U prvom polugodištu ove godine udio javnog duga u BDP-u dosegao je 76,4 posto

U prvom polugodištu ove godine udio javnog duga u BDP-u dosegao je 76,4 posto

Foto: Dražen Tomić / Tomich Productions

Kretanje javnog duga po mjesecima oscilira ovisno o trenutku kreiranja novih zaduženja i trenutku otplate postojećih obveza. U lipnju ove godine država je izdala obveznicu od 1,5 milijardi eura na inozemnom tržištu, što je privremeno povećalo razinu javnog duga, ali će se ona postupno smanjivati korištenjem tih sredstva za otplatu obveza koje dospijevaju do kraja godine. Štoviše, refinanciranje obveza se u okolnostima povijesno niskih kamatnih stopa događa po znatno povoljnijim uvjetima, pa je tako u lipnju ove godine država izdala međunarodnu obveznicu s kamatnom stopom od 1,125 posto, kojom će se refinancirati međunarodna obveznica koja dospijeva na naplatu u studenome s kamatnom stopom od 6,75 posto. Znatne uštede na troškovima kamata olakšavaju proračunsku situaciju i smanjuju teret otplate obveza.

Povoljnu situaciju s kretanjem javnog duga i tijekom ove godine podupire nastavak gospodarskog rasta, što – uz povećanu potrošnju pri rastu zaposlenosti i plaća te pri još jednoj uspješnoj turističkoj sezoni – rezultira rastom poreznih prihoda koji omogućuju kontinuitet pozitivnih tendencija u kretanju proračunskog salda. Tako je u prvih šest mjeseci ove godine, prema nacionalnoj metodologiji, proračunski višak opće države iznosio 1,1 milijardu kuna, što umanjuje potrebu države za novim zaduživanjem i time podupire nastavak planiranog smanjenja udjela javnog duga u BDP-u prema dinamici koju zahtijevaju odredbe Preventivnog mehanizma Pakta o stabilnosti i rastu.

U takvim je okolnostima na kraju lipnja ove godine ukupan dug opće države iznosio 297,9 milijardi kuna, što je 9,1 milijardu kuna više nego prethodnog mjeseca, ponajprije zbog rasta inozemnog duga opće države za šest milijardi kuna (spomenuto izdavanje obveznice). Pritom je u odnosu na lipanj prošle godine javni dug povećan za 11,5 milijardi kuna ili za 4,0 posto uz rast unutarnjeg duga za sedam posto i smanjenje razine inozemne zaduženosti za 0,7 posto. Riječ je o nastavku orijentacije države na financiranje na domaćem tržištu kapitala, čime se smanjuju rizici povezani s inozemnim financiranjem. Rast javnog duga dijelom je rezultat i kontinuiranog revidiranja podataka, pa je tako prema posljednjim podatcima udio duga opće države u BDP-u na kraju prošle godine iznosio 74,9 posto, a na kraju lipnja ove godine 76,4 posto.

Očekujemo da će se otplatom obveza koje dospijevaju do kraja godine (osobito domaće obveznice od milijardu eura i međunarodne obveznice od 1,5 milijardi USD) u nastavku godine smanjiti udio javnog duga u BDP-u na razinu nižu nego u 2018. godini, čime će se zadržati kontinuitet pozitivnih kretanja u javnim financijama započet od 2015. godine.

Još iz kategorije

Tele2 korisnicima daruje tihe i mirne blagdane

Tele2 korisnicima daruje tihe i mirne blagdane

18.11.2019. komentiraj

Prvi taktovi božićnih pjesama na radiju znak su da počinje blagdansko ludilo. Tele2 je zato u pravi trenutak pripremio najbolji izbor vrhunskih gadgeta za bezbrižnu kupnju i korisnicima omogućio mirne blagdane. Svi ljubitelji dobrih gadgeta ili oni koji planiraju kupnju takvih darova mogu uštedjeti dragocjeno vrijeme i provesti blagdane u istinskom veselju, u društvu najmilijih.

Digitalizirajte svoje poslovanje i ostanite konkurentni

Digitalizirajte svoje poslovanje i ostanite konkurentni

18.11.2019. komentiraj

Najposjećenija konferencija Udruge HUP ICT pod nazivom Digitalna (R)evolucija, 5. veljače 2020. u zagrebačkoj Laubi po treći put će na jednom mjestu okupiti poduzetnike, vodeće stratege i kreatore digitalne ekonomije koji su složni u jednom – digitalizacija poslovanja i transformacija poslovnog okruženja ključna je za daljnji razvoj.

Računalna snaga potrebna za treniranje umjetne inteligencije raste 7 puta brže nego prije

Računalna snaga potrebna za treniranje umjetne inteligencije raste 7 puta brže nego prije

18.11.2019. komentiraj

Analiza koju provodi OpenAI pokazala je da se sa svakim uspjehom na području umjetne inteligencije povećava potreba za računalnom moći koja bi procesuirala svaki idući napredak. Otišlo se do te mjere da je u ovom trenutku snaga potrebna za “treniranje” umjetne inteligencije gotovo sedam puta veća nego ikad prije.