Europska komisija i konzorcij SpaceRISE potpisali su provedbeni sporazum kojim se europska satelitska konstelacija IRIS² povećava na 348 satelita. Programu se dodaje 66 satelita u niskoj Zemljinoj orbiti, a prvi letovi planirani su za 2029. Sustav bi europskim vladama, obrambenim i sigurnosnim službama te hitnim službama trebao omogućiti sigurnu i suverenu povezivost. Financiranje će kombinirati europski proračun, ulaganja država i privatni kapital članova konzorcija.
Europska komisija i konzorcij SpaceRISE zaključili su pregovore i potpisali provedbeni sporazum za izgradnju IRIS-a², nove vodeće satelitske konstelacije Europske unije. Sporazum programu dodaje 66 satelita u niskoj Zemljinoj orbiti, čime se glavna konstelacija povećava na 348 satelita i prelazi iz planiranja u punu provedbu.
Pregovori, započeti u siječnju, potvrdili su glavne parametre programa i potrebne prilagodbe, uključujući dizajn, kapacitet sustava, raspored postavljanja, ciljanu cijenu i ulaganja privatnih operatora. Europski proizvođači obvezali su se isporučiti dodatne satelite projektirane za veću otpornost. Utvrđeni su i konkretni koraci kako bi prva lansiranja započela 2029. Kada bude operativna, konstelacija će omogućiti suverenu, sigurnu i visokopouzdanu povezivost europskim vladama, obrambenim i sigurnosnim snagama te hitnim službama.
Europska komisija, Europska svemirska agencija i Agencija Europske unije za svemirski program, zajedno s konzorcijem SpaceRISE i europskim industrijskim partnerima, definirali su sljedeće korake za provedbu IRIS-a². Oni uključuju dovršetak detaljnog dizajna konstelacije, pripremu proizvodnje satelita i sigurne zemaljske infrastrukture, ugovaranje usluga lansiranja te postupno uvođenje operativnih komunikacijskih usluga od 2029. Buduća konstelacija imat će 348 satelita, od čega 330 u niskoj Zemljinoj orbiti i 18 u srednjoj Zemljinoj orbiti, uz dodatne opcionalne elemente za posebne zadaće.
IRIS² će se graditi pristupom Team Europe koji povezuje znanje Komisije, država članica, Europske svemirske agencije, Agencije EU-a za svemirski program i europske industrije. U okviru javno-privatnog partnerstva konzorcij SpaceRISE, koji čine SES, Eutelsat i Hispasat, te europski proizvođači obvezali su se isporučiti potrebnu svemirsku i zemaljsku infrastrukturu u ubrzanom roku. Industrijski tim obuhvaća velike europske svemirske kompanije i brojne dobavljače iz europskog lanca vrijednosti. Program bi trebao otvoriti poslove i startupovima, malim i srednjim poduzećima te srednje kapitaliziranim kompanijama koje razvijaju nove svemirske tehnologije.
IRIS² će ovlaštenim državnim korisnicima u članicama EU-a i državama koje sudjeluju u programu, trenutačno Norveškoj i Islandu, omogućiti sigurnu i neprekidnu komunikaciju tijekom kritičnih operacija. Sustav je namijenjen reagiranju u krizama, zaštiti kritične infrastrukture i sigurnosnim zadaćama, s ciljem stvaranja autonomne i otporne europske komunikacijske sposobnosti. Ubrzana provedba i veći kapaciteti potrebni obrani i sigurnosti zahtijevaju dodatna ulaganja u naprednije satelite i proširenu konstelaciju, uz korištenje postojećih programskih resursa.
Financiranje će se kombinirati iz sredstava proračuna EU-a za razdoblje od 2028. do 2034. te dodatnih ulaganja država članica i trećih zemalja. Države već jačaju IRIS² nacionalnim ulaganjima za posebne dodatne potrebe. Poljska je izdvojila 656 milijuna eura, Mađarska 500 milijuna eura, a Španjolska je najavila ulaganja između 1,6 i dvije milijarde eura. Razmatraju se i doprinosi drugih država, za koje se pripadajući sporazumi još dovršavaju.
