Umjetna inteligencija bi ovim tempom mogla dovesti do kolapsa električne mreže

Budućnost podatkovnih centara uskoro će značajno opteretiti električnu mrežu. Prema izvješću koje je podržalo američko Ministarstvo energetike (DOE) i izradio Lawrence Berkeley National Lab, potrošnja energije u podatkovnim centrima u SAD-u mogla bi se gotovo utrostručiti do 2028. godine, dosežući čak 12 posto ukupne potrošnje električne energije. Zašto? Krivac je umjetna inteligencija (AI) i njezina nezasitna potreba za snažnim čipovima i energetski zahtjevnim sustavima hlađenja.

Trenutno podatkovni centri troše oko četiri posto električne energije u SAD-u. No, s AI serverima koji preuzimaju glavnu ulogu, potrošnja energije već se udvostručila od 2017. GPU čipovi potrebni za izvođenje složenih algoritama strojnog učenja guraju granice onoga što električna mreža može podnijeti. Osim toga, tu je i toplina koju generiraju, zbog čega sustavi hlađenja rade prekovremeno.

Izvješće upozorava da bi ovaj rast mogao opteretiti električne mreže, povisiti cijene energije i potaknuti zabrinutost zbog utjecaja na klimu. Stručnjaci pozivaju na veću transparentnost oko potrošnje energije i poboljšanja učinkovitosti, no tehnološki giganti nisu previše skloni otkrivati svoje povjerljive podatke o potrošnji energije.

A ne treba se još oslanjati ni na obnovljive izvore energije kao spas. Studija objavljena prošlog mjeseca naglasila je kako se solarna i vjetroelektrična energija ne šire dovoljno brzo da bi zadovoljile ovaj porast potražnje. Uz to, kada sunce ne sja ili vjetar ne puše, mreža i dalje ovisi o fosilnim gorivima.

Ako se ovaj trend nastavi, energetski otisak AI-ja mogao bi nadmašiti cijele industrije. Također, ako industrija ne postane ozbiljnija po pitanju učinkovitosti, stvarni trošak budućnosti vođene umjetnom inteligencijom mogao bi biti potencijalni kolaps mreže.