Primjena virtualne stvarnosti u zatvorskom sustavu i probaciji

U Zagrebu je održana završna konferencija Erasmus+ projekta u sklopu kojeg se tehnologija virtualne stvarnosti koristi u tretmanu počinitelja kaznenih djela te za edukaciju probacijskih službenika i službenika zatvorskog sustava.

Konferenciju je organiziralo Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, koje je ujedno nositelj projekta.

Projekt traje od 1. rujna 2024. do 31. kolovoza 2026. godine, a iz programa Erasmus+ za njegovu je provedbu osigurano ukupno 250.000 eura. Uz hrvatsko Ministarstvo, u projektu sudjeluju međunarodni partneri Becure iz Njemačke, koji je zadužen za razvoj sadržaja za virtualnu stvarnost, te ESC Rumunjska, pod vodstvom prof. dr. sc. Ioana Durnescua, koji pruža stručnu i znanstvenu podršku.

Aktualni projekt nastavak je prethodnog projekta korištenja virtualne stvarnosti u pravosudnom sustavu, koji je 2025. godine dobio nagradu Europske komisije za inovativno poučavanje EITA 2025.

Za rad s osuđenicima u sklopu projekta razvijena su četiri scenarija u virtualnoj stvarnosti. Njihova je svrha omogućiti korisnicima vježbanje rješavanja problema i donošenja odluka u kontroliranim i sigurnim uvjetima. Scenariji obuhvaćaju situacije povezane s upravljanjem osobnim financijama, sukobima u obitelji, konfliktima na radnom mjestu te rizičnim situacijama u prometu.

U program su tijekom provedbe projekta uključena ukupno 133 osuđenika iz Hrvatske i Rumunjske. Među njima je bilo 85 osuđenika iz Hrvatske i 48 iz Rumunjske, a primjena razvijenih alata nastavlja se i nakon provedene evaluacije.

Prema rezultatima evaluacije koje je predstavilo Ministarstvo, 89,4 posto korisnika pozitivno je ocijenilo razumljivost aktivnosti u virtualnoj stvarnosti. Više od 72 posto sudionika navelo je da im je iskustvo pomoglo da bolje razumiju posljedice vlastitih postupaka te način na koji njihovo ponašanje utječe na druge ljude.

Stručnjaci koji su sudjelovali u evaluaciji zabilježili su i statistički značajno smanjenje negativne usmjerenosti na problem među korisnicima programa. Prema predstavljenim rezultatima, zabilježeno je i smanjenje agresivnog te kontrolirajućeg ponašanja.

Uz programe namijenjene osuđenicima, u okviru projekta razvijeno je osam zasebnih scenarija virtualne stvarnosti za edukaciju probacijskih službenika. Ti scenariji obuhvaćaju tretmanske vještine koje se koriste u radu s počiniteljima kaznenih djela, među kojima su motivacijski intervju, prosocijalno modeliranje i kognitivno-bihevioralne intervencije.

Edukaciju za korištenje tehnologije virtualne stvarnosti završilo je ukupno 90 službenika probacijskog i zatvorskog sustava u Hrvatskoj. Nakon edukacije na različite lokacije raspoređena su 23 kompleta opreme za virtualnu stvarnost kako bi se razvijeni programi mogli koristiti i u praktičnom radu.

Sudionici edukacije korisnost razvijenih scenarija ocijenili su prosječnom ocjenom 4,81 od mogućih pet. Više od 90 posto polaznika navelo je da korištenje virtualne stvarnosti pridonosi boljem razumijevanju sadržaja te da takav oblik edukacije zahtijeva veći angažman sudionika od tradicionalnih metoda edukacije.

Na završnoj konferenciji naglašeno je da korištenje virtualne stvarnosti nije zamišljeno kao zamjena za stručnjake koji rade s počiniteljima kaznenih djela niti za postojeće metode rehabilitacije. Tehnologija se u projektu koristi kao dodatni alat u tretmanu osuđenika i stručnom osposobljavanju službenika, a Ministarstvo njezinu primjenu vidi kao jedan od načina daljnjeg uvođenja novih metoda rada u pravosudni sustav.