Europska komisija prvotno je u listopadu 2024. dodijelila konzorciju SpaceRISE dvanaestogodišnju koncesiju za razvoj, postavljanje i upravljanje sustavom s više od 290 satelita u različitim orbitama. Ugovor je zamišljen kao javno-privatno partnerstvo u kojem EU postaje glavni institucionalni korisnik, dok bi isti sustav trebao omogućiti i komercijalne usluge povezivosti. Uz SES, Eutelsat i Hispasat, početni industrijski tim uključuje Airbus Defence and Space, Thales Alenia Space, OHB, Telespazio, Deutsche Telekom, Orange, Hisdesat i Thales SIX. Provedbeni sporazum iz kolovoza 2026. povećava glavnu konstelaciju na 330 satelita u višoj niskoj orbiti i 18 satelita u srednjoj orbiti, čime se kombiniraju manja latencija LEO sloja i šira pokrivenost MEO sloja.
Dodatni paket od 66 satelita projektira se s naglaskom na otpornost, obranu, sigurnost i hitne službe, a Komisija procjenjuje da će povećati siguran državni kapacitet 60 posto unutar EU-a i 54 posto na svjetskoj razini. Prva lansiranja pomaknuta su na 2029., dok će se usluge uvoditi postupno nakon provjere satelita, zemaljskog segmenta, enkripcije, upravljanja ključevima i akreditacije korisnika. IRIS² neće zamijeniti postojeći državni program GOVSATCOM, nego bi mu trebao osigurati vlastitu višeslojnu infrastrukturu i dodatni kapacitet za područja na kojima komercijalne mreže nisu dostupne ili nisu dovoljno otporne. Zemaljski dio sustava jednako je važan kao sateliti jer obuhvaća pristupne postaje, centre upravljanja, nadzor kibernetičke sigurnosti i povezivanje s državnim mrežama.
Uključivanje Norveške i Islanda proširuje sustav izvan članica EU-a, ali pristup pojedinim razinama usluge i dalje će ovisiti o sigurnosnim pravilima, sporazumima i ovlaštenjima korisnika. Najveći provedbeni rizici ostaju pravodobna proizvodnja stotina satelita, dostupnost europskih raketa i lansirnih termina, koordinacija frekvencija, izgradnja sigurnih zemaljskih lokacija te usklađivanje javnih i privatnih ulaganja do početka usluge.
Europska komisija i konzorcij SpaceRISE zaključili su pregovore i potpisali provedbeni sporazum za izgradnju IRIS-a², nove vodeće satelitske konstelacije Europske unije. Sporazum programu dodaje 66 satelita u niskoj Zemljinoj orbiti, čime se glavna konstelacija povećava na 348 satelita i prelazi iz planiranja u punu provedbu.
Deutsche Telekom i u drugom je tromjesečju 2026. ostvario rast ključnih financijskih pokazatelja. Neto prihodi iznosili su 29,9 milijardi eura. Organski, odnosno bez utjecaja promjena valutnih tečajeva i sastava Grupe, prihodi su u odnosu na isto tromjesečje prethodne godine porasli za 3,3 posto. Za isti su postotak organski povećani i prihodi od usluga. Prilagođena EBITDA nakon najmova, iskazana pokazateljem EBITDA AL, organski je porasla za 7,3 posto, na 11,8 milijardi eura. Na objavljene stope rasta različito su utjecale promjene tečajeva i sastava Grupe, a njihov je neto učinak rezultirao rastom neto prihoda od 4,4 posto. Objavljeni prihodi od usluga povećani su za 4,8 posto, a objavljena prilagođena EBITDA AL za 7,5 posto.
Francuska državna investicijska banka Bpifrance prodala je udio od 2,5 posto u Orangeu za približno 1,1 milijardu eura. I nakon transakcije, zajedno s državom, zadržala je položaj najvećeg dioničara telekomunikacijskog operatora.
