U prvom polugodištu ove godine udio javnog duga u BDP-u dosegao je 76,4 posto

U prvom polugodištu ove godine udio javnog duga u BDP-u dosegao je 76,4 posto

Foto: Dražen Tomić / Tomich Productions

Kretanje javnog duga po mjesecima oscilira ovisno o trenutku kreiranja novih zaduženja i trenutku otplate postojećih obveza. U lipnju ove godine država je izdala obveznicu od 1,5 milijardi eura na inozemnom tržištu, što je privremeno povećalo razinu javnog duga, ali će se ona postupno smanjivati korištenjem tih sredstva za otplatu obveza koje dospijevaju do kraja godine. Štoviše, refinanciranje obveza se u okolnostima povijesno niskih kamatnih stopa događa po znatno povoljnijim uvjetima, pa je tako u lipnju ove godine država izdala međunarodnu obveznicu s kamatnom stopom od 1,125 posto, kojom će se refinancirati međunarodna obveznica koja dospijeva na naplatu u studenome s kamatnom stopom od 6,75 posto. Znatne uštede na troškovima kamata olakšavaju proračunsku situaciju i smanjuju teret otplate obveza.

Povoljnu situaciju s kretanjem javnog duga i tijekom ove godine podupire nastavak gospodarskog rasta, što – uz povećanu potrošnju pri rastu zaposlenosti i plaća te pri još jednoj uspješnoj turističkoj sezoni – rezultira rastom poreznih prihoda koji omogućuju kontinuitet pozitivnih tendencija u kretanju proračunskog salda. Tako je u prvih šest mjeseci ove godine, prema nacionalnoj metodologiji, proračunski višak opće države iznosio 1,1 milijardu kuna, što umanjuje potrebu države za novim zaduživanjem i time podupire nastavak planiranog smanjenja udjela javnog duga u BDP-u prema dinamici koju zahtijevaju odredbe Preventivnog mehanizma Pakta o stabilnosti i rastu.

U takvim je okolnostima na kraju lipnja ove godine ukupan dug opće države iznosio 297,9 milijardi kuna, što je 9,1 milijardu kuna više nego prethodnog mjeseca, ponajprije zbog rasta inozemnog duga opće države za šest milijardi kuna (spomenuto izdavanje obveznice). Pritom je u odnosu na lipanj prošle godine javni dug povećan za 11,5 milijardi kuna ili za 4,0 posto uz rast unutarnjeg duga za sedam posto i smanjenje razine inozemne zaduženosti za 0,7 posto. Riječ je o nastavku orijentacije države na financiranje na domaćem tržištu kapitala, čime se smanjuju rizici povezani s inozemnim financiranjem. Rast javnog duga dijelom je rezultat i kontinuiranog revidiranja podataka, pa je tako prema posljednjim podatcima udio duga opće države u BDP-u na kraju prošle godine iznosio 74,9 posto, a na kraju lipnja ove godine 76,4 posto.

Očekujemo da će se otplatom obveza koje dospijevaju do kraja godine (osobito domaće obveznice od milijardu eura i međunarodne obveznice od 1,5 milijardi USD) u nastavku godine smanjiti udio javnog duga u BDP-u na razinu nižu nego u 2018. godini, čime će se zadržati kontinuitet pozitivnih kretanja u javnim financijama započet od 2015. godine.

Još iz kategorije

U Beču do kraja 2020. tisuću e-punionica

U Beču do kraja 2020. tisuću e-punionica

17.01.2020. komentiraj

Bečko energetsko poduzeće „Wien Energie“ kontinuirano razvija gradsku infrastrukturu za punjenje električnih automobila. Postavljanje e-punionica i prelazak na električnu mobilnost ključni su za ispunjenje ciljeva Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama. Naime, automobili koji se pune „zelenom“ električnom energijom za vrijeme svoga trajanja proizvedu i do 75 % manje stakleničkih plinova od automobila s motorom s unutarnjim izgaranjem.

Hrvatska nadmašila razvijenije zemlje u digitalnom učenju

Hrvatska nadmašila razvijenije zemlje u digitalnom učenju

17.01.2020. komentiraj

Centar za europske političke studije (CEPS) istražio je uspješnost europskih zemalja u digitalnom učenju i ustanovio da su Estonija, Nizozemska i Finska napredovale u digitalnom obrazovanju, dok su se Italija i Njemačka našle na začelju ljestvice.

Blagi rast deficita u robnoj razmjeni EU s ostatkom svijeta

Blagi rast deficita u robnoj razmjeni EU s ostatkom svijeta

16.01.2020. komentiraj

Prema svježe objavljenim podacima Eurostata, u prvih je jedanaest mjeseci prošle godine ukupna vrijednost robnog izvoza EU na godišnjoj razini povećana za 3,5%, a uvoza za 3,6%, tako da je deficit robne razmjene povećan s 22,6 milijardi eura u 2018. na 25,8 milijardi eura. Osim toga, u skladu s usporavanjem globalnog rasta i rasta EU u prošloj godini i rastućim trgovinskim protekcionizmom, ostvarene su stope rasta izvoza i uvoza EU bile niže nego u prethodnoj godini, kada su u istom razdoblju iznosile 4,9% i 6,8%.