna dolara, postajući tek druga tvrtka u povijesti koja je dosegnula tu razinu.

Kombinacija carinskih ratova, slabih ekonomskih podataka i geopolitičke neizvjesnosti stvara kompleksan okoliš za investitore. Goldman Sachs izvještava da je dosadašnja incidencija carina pala oko 49 posto na američke potrošače, 39 posto na američka poduzeća i 12 posto na strane izvoznike.

Međunarodni monetarni fond upozorio je da bi povećanje carina moglo dodatno umanjiti globalnu neizvjesnost i ometati ekonomsku aktivnost. Istovremeno, tržišta čine se prilagođavaju novoj realnosti, s investitorima koji traže sektor-specifične prilike unutar šireg okruženja ograničenja.

JPMorgan očekuje usporavanje američkog gospodarstva na 0,75 posto godišnje u druhom polugodištu godine, nakon što je primeiro polugodište zabilježilo rast od 1,1 posto. Europska gospodarstva suočavaju se s dodatnim pritiscima inflacije zbog viših uvoznih troškova, dok azijska tržišta nastoje navigirati između američko-kineskih trgovinskih tenzija.

Za razliku od nafte, zlato je doživjelo snažan rast krajem tjedna, skočivši za više od 2.2% i trgujući se na razinama između 3,350 i 3,400 dolara po unci. Ovo je bio klasičan bijeg u sigurno utočište, potaknut s dva glavna razloga. Prvo, kaos i ekonomska šteta uzrokovani novim carinama povećali su potražnju za zlatom kao zaštitom od neizvjesnosti. Drugo, slab izvještaj o zapošljavanju potaknuo je strahove od recesije i dramatično povećao oklade na smanjenje kamatnih stopa od strane Feda. Niže kamatne stope smanjuju oportunitetni trošak držanja zlata, koje ne donosi prinos, čineći ga atraktivnijim ulaganjem. Zlato, koje je početkom tjedna bilo pod pritiskom zbog jačeg dolara i djelomičnog smanjenja neizvjesnosti nakon dogovora SAD-a i EU, eksplodiralo je u petak kao izravna reakcija na ekonomske i geopolitičke šokove.

Tjedan od 25. srpnja do 1. kolovoza 2025. označit će početak nove ere u globalnoj trgovini - ere u kojoj će carinski ratovi, a ne slobodna trgovina, definirati gospodarski odnose najvećih svjetskih ekonomija. Kako se tržišta prilagođavaju ovoj novoj realnosti, investitori će morati preispitati svoje strategije u svijetu povećane neizvjesnosti i fragmentirane globalne trgovine.

Tjedan iza nas ostat će zapamćen po oštrom preokretu od samodopadnosti prema strahu, potaknutom dvostrukim šokom novih carina i alarmantnim znakovima slabljenja američkog tržišta rada. Metaforički "zid brige", koji investitori moraju preskočiti, značajno je porastao. Događaji proteklog tjedna dodali su mu nekoliko novih, čvrstih cigli: kodificirano trgovinsko trvenje koje će trajno opteretiti globalnu razmjenu, jasni signali usporavanja američkog gospodarstva i rastuća neizvjesnost oko budućih korporativnih profita.

Ipak, u boli tržišta leži i njegova nada. Upravo je oštrina pada dramatično povećala vjerojatnost da će Federalne rezerve intervenirati smanjenjem kamatnih stopa već u rujnu, što bi moglo pružiti određenu potporu cijenama imovine.