Istraživanje koje je proveo Zoom/Survey Monkey pokazalo je da 65 posto zaposlenih na daljinu preferira “hibridni model“ rada, što znači da bi u budućnosti željeli dio radnog tjedna provesti u domovima, a dio na radnim mjestima.
Ujedno, trećina bi željela većinu ili svo vrijeme provesti na radnim mjestima, a trećina bi voljela stalno raditi na daljinu. Iako se još uvijek ne zna hoće li svima želje biti adekvatno uslišane, 72 posto ispitanih vjeruje da će dok god traje pandemija koronavirusa njihovi poslodavci uvesti nešto opušteniji pristup po pitanju dolazaka na posao i rada na daljinu.
Kako se čini po rezultatima istraživanja, rad na daljinu češći je izbor kod mlađe generacije koja zagovara fleksibilnost, određenu slobodu i pomicanje granica koje su stvorene u situaciji kad se podrazumijeva fizičko prisustvo. Smatraju da se radom na daljinu štedi vrijeme putovanja na posao, a samim time i novac koji bi se pritom trošio. I ne samo to, pomaže onima koji žive predaleko da rade ono što možda fizički nikako ne bi mogli baš zbog činjenice da žive predaleko.
Kad se pogledaju preferencije u ovom istraživanju, jasno je da podsjeća na većinu onih provedenih kroz posljednjih otprilike devet mjeseci. Primjerice, Citrix je u studenome objavio jedno koje navodi da bi 75 posto Britanaca pristalo i na 20 posto nižu plaću ako bi mogli konstantno raditi na daljinu. U prosjeku, ispitanici bi pristali na 14 posto nižu plaću ako bi mogli raditi otkud god žele.
No, na kraju priče nikako ne bi smjeli biti zakinuti oni koji žele na radna mjesta, kad situacija to dozvoli. Jer, dok netko bolje funkcionira u komforu svog doma, drugi bolje funkcionira kad je na radnom mjestu, uz kolege i sve potrebne uvjete da bi posao bio obavljen na adekvatan način. Dojam je da se u ovih gotovo godinu dana već polako mogla okvirno napraviti strategija za vrijeme nakon pandemije.
Globalne isporuke osobnih računala u drugom tromjesečju 2026. smanjene su 3,6 posto u odnosu na godinu ranije, na 65,7 milijuna uređaja, prema podacima Omdije. Isporuke stolnih računala, uključujući radne stanice, dosegnule su 13,9 milijuna i pale 1,3 posto, dok su prijenosna računala, uključujući mobilne radne stanice, pala 4,2 posto na 51,7 milijuna jedinica.
Može li slika nogometa govoriti o političkoj moći? Može li navijačka pjesma postati simbol kolektivnog identiteta? Može li algoritam prikazati emociju milijuna ljudi? I može li umjetnost kritizirati sustav koji istodobno koristi kao svoju temu, publiku i distribucijsku platformu?
Micron je objavio da do 2035. planira uložiti više od 250 milijardi dolara u Sjedinjenim Američkim Državama. Odluka je potaknuta naglim rastom potražnje za memorijskim čipovima u razdoblju snažnog razvoja umjetne inteligencije.
